Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Budući je iznadprosječno vlažni i prohladni protekli mjesec ožujak (u prvom tjednu obilni snijeg, a u zadnjem tjednu obilne kiše) onemogućio raniju sjetvu korjenastog povrća, tržni proizvođači ovisno o stanju vlažnosti zemljišta tek ovih dana obavljaju ili planiraju sjetvu rane mrkve! Površinski sloj zemljišta je dovoljno vlažan, što će uz najavljeni porast najviših dnevnih temperatura zraka u narednim danima pogodovati klijanju i nicanju sitno-sjemenih povrtlarskih kultura!

Tablica 1. Neke izmjerene vrijednosti prosječnih temperatura i ukupnih oborina u istočnom, središnjem i zapadnom dijelu Međimurja tijekom proteklog mjeseca ožujka 2018.:

*očekivane mjesečne količine oborina ožujak = 54,8 mm!

**očekivana prosječna temperatura zraka u ožujku tijekom višegodišnjeg razdoblja iznosi 5,6°C!

Tijekom jučerašnjeg popodneva i večeri u navedenim lokalitetima prema Tablici 1. ponovno smo izmjerili kišu u količini od 2,0 mm (Novakovec) do 17,8 mm (Trnovčak)!

Među korjenasto povrće ubrajamo mrkvu, peršin, pastrnjak, celer, kopar i komorač. Spadaju u botaničku porodicu štitarke (Umbeliferae). Ove su biljke dvogodišnjeg razvoja, a lisnu rozetu i zadebljali korijen u prvoj godini uzgajamo kao povrće. Gotovo sve nabrojane povrtne vrste proizvodimo na manjim površinama za potrebe domaćinstva (vrtovima uz okućnice ili vikendice), te se korovi pritom suzbijaju mehanički (najčešće čupanjem i kopanjem). No, korjenasto se povrće uzgaja na većim površinama za industrijsku preradu ili za prodaju u svježem stanju, a neželjene su biljke ili korovi tada ograničavajući čimbenik koji može u potpunosti uništiti planirane prinose. Celer i pastrnjak pritom uzgajamo iz presadnica pa se korovi tada također mogu učinkovito suzbijati mehanički (kultivacijom, kopanjem i čupanjem). Ipak, prilikom sjetve mrkve i peršina usjevi sporo niču pa ih u početku razvoja nadvladaju jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi (npr. ambrozija, loboda, šćir, dvornici, koštan, muhari i dr.)! Sjetvu sitno-sjemenih korjenastih povrtnica (mrkva, peršin) treba izbjegavati na površinama gdje dominiraju višegodišnji korovi (npr. slak, osjak, pirika, divlji sirak i dr.)! Takve je korove potrebno suzbiti u godinama koje prethode uzgoju mrkve i peršina! Osim što umanjuju prirod, korovi deformiraju korijen, a oni koji se razviju u vegetaciji otežavaju vađenje korijena!

Najvažniji način suzbijanja korova pri uzgoju korjenastog povrća na većim površinama je korištenjem herbicida.

Suzbijanje širokolisnih korova u mrkvi, peršinu i celeru dugo se godina provodilo primjenom pripravaka na osnovi linurona (npr. Afalon disperzija, Linurex). Vrlo su učinkoviti protiv jednogodišnjih širokolisnih korova proljetnog ili ljetnog razdoblja (naročito dobro suzbijaju ambroziju i europski mračnjak ili abutilon). Radi proširenja spektra na korovne trave po potrebi se linuron miješao sa cikloksidinom. Selektivni su poslije nicanja kultura, a izvrsni rezultati dobiveni su višekratnom primjenom smanjenih količina linurona (0,5 lit./ha). VAŽNO: Sredstvima na osnovi linurona je ukinuta/istekla registracija krajem 2017., a krajnji rok primjene zaliha je 3. lipnja 2018. godine!

*Sukladno popisu aktivnih tvari kandidata za zamjenu temeljem Provedbene Uredbe 2015/408 s tržišta se povlače sredstva na osnovi linurona (Linurex SC, Afalon disperzija SC), dopuštena do 3. lipnja 2018. za primjenu u mrkvi, peršinu, celeru i pastrnjaku (korištenje starih zaliha iz 2017.)!

Novija iskustva iz zapadno-europskih država pokazuju da pri uzgoju mrkve valja nakon sjetve a prije nicanja mrkve koristiti kombinaciju smanjenih količina pendimetalina i klomazona (u dozama prilagođenim tipu zemljišta)! Naknadno se u manjim količinama u više navrata (2-3 x) koristi metribuzin! Po potrebi se nakon nicanja protiv travnih korova dodaje cikloksidim (vidi Tablicu 2.).

VAŽNO: Korjenasto povrće pri uzgoju iz sitnog sjemena (mrkva, peršin) je vrlo nekonkurentno prema neželjenim biljkama (korovima), a broj dopuštenih i selektivnih herbicida u tim je kulturama od 2018. godine smanjen. U Tablicama 2. i 3. navedena su dopuštena sredstva za suzbijanje korova s ograničenjima u usjevima mrkve i celera (u peršinu je dopuštena primjena samo herbicida propakizafop – Agil EC).

U nekim kulturama (peršin) od ove sezone u našoj zemlji više nije moguće kupiti herbicid za suzbijanje širokolisnih korova (loboda, ambrozija, šćir, dvornici, mračnjak i dr.)! Kod primjene herbicida voditi računa o njihovoj selektivnosti (preporučenom vremenu i količini primjene), pridržavati se propisane karence (korjenasto povrće iz zemljišta najlakše usvaja nedopuštene količine bilo kakvog „kemijskog onečišćenja“), te na laganijim (pjeskovitim) zemljištima prednost dati višekratnoj primjeni smanjenih količina herbicida (npr. metribuzin, metamitron)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Primjenu herbicida ograničiti na dane i sate bez jačeg vjetra radi sprječavanja zanošenja na susjedne parcele. Prosječan utrošak škropiva pritom je 200-300 litara./ha.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr