Međimurska, Preporuka, Vinogradarstvo

Za razliku od protekle 2014. kada je prosječna mjesečna temperatura zraka u ožujku bila veća od +10°C, ove godine je ista vrijednost tek nešto veća od +6°C. Prva dekada mjeseca travnja o.g. je bila neuobičajeno prohladna, sa čestim i jačim sjevernim vjetrovima, a temperature zraka su porasle na vrijednosti iznad +20°C tek u prva dva dana druge dekade ovog mjeseca! U takvim uvjetima početak bubrenja i razvoj "vunastog pupa" bilježimo tek proteklih dana, poglavito na sortama chardonnay, rizvanac, muškat žuti, pinot i slično (naročito na lakšim tlima i južnim ekspozicijama). Proteklog su vikenda zabilježene manje količine oborina, a isto je moguće tijekom današnjeg popodneva i sutrašnjeg dana. Najviše dnevne temperature zraka sredinom ovog tjedna bi trebale biti veće od +20°C, a novi prodor prohladno-vlažnog razdoblja očekujemo krajem tjedna.

Zbog vrlo povoljnih klimatskih uvjeta zabilježenih početkom vegetacije protekle 2014. ponovno je vidljiv značajni potencijal crne pjegavosti (Phomopsis viticola) u vinogorju, naročito na sortama graševina, moslavac ili šipon, rajnski rizling i sl., pa vinogradare upozoravamo da su prve zaraze moguće s otvaranjem zimskih pupova loze i pojave zelenog vršnog tkiva, uz dugotrajno vlaženje i vidljivu promjenu boje u srebrno-bijelu sa sitnim crnim točkicama na uzgojnoj rozgvi. U nekim su nasadima naročito tijekom protekle godine bile vidljive štete od gusjenica izgrizanjem pupova, a u slučaju prohladno vlažnog razdoblja nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze očekujemo i štete od lozinih grinja, uzročnika akarinoze (Calepitrimerus vitis), naročito na sortama graševina, sauvignon, zeleni silvanac i moslavac ili šipon. Zadnjih se godina širi i erinoza loze (Eriophyes vitis), naročito na sortama rajnski rizling i moslavac (šipon).  Budući većina međimurskih vlasnika u nasadima ima nekoliko sorata različite epohe dozrijevanja, vinogradarima preporučujemo tijekom narednih dana pregledati razvojni stadij u vinogradu i prema tome u narednom razdoblju planirati zaštitu protiv crne pjegavosti i lozinih grinja akarinoze – erinoze, te lokalno po potrebi protiv štetnih gusjenica.

Već s razvojem "vunastog pupa" i pojavom prvih listića u vinogradima gdje se ranijih godina pojavljivala pepelnica (Erysiphe necator)  potrebno je provoditi mjere zaštite sumporom (vidi Tablicu 1.).

Tablica 1. Pripravci na osnovi sumpora koji se koriste u vinogradarstvu:

*u stadiju bubrenja pupova uz pojavu prvih listića moguće je koristiti gornju dozu sumpornih pripravaka registriranih za suzbijanje pepelnice (5 kg ili lit./ha) te uz smanjeni volumen škropiva (200-250 lit./ha) dobiti dobru učinkovitost na lozine grinje šiškarice!

Dobar postrani učinak sumpornih fungicida na grinje šiškarice očekujemo kada su naknadno dani suhi sa najvišim temperaturama zraka od +20° do +24°C!

Nakon pojave prvih listića mjere zaštite protiv crne pjegavosti (Phomopsis viticola) se temelje na preventivnoj primjeni organskih fungicida navedenih u Tablici 2.

Nakon početka vegetacije najbolje je zaštitu protiv crne pjegavosti obavljati dan ili dva prije najavljenih oborina, jer s dugotrajnim vlaženjem mladih zelenih organa očekujemo optimalne uvjete za razvoj ove bolesti. Prvo tretiranje se provodi kada listići veličine 1-2 cm, a naknadno se nakon prosječno 8-12 dana isto ponavlja.

Tablica 2. Neki organski površinski pripravci za preventivnu zaštitu vinove loze od crne pjegavost:

Jedini specifični akaricid koji učinkovito suzbijaja grinje šiškarice (akarinozu i erinozu) i mlađe razvojne oblike crvenog pauka (Panonychus ulmi) na našem tržištu je Demitan SC (0,075 %). Preporučujemo njegovu primjenu u vinogradima i sortama tek nakon pojave prvih listića i porasta mladica 3-5 cm, naročito u nasadima gdje su štete od ovih grinja u prethodnim sezonama bile naglašene.

Prema iskustvima iz ranijih sezona na nekim se lokalitetima pojavljuju štetne gusjenice koje izgrizaju pupove u bubrenju naročito u sorata koje ranije kreću vegetacijom (npr. chardonnay), a kako su u našoj zemlji još sredinom 2009. godina povučena iz primjene kemijska sredstva koja su se često koristila za njihovo suzbijanje (npr. endosulfan, diazinon), po potrebi preporučujemo biotehničke pripravke i naturalite (u Tablici 3.), koji su u vinovoj lozi registrirani za suzbijanje grožđanih moljaca (Lobesia, Eupoecillia), a nekim razvijenim europskim zemljama se preporučuju za suzbijanje gusjenica početkom vegetacije.

Tablica 3. Djelatne tvari koje su u Republici Hrvatskog dopuštene za primjenu u vinogradarstvu, a u razvijenim su zemljama okruženja dopuštene za suzbijanje štetnih gusjenica (Boarmia, Noctuidae) na pupovima u bubrenju (prema Bohren i sur., 2014):

VAŽNO: Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već isključivo metodom prskanja (bez zračne struje ventilatora)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr