Međimurska, Preporuka, Vinogradarstvo

Prije tjedan dana (4.4. 2016.) upućena je preporuka o petoj zaštiti vinograda nakon cvatnje, usmjerenoj završnom suzbijanju plamenjače (Plasmopara) i pepelnice (Erysiphe)!

Već od zadnjeg tjedna mjeseca srpnja ove je godine započela promjena boje i mekšanje ("šara") bobica u vinskih sorata ranije epohe dozrijevanja, što je sa prvim danima kolovoza bilo naročito vidljivo na sortama Pinot sivi i Pinot crni!

Od početka mjeseca kolovoza o.g. oborine smo zabilježili tijekom 4 dana (na mjernom lokalitetu Trnovčak ukupno je palo 33,8 mm), a dominira toplo i vrlo sparno vremensko razdoblje (najviše su temperature zraka u proteklih 10 dana bile u rasponu od 17,0° do 33,9°C a prosječna vlažnost zraka je pritom bila 89,4 % (mjerni uređaj "iMetos" na lokalitetu Trnovčak – općina Štrigova, u vinskoj sorti Rajnski rizling)! Moguće manje količine oborina očekujemo tijekom današnjeg dana, a naknado će dani biti sve topliji!

Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura većih od 10ºC mjereno na lokalitetu Orehovčak u Železnoj Gori (općina Štrigova) od početka mjeseca travnja do dana 9. kolovoza o.g. sumirano je 1.032ºC, što je gotovo 175°C više nego u istom razdoblju 2014. sezone! Ako se sličan trend nastavi i dalje, moguće tijekom druge polovice mjeseca kolovoza i početkom mjeseca rujna očekujemo početak berbe vrlo ranih vinskih sorata, npr. Rizvanac, Muškat otonel, Sauvignon i dr.

U ranijim smo preporukama naglašavali na vrlo jaku ovogodišnju pojavu plamenjače i pepelnice u nezaštićenom grožđu Tijekom jučerašnjeg dana u mikro-pokusu Savjetodavne službe na lokalitetu Vučetinec obje su bolesti u potpunosti uništile netretirano grožđe vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon!  Vršikanjem se u narednim danima može umanjiti potencijal plamenjače na vršnom lišću.

Ipak, najveća opasnost u narednom razdoblju je pojava i širenje tehnoloških bolesti grožđa: kisele truleži (Acetobacter) i sive plijesni (Botrytis), što ovisi prvenstveno o količini i rasporedu oborina u drugoj polovici kolovoza i tijekom mjeseca rujna o.g! Na pojavu ovih bolesti značajno utječe i brojnost tehnoloških nametnika vinove loze (napadaju samo grožđe, a ostale biljne organe ne oštećuju). Među njima ističemo obične ose (Vespula vulgaris), koje mogu biti štetne na nekim plodovima voća i naročito grožđu. Do prije nekoliko godina smatralo se da ose u većim vinogradima ne prave značajne štete jer se rasprše na velikom broju grozdova, ali je masovna pojava zadnjih sezona (npr. 2013.) uz veće je količine oborina, uzrokovala naknadni jači razvoj plijesni i truleži (naročito na aromatičnim vinskim sortama Muškat, Sauvignon i Rajnski rizling). Ose se kemijski ne suzbijaju jer napadaju već zrelo grožđe! Štete se umanjuju ulovom osa u bose sa uskim grlom i bočno izbušenim rupama u koje se stavlja ocat, kiselo vino, gnječeno voće i slično (ne smiju se koristiti slatke ljepljive tekućine koje privlače pčele) (ili se kupuju gotovi "hvatači osa").

Krajem 2010. godine po prvi je puta u Hrvatskoj potvrđen prvi nalaz vinske mušice pjegavih krila – tzv. "octene mušice ploda" (Drosophila suzukii), a već slijedeće jeseni 2011. pojava ovog štetnika je potvrđena u Međimurju (izvor: Zavod za zaštitu bilja pri HCPHS-u).

Vrsta Drosophila suzukii je egzotična octena mušica podrijetlom iz Japana, a za razliku od ostalih vrsta roda Drosophila koje većinom napadaju prezrele, trule, oštećene ili sa biljaka otpale plodove, novo proširena vinska mušica pjegavih krila izravno oštećuje bobice u zriobi uzrokujući ekonomske gubitke u vinogradarskoj proizvodnji zbog naknadnog razvoja kisele truleži grožđa (naročito na sortama ranijih epoha dozrijevanja koje krajem kolovoza već imaju više sladora u grožđanom soku, npr. Pinot sivi, Sauvignon, Muškat žuti i dr.).

Najučinkovitija metoda praćenja i suzbijanja odraslih oblika vinske mušice pjegavih krila ("octene mušice") je postavljanje hranidbenih mamaca. Najbolje ih je napraviti od plastične ambalaže, zapremine 0,5 litara. Otprilike 3 do 4 cm ispod čepa flaše izbuše se 4 simetrično smještene rupice promjera 5 do 10 mm. U tako priređene plastične flaše se ulijeva jabučni ocat do približno trećine ili polovine zapremine. Osim jabučnog octa mogu se još koristiti vinski ocat ili vodena otopina kvasca s dodatkom šećera. Budući je Drosophila suzukii potpuno novi štetnik u Republici Hrvatskoj, kod nas još ne postoje registrirana sredstva za njegovo suzbijanje. Prema stranim podatcima (npr. iz Švicarske, Dubuis i sur., 2015) vrlo dobru učinkovitost u smanjivanju populacije odraslih vinskih mušica pokazuju neki insekticidi iz skupine biljnih piretrina i spinosini, te pokrivaju period 7 do 10 dana. U vinogradima ovi pripravci imaju za stolno i vinsko grožđe propisanu karencu 21 dan, a isto vrijedi za spinosad (Laser KS) u voćarstvu (jabuka) i vinogradarstvu. Sintetski piretroidi nisu dopušteni za primjenu u integriranoj voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji, pa kemijsko suzbijanje octenih mušica primjenom insekticida zbog ranije zriobe grožđa ove sezone više ne možemo preporučiti.

U razvojnom stadiju pripravak početka zriobe grožđa (mekšanje bobica i početak promjene boje ili "šara") struka preporučuje obaviti preventivnu zaštitu protiv jače pojave sive plijesni (Botrytis cinerea) primjeno specifičnih pripravaka (botriticidi, vidi Tablicu 2.). Stoga smo već u protekloj preporuci od 4. kolovoza o.g. najavili mogućnost njihove primjene, naročito na vinskim sortama ranije epohe dozrijevanja!

Tablica 2. Kemijska sredstva koja imaju dopuštenje za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) (botriticidi) u Republici Hrvatskoj:

*karenca je najmanji broj dana koji mora proći od zadnje primjene sredstva za zaštitu bilja do početka berbe (navedeno za vinske sorte grožđa!);

**kombinacija djelatnih tvari fludioksonil & ciprodinil;

***pored sive plijesni (Botrytis) djelatne tvari iz ove skupine djelotvorno suzbijaju i pepelnicu grožđa (Erysiphe)!

VAŽNO: Praksa je pokazala da na sortama ranije epohe dozrijevanja gdje prijeti pojava kisele truleži možemo preporučiti Vinobran (0,2 %) (primjena samo u zoni grožđa sredinom kolovoza, uz moguće dodavanje botriticida). Primjenu botriticida moguće preporučujemo samo na vinskim sortama kasnije epohe dozrijevanja!

Prema iskustvima poljskog mikro-pokusa provedenog ranijih sezona na pepelnicu u vrlo osjetljivoj vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon, od navedenih botriticida djelatne tvari boskalid (Cantus DF) i fluopiram (Luna Privilege SC) pored sive plijesni (Botrytis) vrlo učinkovito preventivno suzbijaju i pepelnicu grožđa (Erysiphe)!

VAŽNO: Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju!

Dodatna ograničenja radi negativnog utjecaja botriticida i drugih djelatnih tvari (npr. folpet, bakar, sumpor) na početak vrenja i vinifikaciju navedena su u posljednjoj preporuci od 4. kolovoza o.g.!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr