Bakterijska palež (Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al.)

Podaci o domaćinima bakterijske paleži jabuka

Jabuka (Malus domestica Borkh.) je jedan od domaćina bakterijske paleži. Gospodarski je važna i najbrojnija voćna vrsta u Republici Hrvatskoj. Zbog mjesta koje jabuka zauzima među voćnim vrstama kao „kraljica voća“ i zastupljenosti u našoj proizvodnji bakterijska palež može nanijeti velike gospodarske štete. Osim jabuka E. amylovora parazitira na više od 160 biljnih vrsta iz oko 30 rodova. Dobri domaćini su biljke iz porodice Rosaceae (npr. jabuka, kruška dunja, glog, vatreni grm i dr.). Najčešće dolazi na navedenim biljnim vrstama, međutim krug domaćina joj je puno širi. Najviše vrsta na kojima parazitira E. amylovora pripada rodovima: Pyrus, Malus, Cydonia, Crataegus, Cotoneaster, Pyrachantha, Amygdalus, Prunus, Sorbus, Mespilus, Amelanchier, Spirea, Rosa, Rubus, Eriobotrya itd.

Između sorata jabuka postoji razlika u otpornosti na bakterijsku palež (tablica 1.). Kao jako osjetljive podloge autori navode podloge M9, M26, O3.

Tablica 1. Osjetljivost sorata jabuka na bakterijsku palež

Jako osjetljive sorte

Osjetljive sorte

Relativno osjetljive sorte

Braeburn
Pink Lady
Fuji
Gala
Jonathan
Lodi
Rome Beauty
Yellow Transparent
Early McIntosh
Granny Smith
Grims Golden
Golden Delicious
Jonafree
Jonagold
Missouri Pippin
Sharon
Red Delicious
Winesap
Haralson
Liberty
Prima
Priscilla
Redfree

Podaci o uzročniku bakterijske paleži jabuka

Bakterijska palež jedna je od novijih bolesti jabuka u Europi donesena iz Amerike. U Republici Hrvatskoj proširena je u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravskoj, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj i Varaždinskoj županiji logično je očekivati u idućim godinama širenje zaraze. U praksi je neophodno provoditi prognozu pojave bakterijske paleži kako bi se obavilo pravovremeno preventivno suzbijanje i usporilo njeno širenje izvan karantenskog područja te smanjile štete u voćnjacima.

Bakterijska palež je uz krastavost najvažnija biljna bolest jabuka u svijetu. Optimalna temperatura za rast E. amylovora u laboratorijskim uvjetima je 28 – 30 ºC, minimalna temperatura 0,5 – 3 ºC, a maksimalna oko 35 ºC. Letalna temperatura je 43,7 – 50 ºC. Zaraza cvijeta je moguća kod temperatura 21 – 30 ºC, kada su insekti koji su potencijalni vektori aktivni.

Štete od bakterijske paleži jabuka

Stupanj zaraze bakterijskom paleži u voćnjacima SAD-a početkom 20. stoljeća kretao se u rasponu 20 – 90 %. Velike štete pretrpjele su i Velika Britanija (naročito na jabukama na kojima su u nekim sezonama zabilježeni 100 %-tni gubici uroda zbog potpunog uništenja cvjetova) te Novi Zeland i Nizozemska.

Nakon pojave bolesti u Republici Hrvatskoj 1995. poduzete su sve mjere propisane za karantenske bolesti. Zaražena stabla su krčena i spaljivana. U toj akciji je iskrčeno 199.432 stabla jabuka, 142.479 krušaka, 148 dunja i 152 mušmule. Bolest nije iskorijenjena unatoč uloženim naporima.

Znakovi bakterijske paleži jabuka

Bolest je nazvana „palež“ jer se zahvaćena stabla doimaju kao opaljena vatrom, s osušenim granama i tamnim listovima (slika 1.).

image001_1.jpg 

Slika 1. Izbojak jabuke zaražen bakterijskom paleži

Bakterija zarazi sve biljne dijelove. Najčešće su to cvjetovi, listovi, izbojci, grane (slika 2.), deblo, a iznimno i korijen. Na cvjetovima su znakovi zaraze prepoznatljivi, a opažaju se po promjeni boje cvijeta od smeđe do crne. Na kraju se cvjetovi osuše. Zaraza se dalje širi preko cvjetnih stapki do listova i izbojaka. Zaraženi izbojci posmeđe, lišće nekrotizira i izgleda kao spaljeno. Bakterija se dalje širi tkivom i zarazi sve organe, pa se znakovi zaraze mogu naći i na debljim granama i deblu. Mladi plodovi se smežuraju, suše i pocrne, ali ne otpadaju, već ostaju visjeti na granama, kao i osušeni listovi. Na kori debla i grana nastaju rak rane, koje pucaju i kora se ljušti. U povoljnim uvjetima, na tim mjestima i plodovima nastaju tipične kapljice iscjetka (slika 3.) (Van der Zwet i Keil, 1979).

image003_1.jpg 

Slika 2. Zaražena grana jabuke bakterijskom paleži

 image005_1.jpg

Slika 3. Iscjedak na stapci ploda jabuke

Jednom tjedno potrebno je pregledati nasade jabuka na pojavu prvih znakova zaraze. Pri pregledu nasada potrebno je posebno pozorno pratiti stadije razvoja jabuka od otvaranja središnjeg cvijeta preko pune cvatnje do završetka opadanja latica. Jabuka je tada u najosjetljivijem stadiju na zarazu bakterijskom paleži. Praćenje je potrebno nastaviti i kasnije jer do zaraze vrlo često u našim klimatskim uvjetima dolazi tijekom sekundarne cvatnje i nakon jačih nevremena posebno ako su ona praćena tučom. Nakon pojave prvih znakova zaraze razvoj bolesti je brz i zaraza se širi na skeletne grane i sve ostale nadzemne biljne dijelove, uključujući i plodove (slika 4.).

image007.jpg 

Slika 4. Zaraženi plod jabuke bakterijskom paleži

 

Mjere zaštite od bakterijske paleži

Najbolji pristup u sprječavanju širenja bolesti jabuka pa tako i bakterijske paleži je integrirana zaštita i proizvodnja. Danas su nam na raspolaganju isključivo preventivne mjere zaštite od bakterijske paleži.

Sadnja otpornih sorata na bakterijsku palež jedna je od preventivnih agrotehničkih mjere zaštite jabuka.

Od preventivnih mehaničkih mjera zaštitile najvažnije je odstranjivanje zaraženih izboja i to rezom 30 cm ispod prijelaza iz bolesnog u zdravo tkivo kod jabuke, odnosno 50 cm kod kruške. Orezane dijelove biljaka potrebno je bacati u plastične vreće ili na prikolice prekrivene plastičnom folijom. Pri rezidbi nakon svakog reza potrebno je dezinficirati alat, kao i rane učinjene rezidbom. Rane nastale pri rezidbi premazati 3 %-tnom otopinom pripravaka na osnovi bakra. Orezane dijelove nikako ne bacati na tlo i naknadno sakupljati. Orezane zaražene dijelove iznijeti iz voćnjaka i zajedno sa plastičnim vrećama i folijom spaliti. Dobro je postaviti dezinfekcijsku barijeru na ulazu u voćnjak kako osobe i vozila koja ulaze u voćnjak ne bi prenijeli zarazu. Sredstva za dezinfekciju alata i strojeva koja su nam pri tome na raspolaganju su: etilni alkohol (70 %), varikina (sa 12 % slobodnog klora), Menno Florades, formaldehid (38 %) i dr.

Preventivne kemijske mjere zaštite provode se u početku vegetacije prema preporukama djelatnika Odjela za zaštitu bilja HZPSS primjenom pripravaka na osnovi bakra u normalnim dozama koje koristimo za suzbijanje krastavosti jabuke (Venturia inaequalis) te u cvatnji primjenom manjih koncentracija (5 – 10 puta manje nego u vegetaciji). U cvatnji je također dozvoljena primjena sredstva na osnovi fosetila.

Pripremi za ispis