Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Usjevi ranih kupusnjača čija je sadnja obavljena krajem mjeseca ožujka o.g., a bili su pokriveni paučinastom folijom, u narednih 10tak dana počinju berbom. Ranija sadnja nije bila moguća zbog nepovoljnih meteoroloških uvjeta. Ovogodišnji proljetni mjeseci (travanj, prva polovica svibnja) bili su umjereno povoljni uzgoj ranih kupusnjača, jer nije bilo niskih (negativnih temperatura) kao protekle dvije sezone (rani kupus), ali ih je u drugoj polovici mjeseca travnja trebalo navodnjavati kišenjem ili orošavanjem! Od početka mjeseca svibnja o.g. zabilježen je veči broj kišnih i ne previše vrućih dana, pa su uvjeti za razvoj ranih kupusnjača značajno optimalniji (vidi Tablicu 1.)!

Tablica 1. Količina i raspored oborina (mm)(*) i zadržavanje vlage na lišću (minuta) na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju tijekom prve polovice svibnja 2018.:

*prosječna temperatura zraka u spomenutom je razdoblju 17,2°C, uz srednju relativnu vlažnost zraka 84,0 %!

VAŽNO: Na nekim smo lokalitetima od 3.-12. svibnja o.g. u tri navrata zabilježili tuču: dana 3.5. 2018. na područje grada Mursko Središće, dana 11.5. 2018. područje grada Čakovca uz rijeku Dravu (npr. Totovec, Šandorovec), te dana 12.5. 2018. na području općina Belica (npr. naselje Gardinovec) i dijelovima grada Preloga (npr. Čehovec) i Donjem Kraljevcu!

Od početka druge dekade mjeseca svibnja o.g. (10.5. 2018.) bilježimo početnu aktivnost štetnih gusjenica na poljima ranog kupusa (lisne sovice), a očekujemo da s najavljenim porastom temperatura zraka na vrijednosti veće od 26°C nakon 21. svibnja o.g. njihova brojnost i štetnost značajno poraste! U pravilu prije sadnje ranih kupusnjača presadnice preporučujemo potapati u insekticidnu otopinu radi zaštite od prezimljujuće populacije kupusne muhe (Delia), a ista mjera daje kvalitetnu zaštitu od kupusnih buhača (Phyllotreta), lisnih uši (Brevicoryne) i kupusnih stjenica (Eurydema).

U vrijeme formiranja glavica usjevi ranog kupusa, kelja, cvjetače i brokule naročito su osjetljivi na napad gusjenica lisnih sovica (Noctuidae, Mamestra), kupusnih moljaca (Plutella xylostella) i kupusnih bijelaca (Pieris brassioce). Stoga se potrebni redoviti pregledi polja i nakon pojave prvih oštećenja u obliku nepravilno izgriženih lisnih rupa provoditi mjere usmjerene kemijske ili biološke zaštite (vidi Tablice 2., 3. i 4.).

Tablica 2. Neki insekticidi dopušteni za suzbijanje štetnika u različitim vrstama kupusnjača u našoj zemlji:

Tablica 3. Neki insekticidi za suzbijanje štetnika u različitim vrstama kupusnjača u našoj zemlji:

Tablica 4. Neki od insekticida dopuštenih za primjenu a po djelotvornosti učinkovite protiv štetnih gusjenica u nekim kupusnjačama (Pieris, Plutella, Mamestra, Autographa):

*registriran samo za suzbijanje kupusnih bijelaca (Pieris)

Prema rokovima dospijeća i planu berbe ranih kupusnjača birati insekticide koji imaju propisanu kraću karencu, npr. u trajanju do 7 dana.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ako sjeme i presadnice nisu kontaminirane, a prema iskustvima iz ranijih sezona opasnost od pojave bolesti ranih kupusnjača je značajno manja od usjeva čija sadnja započinje krajem svibnja i tijekom prve dvije dekade mjeseca lipnja, kada gljivične i bakterijske bolesti mogu biti ograničavajući čimbenik uspješne proizvodnje. Stoga rane kupusnjače u pravilu u polju ne tretiramo radi suzbijanja lisnih bolesti.

Preporuka za preventivno suzbijanje kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima (sredinom i tijekom zadnje dekade mjeseca lipnja o.g.)!

Ova bolest se lako prepoznaje u polju ili vrtu po karakterističnim znakovima na korijenu – na podzemnom dijelu biljke nastaju zadebljanja koja su posljedica umnažanja i povećanja volumena stanica korijena. Može biti zahvaćena čitava dužina korijena, formirajući kvrgavu masu iz koje izlaze malobrojni postrani korijenčići. Kasnije ta zadebljanja potamne i raspucaju. Deformirano korijenje ne usvaja vodu s mineralnim ili hranjivim tvarima, te je jače napadnuto sekundarnim uzročnicima truleži ili gnjiloće. Iz biologije uzročnika bolesti znamo da kupusna kila, osim temperature i vlage, zahtjeva kisela tla (ili nižu pH vrijednost). Prema rezultatima istraživanja na kiselim je parcelama (pH = 5,4) čak 85 % biljaka bilo zaraženo kupusnom kilom, dok je pri neutralnoj reakciji (pH = 7,05) samo 3,8 % biljaka pokazivalo simptome bolesti, a pri blago lužnatoj reakciji (pH = 7,71) zaraze nije bilo! Stoga je, uz poštivanje plodoreda i "podrivačke" zahvate na suviše vlažnim poljima, osnovna preventivna i kurativna mjera zaštite protiv kupusne kile popravak pH vrijednosti zemljišta, odnosno kalcizacija ili dodavanje vapnenog materijala. 

Također, više autora je istraživalo i dokazalo uspješno djelovanje gnojiva vapnenog dušika pri suzbijanju kupusne kile u usjevima zelja, cvjetače i brokule. Primjenjuje se u količinama 200-500 kg/ha, ali naknadno se nakon primjene vapnenog dušika ne preporučuje sjetva ili sadnja narednih 14-21 dana. Tržna proizvodnja vapnenog dušika ima stoljetnu tradiciju (još od 1909. godine), te ga trenutno njemačka tvrtka "Alzchem" iz području Bavarske prodaje u granuliranom obliku pod robnom markom "Perlka®".

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr