Pčelarstvo, Stočarstvo, Vijest

Spektakularno otvaranje i zatvaranje kongresa na kojima je dominiralo mnogo originalne korejske glazbe uz bubnjeve, timpane, vatru, narodnih nošnji i pjesama, ali i visoke tehnologije te promjene u rukovodstvu Apimondie uz izvrstan pčelarski sajam API-EXPO s izlagačima iz cijelog svijeta i velik broj iznimno kvalitetnih oralnih prezentacija i postera obilježile su ovogodišnji kongres u Koreji.

Foto: Z.Tomljanović: Otvaranje kongresa

No, prvo treba kazati da je Južna Koreja domovina Samsunga, LG-a, Hyundai, KIA-e i još mnogo drugih svjetski priznatih institucija. Koreja ima 51 milijun stanovnika i u potpunosti zaslužuje naziv zemlje visoke tehnologije, izvrsne infrastrukturne povezanosti i radišnih ljudi. To mogu i osobno potvrditi jer iskustva koja sam stekao u prijašnjim posjetima zemljama jugo-istočne Azije (Tajland/Kambođa/Malezija) ili Kine su sasvim drugačija od iskustava iz Južne Koreje. Primjerice, grad domaćin Daejeon, udaljen od Seula 150 km (udobnim vlakom se dolazi za manje od sat vremena) prepoznat je kao grad znanosti i tehnologije u Južnoj Koreji. Također, treba podsjetiti da je Južna Koreja dobila domaćinstvo ovogodišnjeg kongresa Apimondie na 42. Svjetskom pčelarskom kongresu 2011. godine. u Buenos Aires-u kada je u napetoj završnici tijekom izglasavanja pobijedila Kinu za nekoliko glasova. Bio sam tada glasač na Generalnoj Skupštini Apimondie i još su mi živa sjećanja nevjerice i očaja u očima kineskih kolega kada su shvatili da su izgubili domaćinstvo Apimondie 2015. godine  Koreanci, vjerojatno poučeni organizacijskim propustima koji su učinili ukrajinski domaćini Apimondie u Kijevu 2013., uz neke sitne nedostatke bili su primjer izvrsnog organizatora. Pri tome ne smijemo smetnuti s uma da je kongres posjetilo preko 10.000 posjetitelja iz cijelog svijeta. Slobodno možemo reći da je Daejeon tih dana bio središte svjetske pčelarske znanosti, struke, pčelarskih dostignuća, razmjene mišljenja i ideja te susreta sa starim ili upoznavanja novih prijatelja. Treba naglasiti da u Južnoj Koreji ima oko 45.600 pčelara koji imaju oko 710.000 košnica. Godišnja prosječna proizvodnja im se kreće oko 17 kg/košnici. Izvoze oko 12 tisuća tona meda, ali uvoze oko 43 tisuća tona. Glavne paše su slične kao i u Hrvatskoj. Dominiraju paše bagrema, kestena, livade, uljene repice te drugih lokalnih biljaka.

Sam kongres bio je organiziran u sedam znanstvenih područja. To su Ekonomika pčelarenja, Biologija pčela, Zdravlje pčela, Oprašivanje i medonosno bilje, Pčelarska tehnologija i kvaliteta, Apiterapija te Pčelarstvo i ruralni razvoj. Ukupno je bilo preko 400 oralnih prezentacija iz spomenutih područja, 8 panela, dvije radionice te više od stotinu izloženih postera. Republika Hrvatska je imala dva predavača na ovogodišnjem kongresu. To je bila prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu koja je u području „Tehnologije i kvaliteta“ izvijestila o utjecaju prerade pčelinjeg voska na koncentraciju teških metala. S prof. Tlak Gajger bila je u Daejeonu i Marina Kosanović, dr. med. vet., koautorica na istom radu. Drugi predavač sam bio osobno ja koji sam u području „Ruralni razvoj“ opisao naša iskustva u razvoju pčelarskih škola kao šanse za ruralni odnosno održivi razvoj. U Daejonu je također bila i dr. sc. Lidija Svečnjak s Agronomskog fakulteta u Zagrebu koja je imala poster prezentaciju o načinima utvrđivanju ostataka parafina u mednom saću.

Foto: Z.Tomljanović: Radna atmosfera na prezentacijama

Od mnogih izlaganja treba izdvojiti prezentaciju Henri Clementa iz Francuske koji je upozorio na sve veću ulogu pesticida u ugibanju pčelinjih zajednica te obrazložio da je od 1995. godine proizvodnja meda u Francuskoj pala s 35 tisuća tona na svega 10 tisuća tona u 2015. godine Također, istovremeno se povećao uvoz meda u Francusku s nekih 5 tisuća tona iz 1995. godine na 30 tisuća tona u 2015. Bilo je zanimljivo slušati i raspravu na panelu „ Utjecaj agro-kemikalija i intenzivne poljoprivrede na pčele i ostale oparašivače“ na kojoj su sudjelovali i predstavnici Bayera i Syngente koji su tvrdili da pesticidi nikako ne mogu biti jedini uzrok velikih uginuća pčelinjih zajednica.

Zanimljivo plenarno predavanje imao je i prof.dr. Jeff Pettis iz SAD-a koji je ponovo pozvao na borbu protiv uginuća pčelinjih zajednica te izrazio potrebu za što većom suradnjom u znanstveno-stručnim pčelarskim krugovima u cijelom svijetu. Također, spomenuo je jedan zanimljivi detalj, a tiče se uloge voskova moljca u napuštenim pčelinjim zajednicama. Naime, istraživali su zajednice koje su uginule od američke gnjiloće i bile napuštene. Razumljivo da su takve uginule zajednice bile ubrzo napadnute od voskova moljca koji je uklonio sve saće, ali i uzročnika američka gnjiloće. Pojednostavljeno, nisu mogli ponovo izolirati uzročnika američke gnjiloće iz podnica, okvira ili košnica jer je voskov moljac djelovao sterilizacijski.

Foto: Z. Tomljanović: prof. dr. Jeff Pettis

Naši stari znanci iz Gudovca i Dalmatine dr. sc. Robert Brodschneider i mr. sc. A. S. Lima ponovo su nas upozorili o važnosti pravilne hranidbe pčelinjih zajednica kao i o mogućnostima korištenja eteričnih ulja u borbi protiv varooze. Primjerice, dr. Brodschneider trenutno radi na zanimljivom projektu koji će nam objasniti kakva je distribucija unosa hrane unutar pčela u nekom pokusu odnosno da li sve pčele uzimaju podjednaku količinu u socijalnoj razmjeni ili postoje određena odstupanja.

Zabrinjavajući podatak iznesao je dr. Neumann iz Švicarske. Dr. Neumann je izvrstan poznavalac etine pa je u svom plenarnom predavanju dao izvrstan prikaz morfologije, biološkog ciklusa, dijagnostike kao i borbe protiv etinioze. Nažalost, izvijestio nas je da je 15. rujna ponovo potvrđen slučaj pronalaska etinioze u Italiji. Ostaje nada da će talijanski veterinari i pčelari uspjeti suzbiti pojavnost iste.

Foto: Z. Tomljanović: Mnoštvo raznolike opreme i pribora na API-EXPO

Valja naglasiti da su i unutar Svjetske pčelarske federacije „Apimondia“ dogodile značajne promjene. Tako je novi predsjednik naš stari znanac Philip McCabe koji je na toj dužnosti zamijenio francuza Gilles Ratiu. Philip je u svom nadahnutom inauguracijskom govoru naglasio da je Apimondia velika organizacija te će nastojati istu pozicionirati između svjetskih institucija kako bi pčelarstvo i pčelinji proizvodi još više dobili na važnosti. Svakako se mogu očekivati i neke bitne promjene u načinu rada i financiranju Apimondie. Istovremeno su se dogodile i promjene u znanstvenim područjima unutar Apimondie. Tako je s pozornice u području „Zdravlje pčela“ nakon više od 20 godina sišao dr. W. Ritter, a zamijenio ga je prof.Pettis. Također, imamo i novu predsjednicu u području Apiterapije. To je dr. Christina Matescu iz Rumunjske koja je zamijenila na toj dužnosti iznimno uspješnog, ali nažalost veoma bolesnog dr. T. Cherbulieza.

U konačnici treba kazati da je slijedeći kongres 2017. godine u Istanbulu. Istanbul je svoje domaćinstvo dobio tijekom kongresa u Kijevu 2013. godine kada je pobijedio Veronu i Stockholm. No, u Daejeonu se tijekom drugog dana rada Generalne skupštine vodila mrtva utrka između SAD-a i Kanade kao kandidata za domaćinstvo Apimondie 2019. godine. Neslužbene najave sugerirale su da Minneapolis iz SAD-a sigurno pobjeđuje Montreal iz Kanade. No, glasači su mislili drugačije pa ćemo 2019. godine. ići preko Velike bare, ali nešto sjevernije u Montreal u Kanadu.

Foto: Z. Tomljanović: Delegacija Montreala

Zlatko Tomljanović, dr. med. vet.
viši stručni savjetnik za pčelarstvo