Pčelarstvo, Stočarstvo, Vijest

Na prekrasnim padinama Bilogore u Šartovcu, u gospodarskoj jedinici Kutinske prigorske šume 40 M, Šartovačko brdo, na oko 2 ha, u dvije parcele, nalazi se plantažni klonski nasad divlje trešnje <i>(Prunus avium).</i> Vlasnik klonske plantaže su Hrvatske šume, Uprava šuma Zagreb, Šumarija Kutina. Nasad je podignut u dva navrata. Podizanje nasada započelo je 2001. godine kada je na površini od 0,98 ha posađeno 500 stabala divlje trešnje s razmakom sadnje 6×3 m. Tijekom 2013. godine na površini 0,92 ha posađeno je 245 novih stabala divlje trešnje s razmakom sadnje 6×6 m. S obzirom na učestale sušne godine i opreza zbog globalnog zatopljenja uz nasad je podignuta i akumulacija, da bi se trešnje pravodobno opskrbljivale vodom modernim sustavom za navodnjavanje.

S ciljem uspješne proizvodnje, a prema ranijem iskustvu u starijem nasadu podignuta je mreža protiv tuče koja ujedno štiti nasad od ptica, a kupljen je i stroj za zaštitu od mraza.

Najbolji primjerci divlje trešnje prema zadanim karakteristikama (budući klonovi) odabrani su u šumama Hrvatskih šuma na više Uprava. Sa tako odabranih stabala (klonova) izvanrednih karakteristika uzimane su plemke, koje su nacijepljene na podlogu divlje trešnje i još neke podloge. Na širem području Uprave šuma Zagreb je odabrano 27 stabala – klonova koje je ispred Ministarstva poljoprivrede odobrila posebna komisija. Jedan od članova komisije bio je i pokojni akademik prof. dr. sc. Marko Vidaković. Cilj je da se u klonskoj plantaži proizvede sjeme od odabranih stabala koje bi se upotrijebilo za proizvodnju sadnica divlje trešnje visoke kvalitete. Plan je te sadnice unositi u šume Hrvatskih šuma ali i u privatne šume. Nekada je u šumama Hrvatske divlja trešnja bila zastupljena u većem postotku, ali nažalost, sada je zastupljena sa udjelom manjim od 1%. Namjera je da u šumama Hrvatske divlja trešnja bude zastupljena sa udjelom do 15%, gdje to stanišne prilike dopuštaju.

Začetnik ove ideje u Hrvatskim šumama bio je mr. sc. Ivica Stožicki, dipl. ing. šum., sada penzioner, a do nedavno djelatnik Šumarije Kutina. Odabiru klonskih stabala divlje trešnje svoj doprinos dao je i Tomica Stigleitner, dipl. ing. šum., a zagovornik unosa divlje trešnje u šume Hrvatske bio je i pokojni doajen šumarske struke, Mijo Kotarski, dipl. ing. šum.

Drvo divlje trešnje je iznimno cijenjeno i postiže dobru cijenu, uz to se već za 30–35 godina može dobiti komercijalno stablo. U Europi je vrlo malo divlje trešnje, te je plan u budućnosti izvoziti sadnice i vrhunsku kvalitetu trupaca divlje trešnje u europske zemlje.

Radi uspješne proizvodnje u nasadu se, osim redovitih agrotehničkih mjera, vodi briga i o oprašivanju. Kako divlja trešnja zna cvasti u vrijeme kada su srednje dnevne temperature niske, osim košnica medonosnih pčela postavljena su i staništa za divlje (solitarne) pčele. Staništa-kućice su raspoređene tako da solitarne pčele mogu posjetiti svako stablo. Tijekom posjeta nasadu, u travnju ove godine, osobno sam se uvjerila da solitarne pčele: Osmia bicornis i Osmia cornuta vrijedno posjećuju cvjetove divlje trešnje. U usporedbi sa medonosnim pčelama divlje pčele oprašuju cvjetove i pri nižim srednje dnevnim temperaturama zraka. Obilnom cvatnjom trešnja pčelama osigurava hranu (pelud i nektar), a pčele zauzvrat uspješno oplođuju trešnju. Ovo je jedan od primjera simbioze od obostrane koristi tzv. mutualizam.

Ako ove godine ne bude problema sa mrazom za očekivati je dobar urod sjemena divlje trešnje. Uvjerena da će proizvedene sadnice biti posađene u našim šumama, a udio divlje trešnje biti povećan sa postojećih 1% na barem 3% u skoro vrijeme u sastojinama naših šuma, zadovoljno sam napustila plantažu.

mr. sc. Marija Ševar, dipl. ing. agr.