Međimurska, Preporuka, Vinogradarstvo

Prije 11 dana upućena je preporuka o mogućoj 4. zaštiti vinograda nakon cvatnje, a istu zbog ovogodišnjih specifičnih meteoroloških uvjeta ponavljamo.

Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura većih od 10ºC mjereno na lokalitetu Orehovčak u Železnoj Gori od početka mjeseca travnja do dana 31. srpnja o.g. sumirano je 935ºC, pa prema tim podacima započinje dozrijevanje grožđa (što je primjerice vidljivo na vinskim sortama pinot crni i pinot sivi – promjenom boje kožice boba ili "šara")! Premda je početak vegetacije vinove loze 2013. sezone "kasnio" u odnosu na prethodnu 2012. godinu čak 14 dana, uspoređujući podatke o zbroju temperaturnih podataka i početak dozrijevanja grožđa sa protekle dvije sezone na dan 31. srpnja (vidi tablicu 1.) vidljivo je da se taj "zaostatak" u vegetaciji vinograda gotovo "izgubio", pa ako se takav trend meteoroloških prilika nastavi i tijekom kolovoza 2013. ponovno za ranije epohe dozrijevanja grožđa predviđamo početak berbe već krajem kolovoza i/ili početkom mjeseca rujna!  

Tablica 1. Usporedba početka dozrijevanja grožđa u 2013. sezoni sa protekle dvije godine:

*zbroj prosječnih dnevnih temperatura većih od 10°C počevši od 1. travnja!

**početak promjene boje kožice u sorte pinot crni na lokalitetu Sv.Urban!

Proteklog mjeseca srpnja na mjernom je lokalitetu Trnovčak ukupno palo samo 33.0 mm a na mjernom lokalitetu Orehovčak tek 42.5 mm kiše (u srpnju 2012. godine na mjernom uređaju Trnovčak izmjerili smo ukupno 99,8 mm, a godinu dana ranije u istom mjesecu 106,0 mm kiše), pa najopasniju bolest plamenjaču ili peronosporu krajem mjeseca srpnja gotovo da na vršnom lišću u vinogradima uopće nismo pronalazili (za razliku od 2011. i 2012.)! Zadnje jače oborine zabilježen u vinogorju 7. srpnja o.g. na netretiranom su trsu u poljskom mikro-pokusu na lokalitetu Vučetinec (moslavac bijeli ili šipon) "spustile" plamenjaču sa oboljelog lišća tek na nekoliko grozdova (vidi sliku). Vrlo vrući zadnji tjedan proteklog mjeseca (sa najtoplijim danom zabilježenim u petak 26. srpnja o.g. – u vinogradu na lokalitetu Trnovčak u rajnskom rizlingu najviša temperatura u hladovini je izmjerena +36,7°C), pa je takav toplinski udar "uništio" gotovo svu preostalu plamenjaču na vršnom lišću. Vrlo toplo i suho meteorološko razdoblje nastavilo se i početkom kolovoza o.g.! U prvih 5 dana mjeseca kolovoza o.g. najviše su temperature zraka u vinogorju bile između +32° i +35°C, a naredna 3 dana moguće čak do +37°C, a naredni kišu tek nakon 33 suha dana očekujemo možda krajem ovog tjedna!

Moguća ranija pojava sive plijesni (Botrytis) (tzv. "zelena plijesan") moguća je samo u vinogradima gdje nije kvalitetno suzbijanja druga generacija pepeljastog grožđanog moljca u dva preporučena termina: krajem mjeseca lipnja (ili početkom srpnja) i 14-15 dana nakon toga – sredinom mjeseca srpnja! Leptiri grožđanih moljaca (Lobesia botrana) drugog ili ljetnog pokoljenja su na praćenim lokalitetima (Orehovčak, Sv.Urban, Trnovčak) bili "aktivni" u razdoblju od 26. lipnja do 30. srpnja o.g.! Stoga je njihovo suzbijanje trebalo provoditi u dva navrata! Ako su provedene mjere zaštite, suzbijanje grožđanih moljaca ove sezone više neće biti potrebno!

Pepelnica grožđa – dominantan zdravstveni problem!

Vrlo vruće i sparno razdoblje od druge polovice lipnja uz iste uvjete tijekom cijelog srpnja o.g. najviše pogoduje jačem razvoju pepelnice na grožđu (Uncinula/Erysiphe necator). Tako je primjerice na netretiranih 20-tak trsja sorte moslavac bijeli ili šipon poljoprivredno savjetodavne službe na lokalitetu Vučetinec zaraza grožđa pepelnicom od 6. srpnja do 30. srpnja o.g. porasla sa 25 % na gotovo 100 % napadnutih bobica. Na pepelnicu je u našem vinogorju posebice osjetljivo grožđe sorata chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi i moslavac ili šipon. Toplo i sparno razdoblje tijekom mjeseca kolovoza još će uvijek pogodovati razvoju kasne pepelnice grožđa u slabije zaštićenim nasadima, a ranijih smo sezona ovu pojavu naročito bilježili na dominantnim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. moslavac ili šipon, rajnski rizling,  pa čak i na graševini. U zadnjim mjerama zaštite vinogradarima protiv pepelnice grožđa preporučujemo planirati korištenje sumpornih fungicida i pripravak Cantus DF (djelatna tvar boskalid – vidi Tablicu 2.) koji pored sive plijesni učinkovito suzbija i pepelnicu! Propisana karenca sumpora za vinske sorte grožđa iznosi 35 dana.

VAŽNO: Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju!

Zbog vrlo visokih temperatura (+36°C u hladovini!) nismo preporučili koristiti pojedinačne ili kombinirane bakarne fungicide! Karenca bakarnim fungicidima za vinske sorte grožđa iznose 35 dana, a tijekom suhih i izrazito vrućih godina (kao npr. 2012., 2013.) više ih u prvoj polovici kolovoza i/ili kasnije ne preporučujemo koristiti, naročito ne u mirisnim vinskim sortama (npr. muškat žuti, sauvignon), radi mogućeg negativnog utjecaja na arome!

U pravilu struka početkom stadija dozrijevanja grožđa (promjena boje ili "šara") preporučuje obaviti preventivnu zaštitu samo zone grožđa specifičnim pripravcima protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) (tzv. botriticidi). VAŽNO: U sorata ranije epohe dozrijevanja (pinot sivi, pinot crni, traminac, sauvignon, chardonnay, silvannac) čija se berba o.g. planira već krajem kolovoza i/ili početkom mjeseca rujna ovu preporučenu mjeru zaštite protiv sive plijesni niti ne preporučujemo obavljati, ali u sorata kasnije epohe dozrijevanja (npr. moslavac bijeli ili šipon, graševina, rajnski rizling) preporuka je tretiranje obaviti do kraja prve dekade mjeseca kolovoza!

Tablica 2. Kemijska sredstva koja imaju dopuštenje za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) (botriticidi) u Republici Hrvatskoj (prema Glasilu biljne zaštite 1-2/2013):

Najviše dopuštene količine ostataka kemijskih sredstva za zaštitu bilja (MRL = engl. maximum residue limit) na grožđu u vrijeme berbe su propisane zakonom. Određuju se na temelju brojnih poljskih pokusa u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom, a postavljene MRL vrijednosti ostataka SZB prvenstveno ovise o tome kojoj generaciji ili skupini dotična sredstva pripadaju. Pri njihovoj primjeni uvijek govorimo o karencama, odnosno o razdoblju u danima koje mora proći od zadnje aplikacije sredstva do trenutka ubiranja ili žetve biljnih proizvoda. Naknadni ostaci kemijskih sredstva koje analitičkim metodama možemo dokazati u moštu i vinu su ovisni od koncentracije (količine) korištenog sredstva, razdoblja koje prođe od njegove primjene (prskanja) do berbe grožđa i meteoroloških uvjeta u tom razdoblju. Novija istraživanja ostataka botriticida iz skupine dikarboksimida (Kidan SC) i skupine anilinopirimidina & fenpirola (Mythos SC, Switch WG) tijekom razdoblja 2002.-2004. godine su pokazala da su njihovi ostaci na grožđu bili najmanji tijekom sušne i vrlo vruće 2003., što samo potvrđuje da su ovi pripravci bolje osjetljivi na visoke temperature i štetno UV zračenje nego na ispiranje oborinama zabilježenim 2002. i 2004. godine. Pritom su ostaci iprodiona (Kidan),te fludioksonila i ciprodinila (Switch) u grožđu bili značajno manji od literaturnih podataka, a ostaci pirimetanila (Mythos) nešto veći od očekivanih vrijednosti. Premda spadaju u istu skupinu anilinopirimidina početna koncentracija ciprodinila ( u pripravcima Chorus i Switch) se umanji za polovicu već 12 dana nakon aplikacije, dok je pirimetanilu za isto potrebno čak 57 dana!

Stoga pirimetanil u našoj zemlji ima za vinske sorte grožđa ima novu – "produljenu" karencu (vidi Tablicu 2.) (sada 28dana, a ranije 21 dan). U Njemačkoj je primjerice iz tih razloga pirimetanil dopušteno u vinogradima koristiti samo jednom tijekom sezone!