Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Uputa proizvođačima lijeske!

Tijekom mjeseca ožujka o.g. u dva su navrata (3.3., 26.3.) upućene smjernice o najvažnijim uzročnicima bolesti i neželjenim organizmima koje srećemo u plantažnim nasadima orašastog ili lupinastog voća (lijeska, orah), te moguće smjernice za njihovo usmjereno suzbijanje. U godišnjem programu zaštite lijeske dobro je planirati i provoditi kasno jesensku aplikaciju bakarnih pripravaka nakon otpadanja više od polovice lišća.

Pri uzgoju nekoliko grmova lijeske u okućnicama za vlastite potrebe ne provodimo mjere kemijske zaštite, ali u plantažnim nasadima tijekom sezone preporučujemo pratiti moguću pojavu i štetnost, te provoditi mjere suzbijanja najvažnijih bolesti i štetnika. Zaštita lijeske u odnosu na druge voćne vrste relativno je jednostavna: osim kasnog zimskog tretiranja nakon završetka cvatnje (suzbijanje ljeskove grinje) kritično razdoblje u plantažnim nasadima su mjesec svibanj, lipanj i srpanj! Tada od uzročnika bolesti lijeske najveću pozornost posvećujemo zaštiti plodova od uzročnika truleži (Monilinia fructigena, Monilinia coryli, Botryosphaeria dothidea), a među štetnim organizmima životinjskog podrijetla u svibnju se javljaju fitofagne stjenice (npr. Gonocerus, Palomena, Dolycoris) i ljeskotoč (Curculio nucum).

Tijekom proteklog mjeseca travnja o.g. na većini je lokaliteta u Međimurju zabilježeno nešto manje oborina od očekivanog prosjeka, ali je srednja mjesečna temperatura zraka je na većini mjernih lokaliteta bila značajno niža (samo 8,5°C) u odnosu na očekivanu prosječnu vrijednost (10,3°C). U prvoj polovici proteklog mjeseca travnja noćne i jutarnje vrijednosti često su bile negativne, pa smo u voćarstvu ponovno zabilježili značajne štete od smrzavanja generativnih organa.

Budući smo završetkom zime 2020./2021. bilježili iznadprosječno toplo vremensko razdoblje (veljača je bila toplija +2,75°C od očekivanih vrijednosti) uvjeti za oplodnju lijeske bili su ove sezone optimalni!

Nakon duljeg “sušnog” razdoblja u danima 20.4.-7.5. 2021. na svim smo mjernim lokalitetima u Međimurju zabilježili više od 60 mm kiše, a nove manje količine padalina su moguće tijekom naredna tri dana. Bit će toplo i sparno, s rasponom temperatura zraka najčešće 8-20°C!

Najvažniji tehnološki štetnik protiv kojeg u nasadima lijeske tijekom vegetacije poduzimamo više puta mjere usmjerene zaštite je ljeskotoč (Curculio nucum), iz skupine štetnih pipa (uzročnik “crvljivosti” plodova). Smatra se da su izravni gubici od ishrane ličinki jezgrom lješnjaka manje od posrednih šteta koje nastaju zbog naknadnog razvoja uzročnika truleži plodova. Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, naročito ako tijekom svibnja i lipnja bilježimo učestalo kišno razdoblje (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora, Botryosphaeria)! U takvim je uvjetima zabilježeno propadanje više od 50 % uroda lijeske zbog razvoja truleži plodova. Stoga od prve polovice mjeseca svibnja do sredine mjeseca srpnja smatramo kritično razdoblje kada treba pratiti populaciju ovog nametnika i poduzimati usmjerene mjere zaštite primjenom registriranih insekticida u našoj zemlji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Zadnjih godina u voćarstvu, pa tako i u nasadima lijeske, bilježimo rast populacije nekih fitofagnih vrsta stjenica (npr. Gonocerus, Palomena, Dolycoris). Stjenice sišu biljne sokove, u staničje slinom ispuštaju toksine i onemogućavaju normalan razvoj plodova, a naknadno se na plodovima lijeske oštećenim stjenicama također razvija trulež (npr. Nematospora). Pojavljuju se tijekom svibnja i početkom lipnja. Od štetnih organizama već krajem travnja i početkom svibnja obično u manjoj mjeri pronalazimo lisne uši (Mytocollis, Corylobium) i neke vrste štetnih (pa)gusjenice (npr. Archips, Spilonota, Croesus)

U ekološkoj proizvodnji lijeske moguće je za suzbijanje nabrojenih štetnih kategorija nametnika koristiti botaničke (biljne) insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Također, tijekom mjeseca svibnja i lipnja istovremeno preporučujemo usmjerenu zaštitu lijeske protiv uzročnika truleži i sušenja plodova lijeske (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora, Botryosphaeria), te različitih vrsta pjegavosti lišća (Mycosphaerella, Phyllosticta, Septoria i dr.) primjenom dopuštenih anorganskih i organskih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Uputa proizvođačima oraha!

 Početkom mjeseca ožujka (3.3. 2021.) upućena je obavijest vlasnicima plantažnih nasada oraha o važnijim bolestima i štetnicima koji je javljaju gotovo svake sezone u našim krajevima, sa većim ili manjim negativnim posljedicama. Obično krajem zime preporučujemo primjenu bakarnih fungicida u plantažnim voćnjacima, naročito u mlađim nasadima oraha manjeg rodnog volumena.

Od uzročnika biljnih bolesti u Međimurju je vrlo česta, a pojavljuje se gotovo svake sezone siva pjegavost oraha (Gnomonia leptostyla). Povremeno smo pronalazili bakterijsku tamnu pjegavost i palež – uglavnom u mladim nasadima (Xanthomonas campestris pv. juglandis).

Uzročnik najraširenije bolesti lišća oraha gljivica Gnomonia leptostyla formira u prezimljujućim oboljelih orahovim organima (lišću, plodovima, izbojcima) posebna zatvorena plodišta (periteciji), otporna na niske temperature. Iz njih se tijekom proljetnih mjeseci oslobađaju infektivne spore za prve ili primarne zaraze. Oslobađanje tzv. “zimskih spora” traje za toplijih proljetnih kišnih dana tijekom travnja, svibnja i moguće još početkom lipnja!

U kontinentalnom su dijelu naše zemlje zimska plodišta uzročnika bolesti formirana krajem ožujka ili početkom travnja. Jedan sat nakon jednosatnog vlaženja starih i oboljelih listova, a kada su temperature veće od 10°C, oslobađaju se zimske askospore. Zračne ih struje nanose na vlažno lišće, a najpovoljnija temperatura za infekciju jest 21°C, pri relativnoj vlažnosti 96-100 %! Kritično razdoblje za  usmjerene zaštite oraha protiv ove bolesti traje od sredine travnja do sredine lipnja! Krajem svibnja obično primjećujemo prve simptome na lišću. Bolest prepoznajemo po okruglastim i ovalnim ili poligonalnim pjegama s tamnijim rubom, a zaraženi središnji dio je sive boje. Pjege su u početku male, promjera do 2 mm, ali tijekom razvoja bolesti “dostignu” veličinu 2 cm ili više. Jače zaraze pogoduju međusobnom spajanju susjednih pjega, pa time nastaje smeđe uvijanje i sušenje lišća, uz prijevremeno otpadanje tijekom kolovoza i rujna! Na plodovima se pjegavost razvija u obliku okruglastih, udubljenih, nekrotičnih (mrtvih) pjega u zelenoj lupini. Ako se zaraze mladi plodovi dolazi do njihova propadanja i otpadanja. Takvi plodovi predstavljaju izvor bolesti u narednoj sezoni.

Ova se bolest u orasima može suzbijati registriranim površinskim fungicidima u našoj zemlji na osnovi mankozeba i/ili bakra (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Mjere tretiranja treba započeti od druge polovice ili krajem travnja! Ovisno o količini i rasporedu oborina, mjere zaštite bi u kritičnom razdoblju trebalo ponoviti nakon 50-60 mm oborina. U cvatnji oraha ne koristiti bakarne fungicide!

Budući smo zadnjih 20-ak dana, nakon dužeg “sušnog” razdoblja, zabilježili na većini županijskih lokaliteta 60-ak mm oborina, a nestabilno, toplo i sparno razdoblje s mogućim novim oborinama očekujemo u narednom razdoblju vjerojatnost jačih primarnih zaraza uzročnicima bolesti oraha je značajna!

Na lišću i plodovima oraha u našoj su zemlji opisane i neke druge gljivične bolesti: npr. bijela pjegavost orahova lista (Microstoma juglandis), antraknoza (Gleosporium epicarpi) i sušenje grančica oraha (Phomopsis juglandina). Primjena površinskih fungicida na osnovi bakra i mankozeba umanjuje i pojavu ovih uzročnika bolesti!

Tretiranje spomenutim pripravcima važno je provoditi u plantažnim nasadima oraha manjeg starosti i manjeg volumena gdje škropivom možemo zahvatiti veći dio krošnje! Pri većim i pojedinačnim stablima uz okućnice (vikendice) važno je skupiti i uništiti sve zaraženo lišće iz prethodne sezone, te maknuti bolesne („mumificirane“) plodove! Sve osušene grane odstraniti rezidbom!

Tretiranje registriranim pripravcima važno je provoditi u plantažnim nasadima gdje se na deblima primjećuju znakovi raka, te u nasadima koji su proteklih sezona bili oštećeni različitim elementarnim nepogodama (npr. niske temperature, tuča, naplavna voda i sl.)!

VAŽNO: Poljoprivredne proizvođače upućujemo redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr