Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

U mjesecu svibnju o.g. na većini je međimurskih lokaliteta izmjereno više od 130 mm oborina, a na lokalitetima uz rijeku Dravu čak 168,2 mm (lokalitet Orehovica). Temperature zraka su u prve dvije dekade svibnja o.g. bile značajno iznad prosjeka, a zadnjih deset dana proteklog mjeseca je obilježili nešto svježije razdoblje. Ipak, od početka mjeseca lipnja najviše dnevne vrijednosti rastu iznad +28°C. Zbog razlike u temperaturi dana i noći u jutrima nakon 30. svibnja bilježimo rosu i maglu! U narednim danima nadalje će biti vrlo vruće i sparno a značajnije oborine ne očekujemo! U takvim uvjetima bilježimo optimalne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća korijenastog povrća, poglavito mrkve, peršina i celera korjenaša. U uvjetima vrlo vrućih i sparnih dana sa jutarnjom rosom i/ili maglom pojavljuju se i prvi znakovi sive pjegavosti celera na sjemenim glavama (Septoria apii). Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama +26 ili više ºC. Narednih tjedan dana i dalje očekujemo dnevne temperature zraka između +27° i +30-tak°C, uz jutarnje rose i povišenu vlažnost zraka, što će ubrzati pojavu i razvoj bolesti lišća korijenastog povrća!

Stoga proizvođačima preporučujemo pregledati polja i započeti preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti. Tržne proizvođače mrkve koji su usjeve sijali u ranijim rokovima (odnosno kada su to uvjeti vlažnosti zemljišta ove sezone dopuštali), a lisna površina mrkve je veća od 30-tak cm, upozoravamo na uvjete zabilježene krajem svibnja i početkom lipnja o.g. za prvu pojavu i razvoj crne paleži lišća (Alternaria dauci).

Tablica 1. Mogući izbor fungicida u zaštiti usjeva mrkve od paleži i pepelnice lišća:

Tablica 2. Izbor nekih sredstva sa dopuštenjem u našoj zemlji za zaštitu celera:

Tablica 3. Neka sredstva za suzbijanje štetnih organizama dopuštena za primjenu u peršinu:

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Proizvođače celera i peršina upozoravamo da od sredine mjeseca svibnja o.g. pronalazimo znakove napada minirajućih muha (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza). Proteklog su tjedna primijećene jedinke na već napadnutim biljkama. Broj dopuštenih insekticida u usjevima celera je ograničen (vidi Tablicu 4.), a protiv muha lisnih minera su dopuštena sredstva na osnovi abamektina (Vertimec, Kraft) koja uspješno suzbijaju i koprivinu grinju (Tetranychus urticae).

Tablica 4. Neki insekticidi dopušteni za suzbijanje štetnih organizama u celeru:

Usjeve celere korijenaša s porastom dnevnih temperatura u narednim danima kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je tek u vrlo vrućim ljetnim danima, a narednog vikenda očekujemo dnevne vrijednosti veće od 30°C.

Ranu mrkvu koja se planira vaditi u drugoj polovici lipnja ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje se planira mrkva vaditi sredinom ili krajem lipnja kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

mr. sc. Milorad Šubić
milorad.subic@savjetodavna.hr