Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet, Vijest

Opis rezidbe krastavca sustavom „kišobrana“ i „brajdi“ sa shematskim prikazima savjetovan je kao dio tehnologije na našoj stranici 2009.godine www.savjetodavna/savjeti. Nakon toga, obilazeći poljoprivredna gospodarstva, primijećeno je da niti jedno gospodarstvo nije primijenilo pravila rezidbe, koja su tada opisana. Razlozi su bili ili nedostatak vremena ili nepovjerenje u poljoprivrednog savjetnika („da ne bude krastavaca“) i pridržavanje uhodane vlastite „tehnike“.

Kako god, ipak svi proizvođači krastavaca žele da plodovi budu spremni za ubiranje i raniju prodaju, koja postiže i najbolju cijenu. U toj svojoj nakani imaju manje ili više uspjeha. Jedan od razloga za nezadovoljstvo rezultatom svoga rada je i neodgovarajuća rezidba ili nedovoljno uređivanje vriježa kod krastavaca.

Svakodnevni radovi pri oblikovanju plasteničkog uzgoja krastavca sastoje se od sljedećih radnji:

• vođenje ili omatanje stabljike,
• uklanjanje listova nakon ubiranja plodova,
• uklanjanje zaperaka i vitica,
• zakidanje vrha vriježe prema željenom trajanju berbe,
• zakidanje vrha bočnih vriježa i dr.

Kako bi biljka krastavca izgledala kao na slici 1., uz primjenu ostalih tehnoloških postupaka, to je zahtjevan i kontinuiran posao.

Slika 1. Stabljika – zvana vriježa kod porodice Tikvenjača, puna plodova

Za bolje upoznavanje rasta krastavca (salatara) u nastavku su slike, koje će to svakome zorno približiti.

Već ovako sićušan plod kod industrijske prerade krastavca kornišona klasira se u ekstra klasu i kiseli se.

Slika 2. Mladi tek formirani plod (1-2 cm) i još svježi cvijet krastavca na plodiću

Slično kao i kod rajčice, ako se ukloni zaperak, plodovi dobivaju potrebna hraniva i brže rastu.

Slika 3. Na svakom nodiju – članku biljke krastavca je list, cvijet, plod, vitica i zaperak

Autorica teksta i slika: Sunčica Dombaj, dipl.ing.agr. ,viša stručna savjetnica hortikulture