Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Od posljednje upute proizvođačima kupusnjača iz ljetnog ciklusa proizvodnje a koji za berbu dospijevaju krajem ljeta i/ili početkom jeseni proteklo je gotovo mjesec dana (8.6. 2018.). Sve do 12. lipnja o.g. dominiralo je vrlo vruće i suho razdoblje (s temperaturama u rasponu 28° do 30°C), a nakon 13. lipnja o.g. bilježimo vrlo učestale dane s oborinama (na većini je lokaliteta u protekla tri tjedna zabilježeno gotovo 100 mm)! Oborine su česte u zadnjoj dekadi mjeseca lipnja i početkom srpnja o.g. (vidi Tablicu 1.). Jučer je najviša dnevna temperatura, nakon kraja druge dekade mjeseca lipnja o.g., ponovno bila nešto viša od 30°C, a navečer je zabilježeno grmljavinsko nevrijeme s kišom! U narednim danima očekujemo najviše dnevne temperature u rasponu 26-28°C, a moguće nove oborine ponovno sredinom idućeg tjedna (10./11.7. 2018.)

Tablica 1. Količina i raspored oborina u središnjem, istočnom (donjem) i zapadnom (gornjem) dijelu Međimurja tijekom zadnje dekade lipnja i početkom srpnja 2018.

*Dana 22., 27/28. i 29. lipnja, te 4. srpnja 2018. zabilježeno je vrlo dugotrajno vlaženje biljnih organa (u trajanju >=22 sata), a relativna vlažnost zraka je pritom iznosila 99-100 % (prosječna vlažnost zraka u drugoj polovici lipnja o.g. veća je od 82 %) (vrlo povoljno za sekundarno širenje uzročnika biljnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži!)! Dana 4.7. 2018. jača kiša padala je na svim mjernim lokalitetima uz temperaturu koja nije bila niže od 19°C!

Vrlo je vruće, sparno i vlažno, a pri takvim su uvjetima ubrzano množe populacije štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) i više vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno se pojavljuju još štete od poljskih glodavaca (npr. hrčak, divlji zec i slično) i puževa!

Posljednjih desetak godina sve veće ekonomske štete u proizvodnji poznatog Varaždinskog zelja pričinjava kupusni štitasti moljac ili "bijela mušica" (Aleyrodes proletella), a zahtijeva poseban pristup u kemijskom suzbijanju. Ove se godine ovaj nametnik javlja već od mjeseca svibnja (u ranim kupusnjačama)!

Zelje je osjetljivije na bijelu mušicu od crvenog kupusa, a otpornost hibridne (F1) generacije kupusa nastalog križanjem otpornih i osjetljivih linija roditelja nije značajno izražena! Istraživanja provedena na brokulama pri izlaganju stalnoj temperaturi od 16º do 30ºC dokazala su da se ličinke ovog štetnika najbrže razvijaju pri vrijednostima 28° do 29ºC. Pri stalnoj temperaturi 16ºC razvoj jedne generacije traje čak 46-47 dana, a pri temperaturi 28ºC razvoj jednog pokoljenja od jaja do odraslih kukaca traje samo 19 dana (Alonso i sur., 2009)! Razvoju štitastih moljaca također pogoduje i visoka vlažnost zraka, pa se u optimalnim uvjetima vrlo brojna populacija razvija za svega tri tjedna! Na donjoj strani lišća se istovremeno nalaze svi razvojni stadiji (odrasli moljci, jaja, ličinke i kukuljice), pa ova spoznaja jako otežava kemijsko suzbijanje, jer nemamo dovoljno djelotvornih pripravaka na sve razvojne stadije kukaca.

U komercijalnoj proizvodnji kupusnjača važno je bijelu mušicu pravovremeno otkriti i započeti mjerama zaštite. Obavezno iznad biljaka vješati žute ljepljive ploče. Žutim ljepljivim pločama se mogu odrediti početna "žarišta" štetnika i na vrijeme provesti kemijsko suzbijanje.

U našoj zemlji od protekle 2017. sezone imamo samo jedan insekticid registriran za suzbijanje ovog štetnika: Movento SC (0,45-0,75 lit./ha, naviše 2x, K=3 dana), a dobar postrani učinak na ovog nametnika može se očekivati primjenom insekticida Chess WG (registriran u crvenom i bijelom kupusu, te kelju protiv lisnih uši u količini 0,4 kg/ha, uz propisanu karencu samo 7 dana) (vidi Tablicu 2.)!

"Bijelu mušicu kupušnjača" potrebno je u usjevima suzbijati barem 2-3x, tijekom prvih 40-tak dana vegetacije!

Insekticide primijeniti u doba dana kada pčele ne lete, npr. u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama! Kombinaciju insekticida koristiti u nižim ili smanjenim propisanim količinama.

Također, toplo, včlažno i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju drugih štetnika kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači, lisne uši, stjenice i različite vrste gusjenica.

Tablica 2. Neki insekticidi dopušteni za suzbijanje štetnika u različitim vrstama kupusnjača u našoj zemlji:

Tablica 3. Neki insekticidi za suzbijanje štetnika u različitim vrstama kupusnjača u našoj zemlji:

Tablica 4. Neki od insekticida dopuštenih za primjenu a po djelotvornosti učinkovite protiv štetnih gusjenica u nekim kupusnjačama (Pieris, Plutella, Mamestra, Autographa):

*registriran samo za suzbijanje kupusnih bijelaca (Pieris)

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Insekticide primijeniti u doba dana kada pčele ne lete, npr. u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama! Kombinaciju insekticida koristiti u nižim ili smanjenim propisanim količinama.

Hibridi kupusnjača i lokalna sorta varaždinsko zemlje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti, među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas)! Tome naročito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti: učestale kiše, visoke temperature sa jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem, česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena Varaždinskog zelja dvogodišnjom "uzdržnom" selekcijom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom. Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se "zajedničke" bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju!

Za folijarno suzbijanje uzročnika biljnih bolesti na kupusu sve do sredine 2011. godine dopuštenje za primjenu u Republici Hrvatskoj imao je samo Signum DF registriran za suzbijanje prstenaste i koncentrične pjegavosti, te pojedini bakarni pripravci (npr. bakar-sulfat, bakarni-hidroksid, bakar-oksiklorid). Proširenjem primjene sredstava za zaštitu bilja od sredine 2011. sezone u usjevima kupusa je dopuštena folijarna primjena fungicida navedenih u Tablici 5.! Svi navedeni daju odličnu zaštitu protiv uzročnika pjegavosti lišća.  Ipak, ovi dopušteni fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas), pa je moguće u prvim zaštitama na poljima kasnih kupusnjača dodavati manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra (npr. Scudo, Copterel). U novije vrijeme preporučuje je preventivna primjena mikro-bioloških pripravaka koji sadrže Bacillus subtilis i druge korisne mikroorganizme (npr. Ekstrasol, Florbat, FitoBacillus, Quadrifolia i dr.).

 Tablica 5. Neki fungicidi za suzbijanje uzročnika bolesti u KUPUSNJAČAMA:

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti u kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Moguće im je dodati i kvalitetnija sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja, npr. Silwett, Inex-A, Etalfix Pro, Wetcit i sl. u propisanim količinama.

Na smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura na gotovo svim povrtnim kulturama dobivena su primjenom različitih organskih biostimulatora  u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikroelemenata). Dobro je folijarna hranjiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a moguće ih je miješati sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih fungicida) i insekticidima za zaštitu kupusnjača.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr