Pčelarstvo, Savjet

U posljednje vrijeme hrvatski pčelari izvještavaju o učestaloj pojavi vapnenastog legla (VL) u hrvatskim pčelinjacima. U zadnjih desetak godina bilo je svega nekoliko poziva pčelara s pitanjima u svezi VL, ali unatrag šest mjeseci, gotovo stotinu pčelara me zvalo s pitanjem zašto se VL pojavljuje i kako zaštiti pčelinje zajednice. Valja podsjetiti da je vapnenasto leglo ili askosferoza zarazna bolest poklopljenog pčelinjeg legla koju prouzrokuju plijesni iz roda Ascosphaera. Uzročnici vapnenastog legla su posvuda rasprostranjeni i stvaraju vrlo otporne spore koje u prirodi preživljavaju više od 40 godina. Zbog toga je sprječavanje i suzbijanje bolesti otežano. Plijesan proraste tijelo pčelinje ličinke i na kraju je pretvara u tvrdu bjelkastu mumiju nalik grudici vapna. Pčele iznose bolesne ličinke iz stanica saća te ih pčelar opaža na letu i ispred košnice kao prve znakove bolesti.

Vapnenasto leglo na podnici – mumificirane ličinke (Z. Tomljanović)

Pojavi bolesti pogoduju svi uvjeti koji djeluju nepovoljno na pčelinju zajednicu i slabe otpornost legla. Posebice se to odnosi na čudnovate vremenske prilike kojima su pčele bile izložene u zadnjih godinu dana. Također, brojna su znanstvena istraživanja u kojima se uspoređuje učinak akaricida, korištenih u borbi protiv varooze, i posljedičnih rezidua u vosku, na zdravlje matica, zatim na stupanj tihe izmjene te razvoj pčelinje zajednice. Nesporno je dokazan štetan učinak kontaminiranog voska s raznim akaricidima na životnu aktivnost i reproduktivno zdravlje matica (smanjen ukupni broj spermija, smanjena pokretljivost spermija te smanjen prosječni broj živih spermija) te su utvrđene razlike u količini proizvedenog saća, legla i hrane između zajednica u kojima su korišteni akaricidi i kontrolne skupine. Zajednice tretirane s akaricidima su pokazale jači razvoj od netretiranih zajednica, vjerojatno kao posljedica djelovanja akaricida na varou. Za naše prilike su to zanimljiva istraživanja u svezi veće pojavnosti vapnenastog legla u pčelinjim zajednicama u Republici Hrvatskoj. Mogućnost rezidua u vosku kao i stresogeni čimbenici mogli bi biti okidač ne samo veće pojavnosti vapnenastog legla već i matica trutovnjača u našim pčelinjacima. Stoga se čini razboritim ideja o uvođenju kontrole i analize voska na reziude akaricida. Također utvrđeno je da u crijevu zdravih pčela ima oko 25-30 vrsta bakterija. Njihov broj varira od 10⁷-10⁸, a dvadeset posto bakterija pokazuje izraziti antagonistički učinak na uzročnika vapnenastog legla. Međutim, u zajednicama bolesnih od vapnenastog legla broj bakterija u crijevu pčela pada na 10³-10⁴, a svega 1% tih bakterija pokazuje antagonistički učinak na uzročnika vapnenastog legla. Postignuti rezultati usmjeravaju na mogućnost uporabe probiotika u ishrani pčela kao biološki način zaštite pčelinjih zajednica protiv vapnenastog legla. Stariji pčelari će se sjetiti da smo slične probleme s vapnenastim leglom u Hrvatskoj imali početkom 90-tih godina 20.stoljeća. Tada smo koristili različite proizvode za kontrolu i suzbijanje VL koji, nažalost, nisu polučili odgovarajući učinak. Stoga je težište u borbi protiv VL usmjereno na valjanu profilaksu i provođenje smjernica Dobre pčelarske prakse. 

Savjet pčelarima u borbi protiv vapnenastog legla:

• održavanje pčelinjih zajednica u dobrom biološko-uzgojnom stanju
• valjani zoohigijenski uvjeti unutar i izvan košnice (košnice moraju biti suhe, s dobrim prozračivanjem i prostranim letima, a izbačene mumificirane ličinke treba neškodljivo uklanjati).
• redovito provođenje mjera kontrole i suzbijanja varooze
• zamjena matica u bolesnim pčelinjim zajednicama
• redovita zamjena starog saća
• pri formiranju pomoćnih zajednica (nukleusi) ili oplodnjaka voditi računa o omjeru kućnih pčela i legla zbog opasnosti od pothlađivanja legla 

Tablica: Važne bolesti pčela uzrokovane plijesnima