Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Posljednju preporuku za zaštitu korijenastog povrća uputili smo prije 20 dana (20.7. 2018.).

Nakon što smo u mjesecu lipnju i prvoj polovici srpnja o.g. bilježili iznadprosječne količine padalina i veći broj oblačnih dana, vremenski su uvjeti posljednja tri tjedna bitno drukčiji (naročito nakon 18. srpnja o.g.): u navedenom je razdoblju gotovo svakodnevno temperatura zraka veća od 30°C, naročito od početka mjeseca kolovoza kada ljetne temperature u hladovini imaju vrijednosti od 31,7° do 33,9°C! U naredna dva dana očekujemo iste uvjete, a moguću promjenu vremena s osvježenjem (padalinama) tijekom narednog vikenda i početkom idućeg tjedna (11.8. i 15.8.)! Intenzitet sunčeva zračenja je vrlo izražen, te su dnevne vrijednosti često >7.000 W/m²! U posljednjih je tjedan dana palo od 10,8 mm (Sveti Juraj u Trnju) do 22,0 mm (Orehovica) (2. i 3. kolovoza o.g. dnevni kratkotrajni pljusak), ali na nekim mjernim mjestima značajno manje (npr. Mursko Središće). Relativna vlažnost zraka redovito tijekom noćnih sati u proteklih tjedan dana uz riječne doline Mure i Drave dostiže vrijednosti 100 %, te rosa uz sumaglicu (maglu) traje 10-tak sati!

Tržni usjevi korijenastog povrća (celer, peršin, mrkva, cikla) krajem srpnja i početkom kolovoza o.g. zbog vrlo visokih su temperatura zahtijevali navodnjavanje (najčešće zalijevanjem ili orošavanjem). Višekratno zalijevanje korijenastih povrtnih usjeva, povremene oborine i jutarnje rose (sumaglice) naročito tijekom mjeseca kolovoza pogoduju epidemijskom razvoju bolesti korijenastog povrća iz skupine pjegavosti i paleži lišća (Alternaria, Cercospora, Septoria)! Iz višegodišnjih je podataka poznato da prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala najkritičnije razdoblje za razvoj ovih bolesti je upravo mjesec kolovoz!!

Na netretiranim i slabije zaštićenim biljkama u proteklom razdoblju bilježimo jači razvoj već spomenute skupine pjegavosti korijenastog povrća (Alternaria, Cercospora i Septoria). Na mrkvi je dominantna palež lišća (Alternaria dauci), na celeru korijenašu se osim Septoria pjegavosti pojavljuje i siva pjegavost koju uzrokuje Cercospora apii. Na peršinu se osim pjegavosti pojavljuje (Septoria petroselini) i pepelnica (Erysiphe).

Dana 5. kolovoza 2018. na netretiranim je gredicama mrkve uz rijeku Muru zabilježena pojava crne paleži lišća (Alternaria dauci) pri zarazi većoj od 85 %!

Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose (u našim mikro-pokusima i više od 70 %), a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Snažnom razvoju ovih bolesti korijenastog povrća pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 28 ili više ºC, te su potrebne redovite višekratne preventivne mjere zaštite.

Tablica 1. Neka sredstva za zaštitu bilja u CELERU protiv uzročnika bolesti:

Tablica 2. Mogući izbor fungicida za zaštitu mrkve od uzročnika bolesti lišća:

Tablica 3. Neki fungicidi za zaštitu peršina pri suzbijanju uzročnika bolesti:

Jaču i raniju pojavu crne paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) razvija se na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve)! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Pri mjerama aplikacije utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

Ponavljamo da mjesec kolovoz na području Međimurja u višegodišnjim prosjecima, a prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala (DVIP) (Cvjetković, 2004.), predstavlja najkritičnije razdoblje za epidemiološki razvoj skupine bolesti pjegavosti i palež korijenastog povrća. Stoga tržnim proizvođačima preporučujemo u narednom razdoblju redovito pratiti zdravstveno stanje usjeva, posebice na poljima s kojih se urod namjerava skladištiti tijekom zimskog razdoblja, te prema potrebi poduzimati mjere zaštite dopuštenim sredstvima navedenim u Tablicama 1., 2. i 3.! U Tablicama je navedena primjena (količina ili doza uz najveći broj primjena jednog sredstva za zaštitu bilja u usjevu tijekom jedne sezone, preporučeni ili zahtijevani razmaci tretiranja i karenca u danima)!

Također, u narednom je razdoblju potrebno pratiti pojavu i razvoj štetnih organizama životinjskog podrijetla, naročito fitofanih grinja i kukaca: npr. koprivine grinje (Tetranychus) i gusjenica lisnih sovica u usjevima celera, druge generacije mrkvine muhe (Psila rosae) i slično!

Tablica 4. Neki insekticidi dopušteni za primjenu u korijenastom povrću u našoj zemlji:

U korijenastom povrću namijenjenom skladištenju tijekom jeseni u mjerama aplikacije tijekom kolovoza preporučujemo dodavanje folijarnih gnojiva s naglašenim sadržajem kalija i mikro-elemenata!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr