Međimurska, Preporuka, Vinogradarstvo

Od upute za prve zaštite vinograda protiv štetnih organizama, prvenstveno radi suzbijanja lozinih grinja šiškarica (Eriophydae), štetnih gusjenica (npr. Nocutidae, Operophtera) i preventivne zaštite protiv crne pjegavosti (Phomopsis) je proteklo samo 7 dana!

Najviše su dnevne temperature u proteklom tjednu bile na mjernom lokalitetu Trnovčak ("iMetos", vinska sorta Rajnski rizling, općina Štrigova) u rasponu od 16,4° do 25,1°C. U takvim smo uvjetima zabilježili brzi početak bubrenja, razvoj "vunastog pupa" i pojavu prvih listića, poglavito na vinskim sortama Chardonnay, Rizvanac, Muškat žuti, Pinot, Moslavac bijeli (Šipon), Rajnski rizling i slično (naročito na lakšim tlima i južnim ekspozicijama)! Ali, na sortama Sauvignon bijeli, Sauvignon cabernet, Silvanac zeleni, Graševina razvoj većine pupova pupova tih dana nije značajno napredovao!

Od spomenute topline u proteklom su tjednu izuzetak su bili dani 8. i 9. travnja o.g. kada je na svim lokalitetima u vinogorju padala kiša (na lokalitetu Trnovčak smo tada izmjerili 12,8 mm a na lokalitetu Orehovčak 15,5 mm). Pritom su prosječne dnevne temperature zraka bile u rasponu od 9,7° do 10,4°C, a zadržavanje vlage na zelenim biljnim organima (prvim "listićima" vinove loze) trajalo je 1.565 minuta (26 sati)! Time su zabilježeni prvi uvjeti za moguću zarazu uzročnikom crne pjegavosti (Phomopsis) u nezaštićenim nasadima!

Zbog takve razlike u početku vegetacije između pojedinih vinskih sorata vinogradari su često u nedoumici kada i čime obaviti prve zaštite vinograda?! Sukladno novom Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN14/14) i Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/12)* svi poljoprivrednici od početka 2014. moraju na svojim površinama provoditi načela integrirane zaštite bilja! U načelima integrirane zaštite vinograda od štetnih organizama tzv. "kasno-zimska" tretiranja povišenim koncentracijama bakarnih spojeva više se ne preporučuju (iznimno u nasadima gdje se pojavljuje bakterijski rak i apopleksija ili "esca"), a usmjerene zaštite valja započeti sa bubrenjem pupova i pojavom prvih listića! U narednim danima ponovno očekujemo stabilno i topli razdoblje s najvišim dnevnim temperaturama do +23°C, a nove moguće oborine narednog vikenda.

Zbog spomenutih najviših dnevnih temperatura očekujemo dobru postranu učinkovitost sumpornih fungicida na prezimljujuće populacije lozinih grinja šiškarica!

Stoga vinogradarima ponavljamo uputu da je moguće koristiti sumporne fungicide registrirane u našoj zemlji protiv pepelnice (Erysiphe necator) u količini 4-5 kg ili lit./ha, što uz smanjeni utrošak škropiva/ha (2,5 %)  daje dobru učinkovitost i protiv grinja šiškarica (Calepitrimerus, Eriophyes)! Glavni razlozi širenja lozinih grinja šiškarica (Eriophydae)  nakon zime 2006./07. navedeni su u proteklog preporuci od 5. travnja o.g.!

U narednom razdoblju preporučujemo planirati i provoditi redovitu preventivnu zaštitu protiv crne pjegavosti (Phomopsis), ali isključivo primjenom manjih doza površinskih organskih fungicida (npr. propineb, metiram, mankozeb, ditianon) (vidi prvu preporuku od 05.04. 2016.).

Na lokalitetima i sortama gdje se ranijih sezona javljala jača populacija lozinih grinja šiškarica, naročito akarinoze (Calepitrimerus) (npr. Sauvignon, Sauvignon cabernet, Graševina, Silvanac zeleni, Moslavac bijeli ili Šipon) i erinoze (Eriophyes) (Rajnski rizling, Muškat žuti, Moslavac bijeli ili Šipon) moguće je u narednim danima (6-8 dana nakon prethodne aplikacije) planirati primjenu specifičnih akaricida koji suzbijaju i mlađe razvojne oblike crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi) (vidi Tablicu 1.).

Tablica 1. Specifični akaricidi i njihova djelotvornost na različite skupine* fitofagnih grinja registrirani u našoj zemlji za primjenu u vinogradima:

*u našim vinogradima je opisano 5 vrsta fitofagnih grinja svrstanih u svije skupine (porodice): skupina "crvenih pauka" (Tetranychidae) i skupina lozinih grinja šiškarica (Eriophydae)!  U skupinu crvenih pauka ubrajamo crveni voćni pauk (Panonychus), koprivinu grinju (Tetranychus) i žuti lozin pauk (Eotetranychus). U skupinu lozinih grinja šiškarica ubrajamo akarinozu (Calepitrimerus) i erinozu (Eriophyes)!

Iz prikazane Tablice 1. vidljivo je da trenutno u Republici Hrvatskoj nemamo niti jedan akaricid registriran za suzbijanje lozinih grinja šiškarica (Eriophydae)! VAŽNO: Grinje šiškarice su značajno manje od fitofagnih grinja iz skupine "crvenih pauka", ne vide se okom niti priručnim povećanjem (5-7x), a potreba suzbijanja se procjenjuje prema pojavi iz ranijih sezona! Na vinskim sortama i položajima gdje se grinje šiškarice redovito pojavljuju potrebno je provesti barem dva usmjerena suzbijanja s kraćim razmacima između aplikacija 5-8 dana!

Pokusima Savjetodavne službe iz Čakovca radi provjere djelotvornosti djelatnih tvari i akaricida navedenih u Tablici 1. na lozine grinje šiškarice (Eriophydae) (provedeno na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon) nešto bolju učinkovitost pokazuju jedino pripravci Envidor SC i Masai WP!

Pripravak Demitan SC registriran za kontaktno i dugotrajno suzbijanje lozinih grinja od 2016. Godine ima dopuštenje za primjenu u Republici Hrvatskoj samo u ukrasnom bilju (krizantema, karanfil, gerberi, ukrasno bilje, rasadnici ukrasnog bilja).

Povremene oborine nakon pojave prvih listića i početnog razvoja vinove loze pogoduju i početnom razvoju pepelnice (Erysiphe necator). Stoga u narednom razdoblju i nadalje treba koristiti sumporne fungicide (npr. Chromosul WG ili Thiovit Jet WG ili Kumulus ili Kalinosul ili Cosavet ili Kossan WG ili Sumpor SC ili Brimflo SC). Kada mladice porastu na dužinu 2-6 cm koristimo ih u količinama 3-4 kg ili litara/ha (uz smanjeni utrošak škropiva) (1 %), čime dobivamo dobar postrani učinak pri suzbijanju lozinih grinja šiškarica!

Lokalno se na pojedinim sortama i pojedinim položajima još pojavljuje zelena stjenica vinove loze (Lygus) (najčešće uz šume i travnjačke voćnjake) i trsna uš (Viteus vitifoliae). Napad zelene stjenice i trsne uši ili filoksere se prepoznaje po tipičnim negativnim promjenama na zaraženom lišću, što je bilo vidljivo iz proteklih sezona. U našoj zemlji za njihovo suzbijanje nema registriranih pripravaka.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr