Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Posljednja uputa za zaštitu korjenastog povrća (mrkva, peršin, celer) upućena je prije nešto više od tri tjedna (21.6. 2021.)!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj neželjenih organizama korjenastog povrća u prvoj polovici srpnja 2021. godine na nekim mjernim lokalitetima u središnjem i istočnom Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!

Srpanj je u višegodišnjim prosjecima najtoplije razdoblje u godini na području Međimurja, a vrijeme je u prvoj polovici ovog mjeseca sukladno očekivanjima: stabilno i vrlo vruće, te smo u središnjim i zapadnim dijelovima Županije u tri navrata bilježili i ljetne oborine (1., 5. i 11.7. 2021.)! Lokalno je u središnjem dijelu Međimurja nešto oborina padalo i tijekom jučerašnjeg prijepodneva (npr. Belica 5,6 mm)! Najviše su dnevne temperature zraka u proteklih 14 dana najčešće bile u rasponu 25,6-35,6°C, a narednih tjedan dana ne bi trebale biti veće od 29°C! Osvježenje s mogućim oborinama s nešto manje vrućim danima (25-29°C) očekujemo narednog vikenda (16.-18.7. 2021.)! Pritom je vrlo sparno, uz prosječne dnevne vrijednosti relativne vlažnosti zraka tijekom istog razdoblja uz riječne doline u rasponu od 63,4-88,7 %. Uz riječne su doline gotovo svakodnevne srpanjske jutarnje rose, pa vlaženje biljaka pritom traje barem 170-720 minuta (vidi Tablicu 1.)!

U takvim uvjetima bilježimo izuzetno povoljne meteorološke uvjete za razvoj gljivičnih bolesti korjenastog povrća. Primjerice u prva dva tjedna mjeseca srpnja o.g. dnevne ocjene za zarazu uzročnicima pjegavosti i paleži korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora) (prognozni model “TOMCAST“) najčešće iznose 2-4, a njihova polumjesečna suma u proteklom razdoblju je bila 27! Stoga od početka srpnja o.g. u središnjem dijelu Međimurja na mjestima uz riječne doline Drave i Mure bilježimo početne simptome uzročnika crne pjegavosti (paleži) lišća mrkve (Alternaria dauci) i pjegavosti lista celera (Septoria apiicola), a prema višegodišnjim iskustvima od sredine srpnja do sredine mjeseca rujna bilježimo epidemijsko širenje ovih uzročnika bolesti!

Jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC. U usjevima celera očekujemo nagli porast zaraze uzročnikom pjegavosti lišća (Septoria, Cercospora), a u usjevima peršina uzročnika pjegavosti i pepelnice (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Stoga tržnim proizvođačima korjenastog povrća preporučujemo pregledati polja i nastaviti preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti, uz izbor dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Usjeve celere korijenaša redovito kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima. Prvu pojavu ovog nametnika zabilježili smo u patlidžanima i salatnim (velikim) krastavcima! Proizvođače celera i peršina u ranijim smo uputama obavještavali (svibanj, lipanj) na jaču prezimljujuću populaciju i simptome napada od minirajućih muha (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza), a naknadno se na zadebljalom korijenu nezaštićenih usjeva celera razvija i kukuruzni četvero-točkasti sjajnik (Grischlochilus quadrisignatus).

Raniju mrkvu koja se planira vaditi od sredine mjeseca srpnja o.g. ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Moguće je takve usjeve u zadnjim mjerama aplikacije zaštititi mikro-biološkim pripravcima koji sadrže korisne mikroorganizme (npr. Bacillus subtilis). Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve). Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša.

Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha, a mjere zaštite provoditi u kasnim popodnevnim i večernjim satima.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr