OBAVIJEST TRŽNIM PROIZVOĐAČIMA KORIJENASTOG POVRĆA 05.07.2018.

5. srpnja 2018.0

Posljednja uputa za zaštitu korjenastog povrća (mrkva, peršin, celer) upućena je sredinom mjeseca lipnja o.g. (15.6. 2018.), odnosno prije 20 dana!

Posljednjih 12 dana bilježimo izuzetno povoljne meteorološke uvjete za razvoj gljivičnih bolesti korjenastog povrća (vidi Tablicu 1.). Naime, krajem lipnja i početkom srpnja o.g. često padaju oborine, te je vrlo sparno i toplo. Jutros je uz riječne doline zabilježena magla, a tijekom narednih dana očekujemo raspon dnevnih temperatura 26-30°C (uz moguće nove oborine tijekom sutrašnjeg dana (6.7.)!

Tablica 1. Količina i raspored oborina u središnjem, istočnom (donjem) i zapadnom (gornjem) dijelu Međimurja tijekom zadnje dekade lipnja i početkom srpnja 2018.

Lokalitet

Količina oborina po danima

Ukupno 22..6.-4.7. 2018.*

22.6.

25.6.

27./28.6.

29.6.

4.7.

Sv.Juraj u Trnju

8,8 mm

0,8 mm

6,8 mm

25,2 mm

19,0 mm

60,6 mm

Novakovec

6,2 mm

0,8 mm

5,8 mm

17,2 mm

9,6 mm

39,6 mm

Belica

9,1 mm

1,2 mm

8,6 mm

17,4 mm

28,8 mm

65,1 mm

Orehovica

11,0 mm

0,2 mm

8,8 mm

22,2 mm

11,2 mm

53,4 mm

Trnovčak

7,2 mm

3,8 mm

10,2 mm

12,2 mm

15,6 mm

49,0 mm

*Dana 22., 27/28. i 29. lipnja, te 4. srpnja 2018. zabilježeno je vrlo dugotrajno vlaženje biljnih organa (u trajanju >=22 sata), a relativna vlažnost zraka je pritom iznosila 99-100 % (prosječna vlažnost zraka u drugoj polovici lipnja o.g. veća je od 82 %) (vrlo povoljno za sekundarno širenje uzročnika biljnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži!)! Dana 4.7. 2018. jača kiša padala je na svim mjernim lokalitetima uz temperaturu koja nije bila niže od 19°C!

Još u mjesecu svibnju o.g. zabilježili smo na nekim mjernim mjestima u Međimurju čak 174,5 mm oborina (+100,8 mm), a tijekom proteklog mjeseca lipnja 147,0 mm kiše (+45 mm)! Prosječne su mjesečne temperature pritom bilje 17,8°C (svibanj)(+2,5°C) i 19,3C (lipanj) (+0,9°C). U takvim smo uvjetima već od krajem mjeseca svibnja o.g. (28.5. 2018.) pronašli prve simptome crne pjegavosti lišća mrkve (Alternaria dauci), a u narednom razdoblju očekujemo pojavu prvih „žarišta“ pjegavosti lista celera (Septoria apii, Cercospora apii) (prve simptome ovih bolesti primijetili smo na lokalitetima uz rijeku Dravu krajem druge dekade mjeseca lipnja o.g. ili prije 15 dana)!

VAŽNO: Do jučerašnjeg dana (4.7. 2018.) uzročnik crne pjegavosti lišća mrkve (Alternaria dauci) uništio je na netretiranom usjevu iz ranih rokova sjetve u središnjem dijelu Međimurja više od 50 % lišća!

Prema iskustvima iz prethodnih sezona ranija i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC. Stoga tržnim proizvođačima korijenastog povrća preporučujemo pregledati polja i nastaviti preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti, uz izbor pripravaka navedenih u priloženim Tablicama prema biljnim vrstama.

Tablica 1. Mogući izbor fungicida u zaštiti usjeva mrkve od paleži i pepelnice lišća:

Fungicidi

Dithane DG Neotec, Penncozeb

palež lišća, plamenjača

2,1 kg/ha

K=30 dana

Nativo WG

palež lišća, pepelnica, bijela trulež

0,3 kg/ha (3x) (minimalno 21 dan između pojedinih aplikacija!)

K=21 dan

Zaftra AZT 250 SC

palež lišća mrkve

1,0 lit./ha (3x) (minimalni razmak između tretiranja 10-12 dana)

K=10 dana

Score 250 EC

pepelnica, palež lišća

0,3-0,5 lit./ha (3x) (najkraći razmak između prskanja 12-18 dana)

K=14 dana

Ortiva SC

palež lišća i pepelnica

0,8-1,0 lit./ha (2x) (razmak 10-14 dan)

K=14 dana

Ortiva Top SC

pepelnica, palež lišća i crna pjegavost korijena

0,8-1,0 lit./ha

K=14 dana

Difkor EC, Argo EC

palež lišća, smeđa pjegavost, hrđa, pepelnica

0,4-0,5 lit./ha (4x)

K=14 dana

Signum DF

palež lišća mrkve

0,75-1 kg/ha

K= 14 dana

Tablica 2. Izbor nekih sredstva sa dopuštenjem u našoj zemlji za zaštitu celera:

Fungicidi

Dithane DG Neotec

siva pjegavost

2,1 kg/ha

K=30 dana

Polyram DF

siva pjegavost

1,8 kg/ha

K=21 dan

Score 250 EC, Difkor EC

siva pjegavost

0,3-0,5 lit./ha (4x) (razmak između tretiranja 14 dana)

K=14 dana

Ortiva SC

pjegavost

0,8 lit./ha (3x)

K=7 dana

Neoram WG

pjegavost

0,25-0,35 % (1x)

K=20 dana

Insekticidi

Vertimec EC, Kraft EC

grinje, tripsi, muhe lisni mineri

0,3-1,2 lit./ha (2x) (razmak između tretiranja 7-10 dana)

K=10 dana

Karate Zeon

lisne uši i drugi insekti

0,15 lit./ha

K=3 dana

Calypso SC

lisne uši

0,2 lit./ha (2x)

K=14 dana

Cythrin Max

štetne gusjenice

0,1 lit./ha (2x)

K=3 dana

Boxer SL

lisne uši

0,4-0,5 lit./ha (2x)

 

Tablica 3. Neka sredstva za suzbijanje štetnih organizama dopuštena za primjenu u peršinu:

Fungicidi

Nativo WG

pjegavost lista

0,3 kg/ha (3x) (minimalni razmak između tretiranja 21 dan)

K=21 dan

Score 250 EC

palež lišća, siva pjegavost

0,5 lit./ha (4x)

K=21 dan

Ortiva SC

Palež lišća

1 lit./ha (2x), uz razmak 10-14 dana

K=14 dana

Proplant

plamenjača

1,5-3 lit./ha (2x)

K=20 dana

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Usjeve celere korijenaša redovito kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima.

Raniju mrkvu koja se planira vaditi tijekom sredine mjeseca srpnja o.g. ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje se planira mrkva vaditi sredinom ili krajem lipnja kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr

Pripremi za ispis