Međimurska, Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Od posljednje preporučene zaštite koštičavog voća koja je upućena u prvim danima mjeseca svibnja o.g. je proteklo 20 dana. Premda su tijekom Uskršnjih blagdana zabilježene veće štete od smrzavanja ovih voćnih vrsta (naročito bresaka i trešnje) iste napada veći broj gljivičnih bolesti koje na nezaštićenim nasadima mogu tijekom ljeta uzrokovati defolijaciju ili gubitak lišća.

Od početka mjeseca svibnja u središnjem je dijelu Županije palo nešto više od 130 mm kiše, a na lokalitetima u gornjem Međimurju oko 110 mm kiše, što je dvostruko više od mnogogodišnjih mjesečnih prosjeka. Meteorolozi mogućnost lokalnih oborina najavljuju još naredna 4 dana. U takvim je uvjetima opasnost od razvoja gljivičnih bolesti iz skupina krastavosti (Venturia), hrđa (Tranzschelia), plamenjača (Polystigma), šupljikavosti (Stigmina), kozičavosti (Blumeriella) i truleži (Monilinia) vrlo velika.

Stoga u nasadima bresaka, nektarina i šljiva u narednim danima valja planirati mjere zaštite. Još uvijek je moguće protiv većine gljivičnih bolesti lišća spomenutih koštičavog voća koristiti s ograničenjima površinske fungicide na osnovi kaptana, folpeta, mankozeba ili dodinau propisanim količinama (primjenu im ograničiti prema dopuštenjima po vrstama koštičavog voća). Od sredine mjeseca travnja o.g. prošireno je rješenje za primjenu fungicida Indar EW (0,1 %) u breskvama, šljivama, marelicama i trešnjama, a isti je djelotvoran na skupine bolesti krastavost, hrđe, pepelnice i trulež ploda, dok mu karenca u spomenutim kulturama iznosi samo 3 dana.

U vlažnom i naknadno toplijem razdoblju brzo se množe i lisne uši (Aphidae), a let breskvina savijača (Cydia molesta) je ove sezone započeo još dana 28. ožujka o.g., a od 7. svibnja o.g. bilježimo i pojavu prezimljujuće populacije breskvina moljca (Anarsia linelatella). Povoljne večernje uvjete temperature zraka za kopulaciju i odlaganje jaja bilježili smo još u prvom tjednu svibnja i ponovno zadnjih dana, pa vlasnicima plantažnih nasada u narednom razdoblju preporučujemo njihovo usmjereno suzbijanje. Ipak, prva generacija ovih štetnika često se razvija u vršnom dijelu mladica, pa veće ekonomske štete od prezimljujuće populacije breskvina savijača i moljca bilježimo u mladim nasadima gdje se formira uzgojni oblik i volumen krošnje! Stoga je protiv manje štetne prve ili prezimljujuće populacije breskvina savijača i moljca moguće koristiti insekticide koji su dopušteni za suzbijanje lisnih uši, a imaju dobar postrani učinak na gusjenice savijača, npr. Calypso 480 SC) (0,03 %) ili Mospilan 20 SG i slično (0,035 %)!

Let prezimljujuće populacije šljivina savijača (Cydia funebrana) je započeo još 26. ožujka o.g., ali vlasnike plantažnih nasada šljiva obavještavamo da od prve ili prezimljujuće populacija ovog štetnika ne bilježimo ekonomske štete na plodovima šljive u formi crvljivosti, pa njegovo usmjereno suzbijanje krajem svibnja ili početkom lipnja nije niti potrebno! Na šljivama kontrolirati populaciju lisnih uši i redovito suzbijati njihovu brojnost jer su neke vrste vrlo učinkoviti vektor virusa šarke na neperzistentan način do udaljenosti 800-1.000 m. U integriranoj proizvodnji šljiva za suzbijanje lisnih uši dopušteni su vrlo učinkoviti Pirimor 50 WG(0,06 %) i Teppeki 50 WG (0,014 %).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.ing.agr.
e-mail: milorad.subic@komora.hr