Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

U mjesecu svibnju o.g. na većini je međimurskih lokaliteta izmjereno manje od 60 mm oborina, izuzev zapadnog dijela (Trnovčak u općini Štrigova) i južnog područja uz HE Čakovec (Orehovica) gdje je ukupno palo 64 mm kiše (20tak % manje od prosjeka) (na nekim istočnim lokalitetima uz rijeku Muru izmjereno je manje od 40 mm, npr. Novakovec, Kotoriba)! Najviše temperature zraka tijekom jučerašnjeg su dana na nekim lokalitetima bile veće od 30°C (npr. Novakovec 30,9°C). U narednih tjedan dana očekujemo prvi ljetni toplinski val s najvišim temperaturama zraka u rasponu od 27° do 30°C! Vrlo je sparno, u mjesecu svibnju o.g. prosječna je vlažnost zraka na nekim je lokalitetima blizu 90 % (npr. u vinogradu na lokalitetu Trnovčak 89,7 %)! Uz riječne doline Drave i Mure česte su  jutarnje rose!

U takvim uvjetima bilježimo optimalne uvjete za početni razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća korijenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora), poglavito mrkve, peršina i celera korjenaša. Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC. Narednih tjedan dana i dalje očekujemo dnevne temperature zraka između 27° i 30°C, uz jutarnje rose i povišenu vlažnost zraka, što će ubrzati pojavu i razvoj bolesti lišća korijenastog povrća, naročito na poljima koja se navodnjavaju kišenjem!

Stoga proizvođačima preporučujemo pregledati polja i započeti preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti. Tržne proizvođače mrkve koji su usjeve sijali u ranijim rokovima (odnosno kada su to uvjeti vlažnosti zemljišta ove sezone dopuštali), a lisna površina mrkve je veća od 30-tak cm, upozoravamo na uvjete zabilježene krajem svibnja i početkom lipnja o.g. za prvu pojavu i razvoj crne paleži lišća (Alternaria dauci).

Tablica 1. Mogući izbor fungicida u zaštiti usjeva mrkve od paleži i pepelnice lišća:

Tablica 2. Izbor nekih sredstva sa dopuštenjem u našoj zemlji za zaštitu celera:

Tablica 3. Neka sredstva za suzbijanje štetnih organizama dopuštena za primjenu u peršinu:

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Proizvođače celera i peršina upozoravamo da ranijih sezona zabilježili i jaču populaciju (prve štete) od minirajućih muha (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza). Broj dopuštenih insekticida u usjevima celera je ograničen (vidi Tablicu 2.), a protiv muha lisnih minera su djelotvorna sredstva na osnovi abamektina (Vertimec, Kraft) koja uspješno suzbijaju i koprivinu grinju (Tetranychus urticae).

Usjeve celere korijenaša s porastom dnevnih temperatura u narednim tjednu započeti redovito kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima.

Ranu mrkvu koja se planira vaditi u drugoj polovici lipnja ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje se planira mrkva vaditi sredinom ili krajem lipnja kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr