Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Od posljednje upute za zaštitu luka od štetnih organizama proteklo je samo tjedan dana, a posebice je bila upućena vlasnicima koji uzgajaju proljetni luk iz lučice. Isti je vrlo osjetljiv na napad plamenjače (Peronospora destructor), jer se uzročnik ove bolesti prenosi skrivenim zarazama na sjemenskoj lučici. Proljetni usjevi luka iz lučice trenutno se nalaze u stadiju 8-12 razvijena lista a usjevi luka iz sjemena u stadiju 3-4 lista, te su vrlo osjetljivi na najopasniju bolest. Kako smo u razdoblju 12.-15. svibnja o.g. na svim lokalitetima u središnjem i donjem Međimurju zabilježili oborine u rasponu od 35,8 mm (Donji Pustakovec) do 46,2 mm (Belica) tržnim proizvođačima usjeva luka dugog dana preporučujemo provoditi redovite mjere zaštite od plamenjače.

Vremenski uvjeti u narednih nekoliko dana će omogućiti provođenje mjera zaštite.

 Prema mnogim iskustvima prohladna razdoblja s noćnim vrijednostima temperature zraka +6° do +12°C, uz dovoljno oborina ili sati vlaženja lišća od rose (magle) i povišenju vlažnost zraka 95 %, optimalni su uvjeti za razvoj plamenjače luka.  Pritom je opasnost od razvoja plamenjače u usjevima dugog dana ("proljetni luk") izrazito velika ako se u blizini nalaze usjevi luka kratkog dana ("zimski luk"). Nakon što luk razvije 3-4 prava lista značajno raste njegova osjetljivost na ovu bolest, pa i usjevi luka uzgajani iz sjemena u narednom razdoblju zahtijevaju mjere zaštite.  

Prema izboru pripravaka navedenih u preporuci od 9. svibnja o.g. preporučujemo redovite mjere zaštite proljetnog luka ili luka dugog dana od plamenjače!

U kritičnim je godinama peronosporu luka potrebno redovito suzbijati više puta s razmakom 7-10 dana, a utrošiti najmanje 400 litara škropiva/ha, uz obavezno dodavanje sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja (npr. Inex-A, Silwett i slično)!

Uputa proizvođačima bijelog luka ili češnjaka:

U regijama gdje se redovito uzgajaju crveni i bijeli luk gotovo se svake godine pojavljuju bolesti iz skupina plamenjača (Peronospora), hrđa (Puccinia) i plijesni ili truleži (Botrytis, Sclerotium). Osim plamenjače na nadzemnim se organima češnjaka razvija i hrđa (Puccinia) (puno češće nego kod crvenog luka). Stoga kod suzbijanja bolesti lišća češnjaka treba birati fungicide koji su istovremeno učinkoviti na obje bolesti (Peronospora, Puccinia) (vidi Tablicu 1.). Toksikološki je u češnjaku vrlo prihvatljiv je azoksistrobin (Ortiva SC), ali je učinkovit ako se koristi isključivo preventivno (prije zaraze i pojave simptoma bolesti)!

Tablica 1. Neka kemijska sredstva (fungicidi) za zaštitu bilja koja su u našoj zemlji dopuštena za primjenu u češnjaku:

Uputa proizvođačima poriluka:

Proizvođače poriluka također obavještavamo o potrebama redovitih zdravstvenih pregleda usjeva i moguće zaštite od skupine biljnih bolesti koje napadaju ovu vrstu povrća: koncentrična pjegavost (Alternaria porri), bijela vršna palež (Phytophthora porri), hrđa (Puccinia porri) i obična pjegavost (Cladosporium allii). Moguće je u zaštiti poriluka od biljnih bolesti koristiti neke od fungicida navedenih u Tablici 2.

Tablica 2. Neki fungicidi dopušteni za primjenu protiv različitih uzročnika bolesti poriluka u Republici Hrvatskoj:

Biljne uzorke s mogućim neželjenim promjena na determinaciju proizvođači mogu dostaviti u prostorije Savjetodavne službe u Čakovcu.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr