Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Posljednja uputa za zaštitu plantažnih nasada lijeske od uzročnika bolesti i štetnih organizama upućena je prije nešto više od tri tjedna (25.5. 2020.).

Od početka mjeseca lipnja o.g. vremenski uvjeti su drukčiji nego tijekom cijelog proteklog mjeseca svibnja! Uz sjeverne vjetrove u zadnjem tjednu proteklog mjeseca tri su jutra imala najniže vrijednosti tek nešto veće od 5°C! U prvom smo tjednu ovog mjeseca oborine u manjim količinama bilježili skoro svakog dana, naknadno su 12.-14. lipnja o.g. najviše dnevne temperature bile u rasponu 29,5-31,2°C, a nakon dužeg razdoblja na većini mjernih mjesta u kišu u različitim količinama bilježimo u protekla tri dana (zabilježeno više od 20-ak mm kiše) (vidi Tablicu 1.)!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj neželjenih promjena lijeske u prvoj polovici mjeseca lipnja 2020. godine nekim mjernim lokalitetima  u Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom lipnja u Međimurju očekujemo 102,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 18,4°C!

Nestabilno razdoblje s mogućim novim oborinama očekujemo i narednih dana (tijekom sutrašnjeg dana moguće 20-ak mm, a nestabilnosti očekujemo i narednog vikenda), najviše će dnevne temperature pritom biti 24-25°C, a jutarnje u rasponu 13-16°C! Vrlo je sparno, na lokalitetima uz riječne doline prosječna vlažnost zraka u prvoj polovici lipnja iznosi čak 81,1 %!

Najvažniji tehnološki štetnik protiv kojeg u nasadima lijeske tijekom vegetacije (od sredine ili kraja svibnja do početka ili sredine mjeseca srpnja) poduzimamo više puta mjere usmjerene zaštite je ljeskotoč iz skupine štetnih pipa (uzročnik “crvljivosti” plodova) (Cucurlio nucum). Smatra se da su izravni gubici od ishrane ličinki jezgrom lješnjaka manje od posrednih šteta koje nastaju zbog naknadnog razvoja uzročnika truleži plodova. Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, posebno ako tijekom svibnja i lipnja bilježimo kišno razdoblje (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora, Botryosphaeria)! U takvim je uvjetima zabilježeno propadanje više od 50 % uroda lijeske zbog razvoja truleži plodova. Za suzbijanje ove skupine bolesti (“trulež plodova” lijeske) preporučujemo tijekom lipnja nastaviti primjenu dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Moguće je obaviti primjenu jednog od dopuštenih bakarnih fungicida u plantažnim nasadima lijeske tijekom lipnja o.g. (nakon oborina zabilježenih u proteklom razdoblju i ako isto zabilježimo narednih dana) (bakarne pripravke ne koristiti kada biljke trpe toplinski šok od visokih temperatura ili nedostatka vlage)! Moguće je u narednim (završnim) aplikacijama u nasadima lijeske planirati korištenje mikro-bioloških pripravka (npr. koji sadrže Bacillus subtilis i sl.)!

Istovremeno se moraju poduzeti i mjere suzbijanja ljeskotoča (Cucurlio nucum),  primjenom dopuštenih insekticida za suzbijanje ovog nametnika u lijeskama (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Važno je štetnu vrstu ljeskotoč suzbijati preventivno u više navrata u kritičnom razdoblju (od sredine svibnja do sredine srpnja), a prije zabilježenih šteta.

Također, zadnjih godina u voćarstvu, pa tako i u nasadima lijeske, bilježimo rast populacije nekih fitofagnih vrsta stjenica (npr. Gonocerus, Palomena, Dolycoris). Stjenice sišu biljne sokove, u staničje slinom ispuštaju toksine i onemogućavaju normalan razvoj plodova, a naknadno se na plodovima lijeske oštećenim stjenicama također razvija trulež (npr. Nematospora). Pojavljuju se već početkom svibnja i tijekom lipnja, pa u istom razdoblju preporučujemo birati insekticide koji pored suzbijanja ljeskotoča, posredno umanjuju i štetnost stjenica. U ekološkoj proizvodnji lijeske dopuštenje za suzbijanje štetnih stjenica imaju botanički (biljni) pripravci (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr