Preporuka, Primorsko-goranska, Voćarstvo i maslinarstvo

Na praćenim punktovima otoka Raba, Malog Lošinja, Cresa i sjevernog dijela otoka Krka (Dobrinjština) bilježimo prisutnost maslinovog moljcau niskom intenzitetu te za sada na tim područjima nije potrebno provoditi suzbijanje protiv cvjetne generacije ovog štetnika. Maslinare tih područja upućujemo na daljnje praćenje naših obavijesti.

Na praćenim punktovima otoka Krkapodručja Punta, Krka, Malinske, Svetog Jurja bilježimo prisutnost maslinovog moljca visokog i srednjeg intenziteta pa maslinarima tih područjapreporučamo da do kraja ovog tjedna (ukoliko rabe pripravke na osnovi dimetoata)obave tretiranje usmjereno protiv cvjetne generacije maslinovog moljca(Prays oleae), a u toku slijedećeg tjedna ukoliko rabe biološke pripravke na osnovi Btk.

Protiv maslinovog moljca moguće je primjeniti na maslini registrirane pripravake na osnovi djelatne tvari dimetoata (trgovačkog naziva Rogor 40, Chromgor 40, Perfekthion, Zagor, Ritam, Sistemin E-40, Calinogor) i pripravke na osnovi Btk (trgovačkog naziva Biobit WP ili Baturad WP).

U maslinicima uključenim u ekološki i integrirani sustav proizvodnje protiv ovog štetnika dopušteno je korištenje samo pripravaka na osnovi Btk.

Maslinov moljac (Prays oleae) je drugi po važnosti štetnik masline. Njegov napad varira od godine do godine, varira od lokaliteta do lokaliteta a sama štetnost cvjetne generacije ne ovisi samo o brojnosti populacije već i o brojnosti cvjetnih resa te dužini perioda cvatnje koja bi se zbog hladnijeg vremena mogla odužiti. U maslinicima s oskudnijom cvatnjom i manji intenzitet napada može pričiniti štetu.

Praćenje maslinovog moljca organizirano u suradnji s članovima maslinarskih udruga Ulika Cres, AgroEkoLošinj-Mali Lošinj, Maslina-Rab, Drobnica-Krk i Drobnica-Malinska. Podatke opažanja koristi i Zavod za zaštitu bilja, HCPHS.

Maslinari upisani u Upisnik integriranih proizvođača primjenjuju sredstva za zaštitu bilja sukladno Tehnološkim uputama za integriranu proizvodnju voća za 2013. godinu.

Podaci o registriranim SZB u RH vode se u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

Sredstava za zaštitu bilja primijeniti sukladno pisanoj uputi  za uporabu. Korisnici SZB  su dužni voditi i čuvati evidenciju o primjeni SZB najmanje pet godina. Evidencija korištenja SZB može se voditi u elektroničkom ili pisanom obliku a najmanje treba sadržavati slijedeće podatke: trgovački naziv SZB, datum i vrijeme početka i završetka tretiranja, količinu primijenjenog sredstva (doza, koncentracija), veličinu tretirane površine i kulturu. Ambalažu SZB potrebno je  zbrinuti na propisan način.

Karmen Karlić, dipl.inž.agr.
E-mail: Karmen.Karlic@savjetodavna.hr