Međimurska, Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Popisom poljoprivrede Državni zavod za statistiku još prije 10 godina na području naše najsjevernije hrvatske Županije je potvrdio da čak 89,52 % od ukupnog broja bresaka i nektarina evidentirano u manjim mješovitim voćnjacima uz okućnice ili vikendice. Slično je i sa ostalim koštičavim voćnim vrstama (npr. marelice, trešnje, višnje). Dnevnim uputama Prognozne službe za zaštitu bilja od 5., 12. i 20. ožujka o.g. upozoravali smo na potrebu zimske rezidbe i provođenja tzv. "plavog prskanja", odnosno primjenu bakarnih fungicida tijekom bubrenje pupova u koštičavim voćnim vrstama. To je naročito važno radi preventivne zaštite bresaka i nektarina protiv kovrčavosti lišća.

Od 9. ožujka o.g. najniže su dnevne temperature zraka pale na vrijednosti ispod +5°C, a najhladnije je bilo 16. i 17. ožujka o.g. kada je na lokalitetima uz rijeku Dravu i Muru zabilježeno -4°C. U proteklih je 14 dana zabilježeno u središnjem dijelu Županije novih 30-40 mm oborina, u obliku snijega i kiše. Posljednja 4 dana zabilježeno je i vrlo vjetrovito razdoblje s čestim naletima vjetra 20-30 km/h. U danima od 24.-26. ožujka o.g. ponovno su moguće nove oborine, ali tih dana očekujemo i značajni pad temperatura zraka u rasponu od najviših dnevnih vrijednosti +2° do najnižih -5°C. Kod nekih koštičavih voćnih vrsta, npr. bresaka, nektarina i marelica, stadij bubrenja i otvaranja pupova traje već nekih 10-tak dana, pa su u uvjetima dugotrajnog zadržavanja vlage i uz niže temperature zraka moguće primarne zaraze nekim uzročnicima biljnih bolesti. Među njima posebno ističemo kovrčavost lišća bresaka i nektarina (Taphrina deformans) i monilijsku palež cvijeta i izdanaka marelica (Monilinia laxa). Na ranim sortama marelica na nekim je lokalitetima već nekoliko dana vidljiv stadij pojave roza vrhova cvjetnih pupova. Osim potencijalnih šteta od niskih jutarnjih temperatura, palež cvijeta i izdanaka je kod marelica mnogo opasnija nego kod drugih koštičavih vrsta. Ako se bolest javlja više godina uzastopno, postupno može zahvatiti veliki dio krošnje, pa se osuše cijela stabla. Infekcija cvjetova marelica može uz dovoljno vlage nastupiti i prije njihova otvaranja.

Ako su pupovi nabubrili, a još nisu otvoreni, moguće je na nekim koštičavim voćnim vrstama (npr. šljivama, trešnjama) još uvijek koristiti neki od dopuštenih bakarnih fungicida, npr. Neoram WG (0,5 %) ili Champion WP (0,5 %) ili Cuprablau-Z Ultra WP (0,5 %) i slično. Tijekom današnjeg i sutrašnjeg dana očekujemo dnevne temperature u rasponu od +5° i +7°C, bez jačeg vjetra, pa na breskvama i nektarinama umjesto bakarnih pripravaka preporučujemo primijeniti organske fungicide protiv uzročnika kovrčavosti lišća, npr. Delan 700 WDG (0,1 %) ili Chromodin ili Dodine S-65 WP (0,1 %) ili Daconil SC (0,2 %) ili Ziram 76 WG (0,25 %). Nakon otvaranja zimskih pupova koštičavog voća bakarni fungicidi pri nižim temperaturama zraka uz dovoljno vlage pokazuju jaču fitotoksičnost.

Na ranim sortama marelica gdje se već iz zimskih cvjetnih pupova pojavljuju roza vrhovi također preporučujemo koristiti organske fungicide. U našoj zemlji dopuštenje za suzbijanje šupljikavosti lišća koštičavog voća (Stigmina carpophilla) imaju pripravci na osnovi kaptana, a istovremeno umanjuju zarazu monilijom, npr. Captan 50 ili Merpan 50 ili Stoper WP (0,3 %). Moguće je početkom cvatnje na marelicama planirati specifične pripravke protiv paleži cvjetnih organa (Monilinia laxa): npr. Chorus 50 WG (0,05 %) ili Nativo WG (0,02-0,03 %) ili Signum DF (0,075 %) ili Switch (0,06 %).

Pupoljci marelice u otvaranju i pojavi prvih latica podnose niske temperature -1,1° do -5,5°C, što ovisi o više čimbenika. Vrlo niske jutarnje temperature ponovno očekujemo 25., 26. i 27. ožujka o.g. (početkom i sredinom idućeg tjedna). Stoga valja planirati i zaštitu voćaka od niskih temperatura, pa se organskim fungicidima mogu dodavati i mineralna gnojiva sa naglašenim sadržajem cinka, fosfora i kalija, što uz aminokiseline može umanjiti negativan utjecaj niskih temperatura. Moguće je koristiti i biološke pripravke na osnovi bakterija (npr. Thiobacillus, Acidobacillus) i minerala, čime se postiže da biljke same proizvedu "antifrost" aminokiseline i proteine.

Pojedinačne se marelice uz okućnice mogu prije najavljenih nižih jutarnjih temperatura prekrivati posebnim "paučinstim" folijama.

mr. sc. Milorad Šubić, dipl.ing.agr.
e-mail:milorad.subic@savjetodavna.hr