Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Prije nešto više mjesec dana (3.8.) upućena je preporuka o mjerama zaštite krizantema protiv uzročnika bolesti i neželjenih organizama životinjskog podrijetla u vrijeme početka njihova zamračivanja.

U razdoblju od 16.-24.8.2018. zabilježili smo devet vrlo vrućih dana tijekom kojih su najviše temperature zraka bile svakodnevno veće od 30°C, s najvišom temperaturom koja je 20. kolovoza o.g. iznosila 33,2°C! Ovisno o lokalitetu u danima 24.-26. kolovoza o.g. palo je 28,8 do 42,0 mm kiše (vidi Tablicu 1.). Nove oborine bilježimo tijekom protekla četiri dana mjeseca rujna o.g. (u količini 27,8-77,4 mm). Najviše je kiše u mjesecu rujnu o.g. palo u središnjem dijelu Županije (npr. na mjernim mjestima Belica, Novakovec)!

Tablica 1. Podatci o zabilježenim oborinama na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom dijelu Međimurja tijekom razdoblja 16. kolovoza – 4. rujna 2018. godine:

Od početka mjeseca rujna bilježimo vrlo povoljne uvjete za razvoj bolesti krizantema, naročito bijele hrđe (Puccinia), smeđe truleži (Didymella) i sive plijesni (Botrytis). Prosječna dnevna vlažnost zraka je u središnjem dijelu Međimurja u zadnjoj dekadi mjeseca kolovoza o.g. bila u rasponu 71-100 %, a od početka mjeseca rujna o.g. iznosi 77,6-100 %. Vlaženje biljnih organa od početka mjeseca rujna traje gotovo bez prekida, a temperatura zraka je pritom najčešće u rasponu 15,1-24,8°C.

Premda prema iskustvima iz ranijih sezona obično prve znakove bijele hrđe (Puccinia horiana) pronalazimo krajem zamračivanja krizantema – u prvom tjednu mjeseca rujna, ove sezone zbog iznadprosječne količine padalina u prvoj polovici ljeta prvi znakovi ove bolesti pronalaze se već tijekom mjeseca kolovoza!

Tablica 2. Neki fungicidi registrirani u našoj zemlji za suzbijanje bolesti ukrasnog bilja i cvijeća, a djelotvorni su i protiv lisnih hrđa:

*biljne bolesti protiv kojih su navedeni pripravci registrirani, ali po spektru djelotvornosti znamo da suzbijaju i druge uzročnike biljnih bolesti (hrđe);

**pored piraklostrobina ovaj pripravak sadrži i boskalid!

Strategija zaštite krizantema od bijele hrđe se temelji na korištenju zdravstveno ispravnog ishodišnog materijala (presadnice porijeklom iz nezaraženih matičnih biljaka), uzgoju manje osjetljivih ili otpornijih sorti i redovitoj kemijskoj zaštiti u kritičnom razdoblju rasta i razvoja krizantema. Međunarodna i unutarnja trgovina latentno zaraženim presadnicama i biljkama krizantema, rezanim cvijećem krizantema te kontaminiranom ambalažom je osnovni način širenja i izvor zaraze bijele hrđe. Tijekom vegetacije se biljke pažljivo pregledavaju na simptome bijele hrđe. Redovito se provodi program preventivnih, kurativnih i eradikativnih tretiranja, koji započinje obavezno prije zamračivanja. U Hrvatskoj se često protiv bijele hrđe preporučuju površinske i sistemične djelatne tvari (vidi Tablicu 2.). Prskanja treba obavljati temeljito, a prve zaražene listove otrgnuti i spaliti. Ipak, zbog intenzivne i jednolične uporabe fungicida iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) (triazoli) i strobilurina početkom novog milenija u Europi se pojavljuju rezistentni ili otporni sojevi bijele hrđe krizantema. Uvozom latentno inficiranih presadnica krizantema moguća je introdukcija otpornih sojeva bolesti na fungicide.

Proizvođače krizanteme posebno upozoravamo da je skupina fungicida strobilurini, u pokusima prije 10-tak sezona učinkoviti na bijelu hrđu u Međimurju, vrlo rizična za pretjeranu, čestu ili nestručnu uporabu zbog moguće brze pojave rezistentnih ili otpornih populacija biljnih bolesti (a naročito iz skupina hrđa i pepelnica)! Stoga u uspješnoj strategiji kemijskog suzbijanja bijele hrđe treba uvijek mijenjati i kombinirati različite skupine kemijskih pripravaka uz načelo da se jedna grupa fungicida ne bi smjela koristiti više od 2-3 puta tijekom proizvodne sezone.

Dobru preventivnu zaštitu daju ditiokabamati (Dithane DG, Polyram DF), ftalimidi (Futura WP, Kastor WP) i strobilurini (Ortiva, Signum DF, Zato WG). Već početkom zamračivanja mogu se prije znakova bolesti koristiti i neki triazoli (Domark ME, Topas EC, Fond ili Systhane 12E). Tek nakon pojave prvih znakova bijele hrđe prednost dajemo primjeni propikonazola (npr. Bumper EC). Od 2015. na hrvatskoj je tržištu iz kemijske skupine benzimidazola djelatna tvar tiofanat-metil u pripravku Topsin 500 SC (0,15 %) (dopušten u nekim cvjetnim vrstama, npr. karanfilima). Prema literaturnim podatcima bezimidazoli daju određenu preventivnu zaštitu protiv smeđe truleži krizantema.

VAŽNO: Zbog izrazite fitotoksičnosti u krizantemama ne koristiti fungicid Falcon 460 EC!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla tijekom prve polovice rujna o.g., tek sa mogućim naknadnim sunčanim i toplim danima uz porast temperatura 26-27°C, ponovno očekujemo kasniju pojavu lisnih uši (Aphidae) i/ili kalifornijskog tripsa (Frankliniella), a još postoji opasnost od moguće pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus). Za suzbijanje lisnih uši preporučujemo koristiti insekticide iz skupine neonikotinoida (npr. tiametoksam) (Actara WG). Protiv kalifornijskog tripsa u našoj su zemlji dopušteni vrlo učinkoviti pripravci na osnovi abamektina (Vertimec, Kraft EC), koji istovremeno učinkovito suzbijaju i koprivinu ili stakleničku grinju. U slučaju potrebe suzbijanja štitastih moljaca ("bijele mušice") (Trialeurodes, Bemisia) u program zaštite krizantema uključiti pripravke za ukrasno bilje dopušteni pimetrozin (Chess WG) (suzbija i lisne uši). Od početka kolovoza o.g. bilježimo i pojačanu aktivnost leptira sovica i druge generacije kukuruznog moljca! Toplo i sparno razdoblje tijekom prve polovice rujna o.g. može pogodovati razvoju njihovih gusjenica koje napadaju lišće (npr. sovice – Noctuidae) i/ili stabljike krizantema (npr. kukuruzni moljac – Ostrinia). Za suzbijanje štetnih gusjenica u krizantemama i ukrasnom bilju registrirani su primjerice: alfa–cipermetrin (npr. Fastac EC, Direct EC), metoksifenzoid (Runner SC) i lufenuron (Match EC).

Tablica 2. Neke insekticidne i akaricidne djelatne tvari dopuštene za suzbijanje štetnih kukaca i grinja cvijeća i/ili krizantema u Republici Hrvatskoj:

mr.sc. Milorad Šubić
milorad.subic@savjetodavna.hr