Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Od posljednje preporuke za moguće zaštite koštičavog voća proteklo je četrnaest dana (24.06.). U drugoj polovici lipnja i početkom srpnja o.g. je završila berba kasnih sorata trešnja u plantažnim nasadima (npr. Regina), te pojedinačnih stabala višnja koje vlasnici uzgajaju uz okućnice i vikendice. Također, krajem lipnja i početkom srpnja o.g. dozrijevaju i traje berba plodova marelica. Obično u prvoj polovici srpnja traje dozrijevanje (i berba) nekih sorata bresaka (nektarina) i sorata šljiva ranijeg dospijeća. Primjerice počinje dozrijevanje dominantne sorte bresaka u našem području (npr. Redhaven), u narednom razdoblju dozrijevaju neke rane sorte šljiva (npr. President, Ruth gerstetter, Claifornia blue), dok srednje kasne sorte šljive intenzivno razvijaju plodove prije početka dozrijevanja (npr. Stanley, Bistrica)!

Uvjeti za razvoj važnijih bolesti koštičavog voća su optimalni, a razlog tome je toplo, vlažno i sparno razdoblje u proteklom mjesecu lipnju (naročito u drugoj lipanjskoj polovici), a isti  trend bilježimo i prvog tjedna mjeseca srpnja o.g. (vidi Tablicu 1.)!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj uzročnika bolesti koštičavog voća početkom srpanja 2020. godine na nekim mjernim lokalitetima  u Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!

Vrijeme početkom srpnja o.g. nije prema očekivanjima stabilno i vruće, već dominira povremeno kišovito razdoblje: premda su od početka mjeseca srpnja o.g. najviše su dnevne temperature zraka bile najčešće u rasponu od 27,8-32,6°C (izuzev u danima 3. i 7.7. 2020. kada je kišnih dana izmjereno 23,7°C i 24,7°C). Još od 14. lipnja o.g. svakih 4-7 dana bilježimo oborine u količinama 10-30 mm (na nekim mjestima još više). Od početka mjeseca srpnja o.g. na većini je mjernih lokaliteta u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja zabilježeno oko 30 mm kiše!

Vlažnost zraka je vrlo visoka, prosječne dnevne vrijednosti su posljednjih deset dana najčešće uz riječne doline u rasponu 73,8-92,7 %! Vlaženje biljaka tijekom jutarnjih sati je svakodnevno, najčešće u trajanju od 240-1.140 minuta (uz riječne doline) (vidi Tablicu 1.).

U narednim danima očekujemo rast dnevnih temperatura na vrijednosti 28-30°C, a moguće nove oborine sa osvježenjem (22°C) očekujemo već tijekom narednog vikenda (11.7. 2020.) i nekoliko naknadnih dana!!

Srpanjska oborine, uz sparinu i toplinu, jako pogoduju razvoju smeđe truleži plodova u dozrijevanju (Monilinia spp.), te drugih bolesti lišća (i plodova) koštičavog voća, npr. krastavosti (Venturia), šupljikavosti lišća (Stigmina), pepelnice (Sphaerotheca), dok se na šljivama javljaju hrđa (Tranzschelia) i plamenjača (Polystigma), a na trešnjama i višnjama kozičavost lišća (Blumeriella jaapii). Primjerice, na netretiranom stablu osjetljive sorte trešnje (visoke stablašice uzgajane uz vikendice u središnjem dijelu Županije) zaraza uzročnikom šupljikavosti je dana 5. srpnja o.g. ocijenjena >40 %!

VAŽNO: Od sredine zadnje dekade mjeseca lipnja i od početka mjeseca srpnja o.g. bilježimo redovite ulove leptira breskvina savijača (Cydia molesta) i šljivina savijača (Cydia funebrana)! U drugoj polovici mjeseca srpnja o.g. očekujemo jaču pojavu druge generacija breskvina moljca (Anarsia lineatella)!

Njihova ljetna populacija uzrokuje “crvljivost” plodova, zbog koje se naknadno jače razvija trulež plodova (Monilinia). Uzročnici “ljetne crvljivosti” bit će jače koncentrirani na sorte bresaka i šljiva kasnije epohe dozrijevanja plodova! Budući smo tijekom ranog proljeća zabilježili značajne štete na koštičavom voću zbog niskih negativnih temperatura, uzročnici “crvljivosti plodova” jače napadaju smanjenu rodnost koštičavog voća!

Ljetne mjere zaštite u koštičavom su voću vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih voćnih vrsta i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja. Rane sorte koštičavog voća  beremo već od sredine lipnja i početkom srpnja o.g., pa takva stabla i/ili dijelove nasada tijekom ubiranja plodova više ne preporučujemo tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja!

Stoga u nasadima bresaka i šljiva u narednim danima valja planirati mjere zaštite samo u sortama kasnije epohe dozrijevanja, čiji početak berbe se očekuje krajem srpnja i početkom (sredinom) mjeseca kolovoza o.g.!

Prednost dajemo fungicidima kraće karence (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Plantažne nasade trešnje nakon berbe plodova (i moguće pojedinačna stabla višnje uzgajana uz okućnice i vikendice) preporučujemo tijekom ljetnog razdoblja barem jednom mjesečno dodatno zaštititi protiv kozičavosti lišća (Blumeriella jaapii). U tu je svrhu moguće koristiti registrirana površinska organska sredstva (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Pri izboru insekticida za suzbijanje ljetne populacije uzročnika crvljivosti plodova (Cydia molesta) voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju dopuštenih tretiranja jednim te istim pripravkom u sezoni (u pravilu jedan te isti insekticid ne koristimo više od 2x tijekom sezone). Svakako u sortama bresaka kasnijih rokova dozrijevanja prednost dajemo u narednom razdoblju registriranim pripravcima s karencama 7 do 14 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Na srednja kasnim i kasnim sortama šljiva koje dozrijevaju krajem srpnja i/ili tijekom kolovoza u narednim razdoblju preporučujemo usmjereno suzbijanje druge generacija šljivina savijača (Cydia funebrana)! Izbor insekticida je u šljivama značajno manji nego u breskvama i nektarinama, a prednost u narednom razdoblju također dajemo registriranim pripravcima kraće karence (7 do 14 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Protiv truleži plodova šljive istovremeno je moguće dodati jedan od registriranih fungicida kraće karence (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Dozrijevanjem ljetnih vrsta i sorata koštičavog voća vlasnike nasada i pojedinačnih stabala upozoravamo i na octenu mušicu pjegavih krila (Drosophila suzukii), štetnika koji je prisutan u Međimurju od 2011. godine! Štete od ovog nametnika smo u proteklom razdoblju zabilježili na višnjama i manjem dijelu na trešnjama! Stoga preporučujemo postavljanje plastičnih boca zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično izbušene rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica! Otpale plodova redovito sakupljati i iznositi iz nasada ili ispod pojedinačnih stabala većeg volumena.

Prema stranim podatcima (Linder i sur., 2015) od insekticida dopuštenih za primjenu u pojedinim koštičavim voćnim vrstama jedino acetamiprid (Mospilan SP) (ima dopuštenje i za amatersku primjenu) umanjuje štetnost octene mušice ploda (Drosophila suzukii)! Također, primjena nekih djelatnih tvari iz skupine spinosina umanjuje štete od ovog tehnološkog nametnika.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr