Ratarstvo i ostalo

Posljednja uputa za zaštitu korjenastog povrća (mrkva, peršin, celer) upućena je sredinom mjeseca lipnja o.g. (14.6. 2018.), odnosno prije 18 dana!

U proteklom je mjesecu lipnju zabilježeno iznadprosječno vruće i sparno vremensko razdoblje: za područje grada Čakovca mjesečna je temperatura bila +4,1°C iznad očekivane vrijednosti, a ovisno o mjernom lokalitetu palo je 30-40 % manje oborina od očekivanog mjesečnog prosjeka! Gotovo sve zabilježene padaline bile su u drugoj polovici proteklog mjeseca, a najviše su dnevne temperature tijekom dana bez oborina bile u rasponu 28,1-36,4°C! U razmaku svega četiri dana zabilježena su dva vrlo vruća dana s najvišim temperaturama zraka do 36,4°C (27.6. i 1.7. 2019.)!  Nadalje će biti vrlo toplo (28-32°C) i sparno! Tijekom cijele druge polovice proteklog mjeseca lipnja o.g. bilježili smo jutarnje rose, naročito na lokalitetima uz riječne doline (Drava) gdje se uzgaja korjenasto povrće (dnevno u trajanju 310-1440 minuta)! Moguće značajnije osvježenje s oborinama i padom temperatura očekujemo tek krajem narednog vikenda (7.7. 2019.)! Većina tržnih proizvođača svoje usjeve korjenastog povrća navodnjava kišenjem ili orošavanjem!

U takvim uvjetima bilježimo izuzetno povoljne meteorološke uvjete za razvoj gljivičnih bolesti korjenastog povrća. Primjerice u drugoj polovici lipnja o.g. dnevne ocjene za zarazu uzročnicima pjegavosti i paleži korjenastog povrća (Alternaria, Septoris, Cercospora) (prognozni model “TOMCAST“) iznose 2-4, a njihova polumjesečna suma u proteklom razdoblju je bila 38 (bez utjecaja vlage od navodnjavanja usjeva!)! Stoga već od sredine mjeseca lipnja o.g. u središnjem dijelu Međimurja na mjestima uz riječne doline Drave i Mure pronalazimo prve simptome crne pjegavosti (paleži) lišća mrkve (Alternaria dauci) i pjegavosti lista celera (Septoria apiicola).

VAŽNO: Krajem mjeseca lipnja o.g. (30.6. 2019.) uzročnik crne pjegavosti (paleži) lišća mrkve (Alternaria dauci) uništio je na netretiranom usjevu iz ranih rokova sjetve u središnjem dijelu Županije uz riječnu dolinu više od 40 % lišća!

Prema iskustvima iz prethodnih sezona ranija i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC. U usjevima celera očekujemo nali rast zaraze uzročnikom pjegavosti lišća (Septoria, Cercospora), a u usjevima peršina uzročnika pjegavosti i pepelnice (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Stoga tržnim proizvođačima korijenastog povrća preporučujemo pregledati polja i nastaviti preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti, uz izbor dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Usjeve celere korijenaša redovito kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima.

Raniju mrkvu koja se planira vaditi tijekom sredine mjeseca srpnja o.g. ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Moguće je takve usjeve u zadnjim mjerama aplikacije zaštititi mikro-biološkim pripravcima koji sadrže korisne mikroorganizme (npr. Bacillus subtilis). Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje se planira mrkva vaditi sredinom ili krajem lipnja kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša.

Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha, a mjere zaštite provoditi u kasnim popodnevnim i večernjim satima.

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači korjenastog povrća mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr. sc. Milorad Šubić

milorad.subic@mps.hr