Međimurska, Preporuka, Vinogradarstvo

Od posljednje je upute za treću zaštitu vinograda nakon cvatnje proteklo 14 dana. U tom je razdoblju dominiralo iznadprosječno sparno i vrlo vruće vremensko razdoblje. Na mjernom lokalitetu Trnovčak (općina Štrigova, vinska sorta Rajnski rizling), u danima od 8.-14. srpnja o.g. smo zabilježili 32.4 mm oborina! U istom je razdoblju na mjernom lokalitetu Orehovčak (općina Štrigova, vinska sorta Moslavac bijeli ili Šipon) zabilježeno 35,0 mm kiše. Tuča je pritom na dan 8. srpnja o.g. oštetila dijelove vinorodne općine Sveti Martin na Muri i Štrigova. Relativna vlažnost zraka je vrlo visoka, a dosadašnja prosječna srpanjska relativna vlažnost zraka u vinogradu na mjernom lokalitetu Trnovčak iznosi 89,0 %!

Vrlo je vruće, u protekle prve dvije dekade mjeseca srpnja zabilježeno je čak 15 dana s najvišim dnevnim temperaturama zraka većim od +30°C (maksimum je izmjeren +35°C na dan 17. srpnja o.g.!), a u narednih pet dana još uvijek očekujemo dnevne vrijednosti veće od +30°C! Zbog takvih se uvjeta već od početka mjeseca srpnja o.g. pojavljuju štete na grožđu od neželjenog UV zračenja i visokih temperatura zraka, naročito na osjetljivim sortama (Rajnski rizling, Muškat žuti, Chardonnay i dr.). Štete su jače izražene s južne strane u vinogradima čiji je smjer redova istok-zapad, naročito ako je jače "odlistana" zona grožđa!

Prema zabilježenim uvjetima u protekla smo dva tjedna zabilježili optimalne uvjete za razvoj pepelnice (Erysiphe necator), te samo djelomično plamenjače na vršnom lišću (Plasmopara viticola).

U poljskom mikro-pokusu Savjetodavne službe iz Čakovca na netretiranom trsju vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon (lokalitet Vučetinec, općina Sveti Juraj na Bregu), u proteklih se 14 dana najviše razvijala pepelnica grožđa (Erysiphe necator)! Tako je od 1. do 15. srpnja o.g. zaraza netretiranog grožđa pepelnicom porasla na 75 %!

Plamenjača (Plasmopara viticola) se ove sezone na netretiranom grožđu nije razvijala, a pojedinačne se "uljne pjega" pojavljuju na vršnom lišću!

Nove oborine očekujemo tek narednog vikenda (26. srpnja o.g.!).

Toplo i sparno razdoblje u drugoj polovici mjeseca srpnja i početkom mjeseca kolovoza još će uvijek pogodovati razvoju kasne pepelnice na bobicama i(ili) peteljkovini u slabije zaštićenim nasadima, a ranijih smo sezona ovu pojavu naročito bilježili na dominantnim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. moslavac ili Šipon, Rajnski rizling pa čak i na Graševini.

Tablica 1. Zbroj prosječnih dnevnih temperatura mjereno od 1. travnja do 15. srpnja na mjernom lokalitetu Orehovčak (općina Štrigova) u nasadu vinskih sorata Graševina i Moslavac bijeli ili Šipon tijekom proteklih 5 sezona:

Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura mjereno od početka travnja do sredine srpnja o.g. suma je dosegnula vrijednost 769°C, što je više nego toplih ljeta 2011. i 2013. sezone (vidi Tablicu 1.). Moguće već za tjedan dana počinje promjena boja kožice grožđa kod vinskih sorata ranije epohe dozrijevanja (npr. Pinot sivi i dr.).

U drugoj polovici i krajem mjeseca srpnja vinogradare upućujemo na izbor fungicida i njihovih mješavina sukladno ograničenjima spram mogućeg negativnog utjecaja na početak vrenja i fermentaciju mošta (voditi računa o karencama propisanim za vinske sorte grožđa).

Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju! Zbog produljene karence za vinske sorte loze krajem srpnja i(ili) početkom kolovoza više ne preporučujemo miješati sumporne fungicide sa djelatnim organskim tvarima iz skupine ditiokarbamata (npr. mankozeb, propineb, metiram). Karenca za vinske sorte grožđa u tom slučaju iznosi čak 56 dana! Djelatna tvar folpet također ima "produženu" karencu za vinske sorte grožđa (K=42 dana)!

Djelatne tvari folpet i bakar, osim što primarno suzbijanju plamenjaču vinove loze, imaju pozitivan popratni učinak na neke druge bolesti (npr. pepelnicu, plijesan) pa ih vinogradari u tvornički kombiniranim pripravcima često koriste u mjerama zaštite krajem mjeseca srpnja (npr. Curzate-F, Pergado-F, Forum Star, Mikal Premium F, Ridomil Gold Plus i slično), a poglavito ako nasade ošteti tuča!

Ipak, u iznadprosječno vrućem i suhom drugom dijelu ljeta bakarni pripravci mogu negativno utjecati na aromu nekih vinskih sorata (npr. sauvignon, muškat žuti) (npr. tijekom 2011., 2012. sezone), a u većini zapadno-europskih vinogradarskih regija primjena bakra u integriranoj proizvodnji grožđa je ograničena na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone!

Najkraću karencu za suzbijanje "kasne" plamenjače na lišću vinove loze ima pripravak Mildicut SC (K=21 dan).

Većina pripravaka za suzbijanje pepelnice grožđa (Erysiphe necator) ima propisanu karencu za vinske sorte od 35 do 42 dana (vidi Tablicu 1. u preporuci od 12. lipnja o.g.), izuzetak su noviji pripravci Dynali EC (K=21 dan) i Luna Experience (K=14 dana)!

Moguću primjenu specifičnih botriticida (protiv sive plijesni – Botrytis cinerea) u narednom razdoblju prilagoditi početku promjene boje i/ili mekšanja bobica, terminu planirane berbe grožđa i zabilježenim ili najavljenim meteorološkim uvjetima u narednom razdoblju.

U razdoblju od 6.-14. srpnja o.g. bilježimo najbrojniji let druge generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) (na mjernim lokalitetima Trnovčak, Sv.Urban i Orehovčak), zbog čega smo u posljednje dvije preporuke ili u drugoj (26.6. 2015.) i trećoj (7.7. 2015.) zaštiti nakon cvatnje savjetovali njihovo usmjereno suzbijanje! U tom su razdoblju vrlo aktivni i cvrčci (Scaphoideus, Hyalestes) – prijenosnici fitoplazmatskih žutica vinove loze (Grapevine flavescence doreé MLO), pa je u proteklom razdoblju bilo dobro odabrati djelatne tvari koje istovremeno suzbijanju sve navedene štetne organizme u vinogradima!

Ako je zdravstveno stanje nasada vinove loze ispravno, a na susjednim položajima nema mogućeg izvora bolesti (npr. pepelnice) moguće je između treće i četvrte usmjerene zaštite nakon cvatnje planirati i veći razmak tretiranja (18-20 dana).

U nekim se nasadima pojavljuju simptomi fizioloških poremećaja zbog nedostatka određenih makro– i mikro-hranjiva, pa su moguće i folijarne prihrane vinograda (izbjegavati folijarna vodo-topiva hranjiva miješati sa anorganskim spojevima i teškim metalima). Uz mikro-hranjiva preporučujemo i formulacije s naglašenim sadržajem kalija.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr