Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Posljednja uputa za zaštitu cime krumpira upućena je krajem prve dekade mjeseca lipnja o.g., odnosno prije 11 dana! U navedenom je razdoblju u središnjem dijelu Međimurja zabilježeno vrlo sparno i toplo vremensko razdoblje. Dana 16. i 17. lipnja o.g.  za usjeve krumpira su zabilježeni vrlo nepovoljni uvjeti s najvišim vrijednostima temperature zraka na lokalitetu Belica u rasponu od 28,2° do 30,6°C te uz jači južni vjetar koji je u petak (17. lipnja o.g.) puhao brzinom većom od 25 km/h! Ipak, prema najavama dana 19. i 20. lipnja o.g. na svim smo mjernim lokalitetima u Županiji zabilježili obilne padaline, u količinama od 35 do 85 mm (vidi Tablicu 1.)! Najviše je kiše padalo u središnjem dijelu Županije, u području gdje se krumpir uzgaja na najvećim površinama.

Tablica 1. Količina padalina na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju tijekom proteklih nekoliko dana:

Ukupno je tijekom prve dvije dekade mjeseca lipnja o.g. na mjernom lokalitetu Belica zabilježeno čak 11 kišnih dana, ali u razdoblju 2.-15. lipnja o.g. količine padalina su bile vrlo male, u rasponu od 0,2 mm do 6,4 mm! U takvim smo uvjetima lokalno u danima 13.-15. lipnja o.g. pronalazili prve simptome krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) na ranim sortama Riviera i Laperla (npr. na lokalitetima Orehovica, Pribislavec, Belica)! Također, nešto ranije u prvoj polovici lipnja o.g. pronađeni su prvi znakovi koncentrične pjegavosti (Altarnaria solani) na ranim sortama Adora i Colomba, a vidljive su bile i negativne posljedice vrlo visokih temperatura zabilježenih krajem mjeseca svibnja o.g. u obliku paleži! U narednim danima očekujemo porast temperatura na vrijednosti 30°C, a zbog jutarnjih rosa bilježit ćemo optimalne uvjete za razvoj dvije najvažnije bolesti cime krumpira: krumpirove plijesni ili plamenjače (Phytophthora infestans) i koncentrične pjegavosti (Alternaria solani)! Novo nestabilno razdoblje s mogućim padalina najavljeno je tijekom narednog vikenda (25. i 26. lipnja o.g.!).

Proizvođačima krumpira preporučujemo ovih dana redovito pregledavati zdravstveno stanje cime krumpira, jer se usjevi nalaze u vrlo osjetljivom stadiju završetka cvatnje, kada su vrlo osjetljivi na zaraze uzročnicima bolesti cime!

Veće količine oborina proteklih dana vrlo povoljno utječu na rast i razvoj gomolja, pa započinje iskapanje uroda sa polja gdje se uzgaja rani krumpira. U tom slučaju voditi računa da se u narednim danima na takvim poljima koriste pripravci kraće karence (7 dana)! Kratku karencu u trajanju samo 7 dana imaju pripravci Ranman Top SC, Revus SC, Ortiva SC i Shirlan SC, pa ih je moguće koristiti u završnim tretiranjima usjeva ranih sorata, s kojih se urodi gomolja planiraju vaditi kao "mladi krumpir"!

U srednje kasnim i kasnim sortama krumpira moguće je koristiti i kombinirane fungicide koji sadrže dvije djelatne tvari (npr. Pergado MZ, Acrobat MZ, Profilux DF i dr.) u povišenim količinama, ali im zbog bolje učinkovitosti na plamenjaču (Phytophrhora) i koncentričnu pjegavost (Alternaria) preporučujemo dodati manju količinu pripravaka Shirlan SC.

U prvim smo aplikacijama dodatno preporučili primjenu folijarnih (bio)gnojiva, odnosno biljnih stimulatora sa naglašenim sadržajem amino-kiselina, huminskih-kiselina, morskih algi i mikro-elemenata (naročito na poljima sa dvogodišnjim sjemenom iz vlastite reprodukcije koja su prije tjedan dana bila izložena visokim temperaturama zraka!). U završnim tretiranjima cime preporučujemo dodavati vodo-topiva hranjiva s naglašenim sadržajem kalija (kalij-sulfat ili kalij-nitrat) u kombinaciji sa mikro-elementima. Ranijih sezona je isti učinak dobiven i primjenom kompleksnih hranjiva (makro- i mikro-elementi) sa anti-stresnim učinkom, npr. Peters Profesional 10-52-10+ME, te 6-18-36+ME i dr.! Mogu se miješati sa fungicidima i insekticidima, a bolje ih je koristiti u više navrata sa smanjenim količinama ili dozama (npr. preporučenu dozu raspodijeliti u 2-3 aplikacije na srednje kasnim i kasnim sortama krumpira)!

Prva ili prezimljujuća generacija krumpirove zlatice (Leptinotarsa) je završila svojim razvojem, pa primjena insekticida trenutno na većini polja nije potrebna!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.ing.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr