OBAVIJEST TRŽNIM PROIZVOĐAČIMA MRKVE, PERŠINA I CELERA KORIJENAŠA 03.08.2015.

3. kolovoza 2015.0

Posljednju preporuku za zaštitu korijenastog povrća uputili smo prije 12 dana, odnosno početkom treće dekade mjeseca srpnja o.g.! U spomenutom smo razdoblju na lokalitetima uz rijeku Dravu zabilježili dosta kišovito i vlažno razdoblje, što naročito pogoduje razvoju bolesti korijenastog povrća iz skupine pjegavosti i paleži lišća (Alternaria, Cercospora, Septoria)! Tako je primjerice na mjernom lokalitetu Orehovica uz akumulacijsko jezero HR Čakovec u razdoblju od 25.-31. srpnja o.g. kiša padala svakodnevno u vrlo različitim količinama, a ukupno je u tom vremenu zabilježeno 46,8 mm. Vlaga se na lišću tada zadržavala 5.400 minuta. Iz višegodišnjih je podataka poznato da prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala najkritičnije razdoblje za epidemijski razvoj ovih bolesti je upravo mjesec kolovoz! U narednim danima očekujemo porast dnevnih temperatura na vrijednosti veće od +30°C, ali će zbog zaliha vlage u tlu biti česte jutarnje rose (a povremeno moguće i magle).

Budući je u razdoblju 15.-25. srpnja o.g. bilo iznadprosječno vruće, te su se tržni usjevi mrkve, celera i peršina intenzivno navodnjavali, na netretiranim biljkama u proteklom razdoblju bilježimo jači razvoj već spomenute skupine pjegavosti korijenastog povrća (Alternaria, Cercospora i Septoria). Na mrkvi je dominantna palež lišća (Alternaria dauci), na celeru korijenašu se osim Septoria pjegavosti pojavljuje i siva pjegavost koju uzrokuje Cercospora apii. Na peršinu se osim pjegavosti pojavljuje (Septoria petroselini) i pepelnica (Erysiphe).

Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose (u našim mikro-pokusima i više od 70 %), a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Snažnom razvoju ovih bolesti korijenastog povrća pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama +28 ili više ºC, te su potrebne redovite višekratne preventivne mjere zaštite.

Tablica 1. Mogući izbor fungicida za zaštitu mrkve od uzročnika bolesti lišća:

Fungicidi

Dithane DG Neotec

palež lišća, plamenjača

2,1 kg/ha

K=30 dana

Nativo WG

palež lišća, pepelnica, bijela trulež

0,3 kg/ha (3x) (minimalno 21 dan između pojedinih aplikacija!)

K=21 dan

Score 250 EC

pepelnica, palež lišća

0,3-0,5 lit./ha (3x) (najkraći razmak između prskanja 12-18 dana)

K=14 dana

Ortiva SC

palež lišća i pepelnica

0,8-1,0 lit./ha (2x) (razmak 10-14 dan)

K=14 dana

Difkor EC

palež lišća, smeđa pjegavost, pepelnica i hrđa

0,4-0,5 lit./ha

K = 14 dana

Signum DF

palež lišća, pepelnica

0,75-1 kg/ha (2x)

K = 14 dana

Ortiva Top SC

pepelnica, palež lišća, crna pjegavost korijena

0,8-1,0 lit./ha (2x)

K = 14 dana

Quadris SC

palež lišća mrkve

1,0 lit./ha (4x) (minimalni razmak između tretiranja 7 dana)

K=14 dana

 

Tablica 2. Neka sredstva za zaštitu bilja u CELERU protiv štetnih organizama:

Fungicidi

Dithane DG Neotec

siva pjegavost

2,1 kg/ha

K=30 dana

Polyram DF

pjegavost

1,8 kg/ha

K=21 dan

Score 250 EC

siva pjegavost

0,3-0,5 lit./ha (4x) (razmak između tretiranja 14 dana)

K=14 dana

Difkor EC

koncentrična  pjegavost, pjegavosti, pepelnica, hrđa

0,4-0,5 lit./ha

K=14 dana

Ortiva SC

siva pjegavost

0,8-1,0 lit./ha

K=14 dana

Insekticidi

Vertimec EC

Kraft EC

grinje, tripsi, muhe lisni mineri

0,3-1,2 lit./ha (2x) (razmak između tretiranja 7-10 dana)

K=10 dana

Karate Zeon MC

Lisne uši i drugi insekti

0,15 lit./ha

K=3 dana

Tablica 3. Neka sredstva za zaštitu bilja u PERŠINU pri suzbijanju uzročnika bolesti:

Fungicidi

Nativo WG

pjegavost lista

0,3 kg/ha (3x) (minimalni razmak između tretiranja 21 dan)

K=21 dan

Score 250 EC

palež lišća, siva pjegavost

0,5 lit./ha (4x)

K=21 dan

Polyram DF

siva pjegavost

1,8 kg/ha sa 600 lit./ha

K=14 dana

Proplant

plamenjača

3 lit./ha

 

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Proizvođače celera korijenaša već smo u ranijim preporukama upozoravali na moguću pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Na nezaštićenim smo usjevima celera korijenaša ponovno u danima 15.-25. srpnja o.g. bilježili prekomjerno množenje ove fitofagne grinje. Dopuštenje za suzbijanje ovog nametnika celera u našoj zemlji imaju pripravci Vertimec i Kraft EC (vidi Tablicu 2.).

Jaču i raniju pojavu crne paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) razvija se na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje mrkva vadi kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Pri mjerama aplikacije utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

Ponavljamo da mjesec kolovoz na području Međimurja u višegodišnjim prosjecima, a prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala (DVIP) (Cvjetković, 2004), predstavlja najkritičnije razdoblje za epidemiološki razvoj skupine bolesti pjegavosti i palež korijenastog povrća. Stoga tržnim proizvođačima preporučujemo u narednom razdoblju redovito pratiti zdravstveno stanje usjeva, posebice na poljima s kojih se urod namjerava skladištiti tijekom zimskog razdoblja, te prema potrebi poduzimati mjere zaštite dopuštenim sredstvima navedenim u Tablicama 1., 2. i 3.!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr

 

Pripremi za ispis