Međimurska, Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

U Međimurskoj županiji je uzgoj koštićavog voća u suvremenim nasadima zastupljen u manjoj količini u odnosu na jabučasto voće, a najviše ima bresaka i nektarina na 23,81 ha zatim šljiva 11,80 ha te trešnje i višnje na 9,74 ha. No, veći broj posjednika manjih mješovitih voćnjaka uz okućnice i vikendice također uzgaja koštićavo voća.

Od posljednje je upute za zaštitu koštičavog voća proteklo tri tjedna.

Budući su najviše dnevne temperature zraka posljednjih 10-tak dana porasle na vrijednosti od +15° do +25°C otvaranje prvih cvjetova na šljivama (npr. sorta Stanley) i trešanja (npr. sorta Van) u okolici Čakovca je započelo zadnjeg dana mjeseca ožujka i prvog dana mjeseca travnja, a puna je cvatnja već ovih dana u tijeku! Tijekom jučerašnjeg dana u suvremenim nasadima guste sadnje na slabo bujnim podlogama sorta trešnje Kordia započela je otvarati prve cvjetove, dok na sorti Regina to očekujemo ovog dana! Većina sorata bresaka i nektarina proteklih je dana završilo ili su pri kraju cvatnje. Kako je u proteklih 9 dana jači vjetar (u središnjem dijelu Županije brzinom većom od 25 km/h) uz iznadprosječno vruće razdoblje zabilježen čak tijekom 7 dana, smatramo da uvjeti za oplodnju tijekom dosadašnje cvatnje koštičavog voća nisu bili optimalni (zbog slabije aktivnosti korisnih oprašivača – pčela medarica, solitarnih pčela i bumbara)! Meteorolozi tijekom današnjeg i sutrašnjeg dana najavljuju vrlo toplo vrijeme, a promjenu vremena s mogućim oborinama očekujemo tijekom petka i subote (8. i 9. travnja o.g.)! U proteklim uvjetima toplog i suhog razdoblja tijekom cvatnje koštićavih voćnih vrsta bilježili smo smanjenu opasnost od najopasnije n gljivične bolesti: paleži cvata i rodnih grančica (Monilinia laxa, Monilinia fructicola). Tek naredne najavljene oborine krajem ovog tjedna mogu pogodovati razvoju ove bolesti pa je moguće u naredna dva dana preventivno primijeniti neki od fungicida navedenih u Tablici 1.!

Tablica 1. Neki fungicidi dopušeni za suzbijanje paleži cvata i rodnih grančica koštićavog voća (Monilinia spp.) u našoj zemlji:

Ali, proteklo sunčano i toplo razdoblje pogoduje pojavi štetnih organizma životinjskog podrijetla, u koštičavim voćnim vrstama to su najčešće lisne uši (Aphidae), štetni tripsi (Thrips spp.) i voćne osice (Hoplocampa spp.). Na šljivama se tijekom cvatnje gotovo svake sezone pojavljuju šljivine osice. Napadaju tek zametnute plodove, pa na nezaštićenim stablima ubrzo nakon cvatnje primjećujemo masovno otpadanje tek zametnutih plodova šljiva.

Stoga vlasnicima šljiva preporučujemo pregledati zdravstveno stanje cvjetnih organa ili tek zametnutih plodova a tek završetkom cvatnje odnosno početkom masovnog otpadanja latica planirati primjenu insekticida. Populacija šljivinih osica se može pratiti bijelim ljepljivim pločama. Suzbijanje šljivinih osica treba planirati ovisno o lokalitetu i završetku cvatnje dominantnih sorata šljiva! Suzbijanje šljivinih osica preporučujemo isključivo u ranim jutarnjim ili večernjim satima, odnosno u doba dana kada pčele medarice ne lete. Pritom cvatući podrast ispod voćaka (npr. maslačak) prije primjene insekticida nakon cvatnje mora biti pokošen! U našoj su zemlji za suzbijanje šljivinih (voćnih) osica registrirani pripravci na osnovi dimetoata (vrlo otrovan i opasan za pčele- vidi Tablicu 2.), te iz skupine sintetskih piretroida alfa-cipermetrina (npr. Direkt) i deltametrina (Decis 2.5 EC), ali isti nisu dopušteni u integriranoj proizvodnji (skupina sintetskih piretroida). Stoga je krajem cvatnje šljiva moguće koristiti pripravak na osnovi acetamiprida (Mospilan SP)(0,015 %), koji je u šljivama registriran za suzbijanje štetnih svrdlaša (Rhynchites spp.), s vrlo je djelotvoran i na šljivine osice (Hoplocampa spp.) i lisne uši (Aphidae).

Voćne osice također napadaju i druge kulture, napose jabuku i krušku, a optimalni rokovi njihova suzbijanja se poklapaju sa završetkom cvatnje, odnosno na šljivama i kruškama kalendarski su nešto raniji nego na jabukama. U breskvama i nektarima krajem cvatnje preporučujemo suzbijati lisne uši (Aphidae) i štetne tripse (Thrips), a dopuštenje ima primjerice pripravak na osnovi acetamiprida (Mospilan SP)(0,015 %).

Vrlo je važno u mješovitim voćnjacima gdje se cvatnja različitih voćnih vrsta "preklapa" ne koristiti za oprašivače (pčele medarice, bumbare i solitarne pčele) koristiti vrlo otrovne i opasne insekticide (navedene u Tablici 2.). "Pravilnikom o uputama kojih su se obavezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati" (NN 135/08, 73/10) u Člancima 6. i 7. propisane mjere za zaštitu pčela. Članak 6. propisuje da korisnik u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura mora obavijestiti pčelare (i/ili najbližu pčelarsku udrugu i/ili Hrvatski pčelarski savez) najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim sredstvom opasnim za pčele. Članak 7. propisuje da podrast u višegodišnjim nasadima mora u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pčele mora biti pokošen. U vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura zabranjena je primjena sistemičnih sredstava opasnih za pčele. Primjena kontaktnih sredstva opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.

Tablica 2. Za pčele vrlo otrovna i opasna sredstva za zaštitu bilja (insekticidi) koja su u našoj zemlji dopuštena za primjenu u višegodišnjim nasadima (voćnjaci i vinogradi) (pčele jako stradaju ako se prskanje obavlja tijekom njihova leta, ali zbog njihove perzistentnosti i narednih 5 dana nakon tretmana):

VAŽNO: Uredbom Europske komisije od 24.5. 2013. godine insekticidima na osnovi tiametoksama (Actara WG) i imidakloprida (Confidor, Boxer, Mido, Congo, Dali i Kohinor 200 SL ) je zabranjena folijarna primjena voćaka prije i tijekom cvatnje zbog zaštite oprašivača (pčela medarica, bumbara i solitarnih pčela)! Do zabrane su dovele spoznaje o mogućim negativnim posljedicama za pčelinje zajednice od ostataka neonikotinoida (npr. tiametoksam, imidakloprid) u gutacijskoj tekućini i peludu tretiranih biljaka!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr