Tag: Međimurska

U dnevnoj uputi od 13. veljače 2024. godine proizvođače uljane repice obavijestili smo da je zima 2023./24. ponovno toplinom odstupala od očekivanih niskih vrijednosti (na području središnjeg dijela Županije, u odnosu na očekivane prosjeke, za +2,15°C je bilo toplije četveromjesečno razdoblje od početka listopada 2023. do kraja siječnja 2024.)! Neuobičajeno je toplije u svim danima mjereno od 3. veljače o.g.: od tada su svakodnevno najviše temperature zraka u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu u rasponu od 10,94° do 18,63°C! Prosječna mjesečna temperatura zraka u dosadašnjem dijelu za veljaču o.g. iznosi čak 7,28°C (što je +6,58°C više od očekivane vrijednosti)! Oborina je pritom relativno malo, te smo ovog mjeseca značajnije količine izmjerili u danima 10.2.-12.2.: u istočnom dijelu Međimurja tada je padalo 12,4 mm (na lokalitetu Donja Dubrava), u središnjem dijelu 25,6 mm (na lokalitetu Mursko Središće), a u zapadnim dijelovima 26,8 mm (na lokalitetu Železna Gora)!

Iznadprosječno toplo i ne previše vlažno razdoblje pogoduje pojačanoj aktivnosti štetnih organizama životinjskog podrijetla: stoga smo u takvim uvjetima u poljima uljane repice od kraja prvog tjedna mjeseca veljače o.g. zabilježili kritičnu populaciju proljetnih repičinih pipa (Ceutorhynchus)! Već sredinom ovog mjeseca u naprednijim usjevima uljane repice bilo je moguće pronaći prve ličinke repičinih pipa, kao posljedicu aktivnosti njihovih odraslih oblika tijekom razdoblja 26.12. 2023.-04.1. 2024. godine! Nakon mogućih slabijih oborina tijekom današnjeg prijepodneva, u naredna šest dana očekujemo najviše dnevne temperature 15-18°C, uz moguću pojačanu aktivnost odraslih oblika proljetnih repičinih pipa (Ceutorhynchus)!

U takvim uvjetima proizvođačima uljane repice preporučujemo redovito pratiti brojnost nametnika (poželjno se uz vizualne preglede postavljati žute ljepljive ploče ili žute lovne posude). Prvo se početkom godine pojavljuju štetne pipe, a tek naknadno s razvojem cvjetnih pupova repičin sjajnik, Brassicogethes aeneus). Prema potrebi provesti mjere usmjerene zaštite dopuštenim insekticidima za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), a iste je svakako potrebno ponoviti ako su provedene prije oborina zabilježenih u danima 10.2.-12.2. 2024.! Budući je na našem tržištu registriran manji broj pripravaka (iz tri različite skupine) za suzbijanje štetnika uljane repice, birati sredstva i kombinacije prema boljem postranom učinku na dominantne štetnike.

VAŽNO: Poljoprivredne proizvođače upućujemo redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Usmjerene mjere zaštite tijekom zimskog razdoblja preporučujemo provoditi na temperaturama zraka >5°C, te birati dane kada nema izraženog vjetra. Najniže jutarnje temperature trebale bi u narednih tjedan dana biti u očekivanom rasponu 4-8°C, a najveća brzina vjetra pritom ne bi trebala veća od 5 m/s!

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Krajem zime 2023./2024. kondicija ozimih žitarica je različita, ovisna o roku sjetve, izboru sorte i količine sjemena, provedenoj osnovnoj gnojidbi i tipu zemljišta, odnosno njegovoj kemijskoj reakciji ili pH vrijednosti. Općenito, zima 2023./24. je bila dobra za prezimljenje ozimih usjeva, ali prohladno razdoblje u tijekom druge dvije dekade mjeseca siječnja i prvih dana veljače o.g. djelomično je narušilo kondiciju nekih usjeva (od 8. siječnja do 3. veljače 2024. niske su negativne jutarnje temperature gotovo  svakodnevno bile u rasponu od -1,9 do -11,7°C!). Na nekim poljima vidljivi su znakovi nedostatka hranjiva.

Dosadašnja zima 2023./24. potvrđuje trend globalnih klimatskih promjena (zatopljenja) od kada postoje mjerenja meteoroloških podataka u našoj zemlji. Zadnja tri mjeseca protekle 2023. godine bila su toplija od prosjeka od +1,5° (prosinac) do +4,6°C (listopad). Tijekom listopada i studenog 2023. zabilježeno je u središnjem dijelu Županije približno očekivana količina oborina, a tijekom prosinca 2023. i siječnja 2024. nešto malo više od prosječnih količina! Neobično toplo vrijeme bilježili smo zadnja četiri dana protekle 2023. i prva četiri dana ove 2024. godine: tada su najviše dnevne vrijednosti često bile u rasponu 14,0-15,2°C!

Tablica 1. Prosječne mjesečne temperature (°C) i mjesečne oborine (mm) tijekom proteklog zimskog razdoblja 2023./2024. godine u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu:

*višegodišnji očekivani prosjek u okolici Čakovca; **izmjereno do 21.2. 2024 u 6.00 sati!

VAŽNO: Nakon 3. veljače 2024. najviše su dnevne temperature u središnjem Međimurju gotovo svakodnevno u rasponu 12,5-18,6°C pa je prosječna mjesečna temperatura u dosadašnjem dijelu veljače čak +6°C iznad očekivane vrijednosti (vidi Tablicu 1.)! Nadalje će biti iznadprosječno toplo, uz rast jutarnjih temperatura, a najviše će dnevne nadalje biti u rasponu 13-15°C! Od sutrašnjeg dana očekujemo jačanje južnog vjetra, a moguće su manje količine padalina (23.2. 2024.)!

U pravilu krajem zime – početkom proljeća preporučujemo obaviti prve prihrane usjeva manjim količinama pojedinačnih dušičnih gnojiva, naročito u usjevima slabije kondicije i koji pokazuju znakove lokalnog žućenja!

Također, tijekom zimskih se mjeseci bez obzira na meteorološke uvjete razvijaju pojedine vrste neželjenih biljaka ili korova u ozimim usjevima.

Procjenu potrebe suzbijanja korova u ozimim žitaricama u dva navrata – već ujesen i/ili rano u proljeće (ili krajem zime)!

Dominantni zimski korovi u žitaricama su mak, mrtva kopriva, čestoslavica, potočnica, broć, dvornici, divlja repica, gorušica, mišjakinja, kamilica, jarmen, rusomača, te trave obična slakoperka, mišji repak, vrste roda Bromus, Poa i drugi. Njihovo suzbijanje ne preporučujemo provoditi na poljima gdje su usjevi loše kondicije, odnosno dok se ozima pšenica nakon prve prihrane ne oporavi od nedostatka hranjiva i bude u stadiju završetka busanja! Krajem busanja još su uvijek zadnji rokovi suzbijanja dominantne korovne trave u ozimoj pšenici na području Međimurja – obične slakoperke ili pahovke (Apera spica venti), te drugih zimskih (bienalnih) korova koji rastu iz sjemena.

Na hrvatskom je tržištu za suzbijanje navedenih korova registriran zadovoljavajući broj herbicida.

Primjenu kombiniranih zemljišno-kontaktnih herbicida registriranih u ozimim žitaricama preporučujemo planirati i provoditi nakon prvih gnojidba i očekivanih oborina! Ovisno o dominantnim korovima na parcelama i razvojnom stadiju ozimih žitarica, preporučujemo odabrati neki od dopuštenih herbicida na parcelama u ozimim žitaricama (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ova uputa ne vrijedi za proizvođače koji su korove u ozimim žitaricama suzbijali već krajem jeseni 2023. godine!

Primjena herbicida krajem zime – rano u proljeće obavlja se u razvojnom stadiju usjeva BBCH 21-30, uz mogućnost korektive aplikacije do faze BBCH 32!

Voditi računa o selektivnosti herbicida u ozimim žitaricama, odnosno u uputama provjeriti u kojem je razvojnom stadiju dopuštena primjena pojedine djelatne tvari (trgovačkog pripravka)!

Temperatura zemljišta na dubini 7 cm posljednjih je šest dana u rasponu 6,6-7,7°C a zasićenost zemljišta vlagom je 33,8 %!

VAŽNO: Poljoprivredne proizvođače upućujemo redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Od druge polovice mjeseca siječnja o.g. započinju pripreme pred početak sadnje krumpira (nabava sjemenskog krumpira i postupak “naklijavanja”), a vremenski uvjeti koje bilježimo u tijekom mjeseca veljače o.g. (iznadprosječno toplo i relativno suho meteorološko razdoblje) moguće najavljuju ponovno raniji početak sadnje od mnogogodišnjih prosjeka. Kako najveći dio potreba za sjemenskim krumpirom naša zemlja podmiruje uvozom, uglavnom iz razvijenih europskih država (npr. Nizozemska, Njemačka, Belgija, Francuska, Luksemburg i dr.), ova spoznaja predstavlja značajan rizik za pojavu i širenje karantenske smeđe truleži gomolja krumpira (Ralstonia) i drugih uzročnika bolesti uključujući uzročnika prstenaste truleži (Clavibacter). Iz tih razloga provodi se poseban program nadzora uzročnika smeđe truleži gomolja krumpira još od 2001. godine, te obuhvaća vizualne preglede i laboratorijske analize uzoraka sjemenskog i merkantilnog krumpira. Od 2009. se uzimaju i uzorci vode na navodnjavanje s površina na kojima se proizvode krumpir ili rajčica. Jednako tako, sva poljoprivredna gospodarstva koji proizvode, otkupljuju ili prikupljaju u skladišta s namjerom distribucije gomolje konzumnog krumpira moraju biti upisani u FITO-Upisnik (NN 54/07). Tijekom preuzimanja uvezenog sjemenskog krumpira i/ili prilikom “naklijavanja” preporučujemo redovito pregledavati njegovo zdravstveno stanje. Bakterija Ralstonia solanacearum je lokalno prisutna u nekim državama Europske Unije, pa se nalazi na A2 karantenskoj listi Europske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO/OEPP). Za sprječavanje unošenja i širenja ove bakterijske bolesti potrebno je saditi isključivo zdravo i certificirano sjeme (sačuvati biljnu putovnicu kupljenog sjemenskog krumpira), poštivati odgovarajući plodored, pregledavati potencijalne domaćine u vegetaciji, izbjegavati zadržavanje površinske vode pri navodnjavanju. Gledano izvana, gomolji mogu izgledati potpuno zdravo, jer sve promjene na njegovu vanjskom dijelu ovise o tome koliko se zaraza proširila unutar gomolja. Na presjeku se može posumnjati na bakterijsku bolest ako su provodni snopovi smeđe boje. Promjene u boji žilnog staničja mogu uzrokovati i neki drugi uzročnici (npr. Fusarium sp., Verticillium sp.), oštećenja od herbicida ili fiziološki poremećaji. Tipično za ovu bolest je pojava bakterijske sluzi. Oko pupka ili okaca gomolja može se primijetiti sluzavi iscjedak. Kada gomolj krumpira na čijem presjeku vidimo promjenu boje u zoni provodnih snopova stavimo u komoru sa visokom vlagom 24-48 sati, pojavit će se žućkasti iscjedak ako zaraza potječe od vrste Ralstonia solanacearum. Posadimo li zaražene gomolje oni često trunu u tlu ne dajući novu biljku. Sumnjive uzorke sa znakovima bolesti mogu se dostavljati bakteriološkom laboratoriju Centra za zaštitu bilja pri HAPIH-u.

Ranijih su sezona zabilježene na pojedinim parcelama i sortama značajne štete na gomoljima krumpira od zemljišnih štetnika, poglavito od gusjenica sovica pozemljuša (Noctuidae) i ličinkama klisnjaka ili “žičnjacima” (Elateridae), a prije same sadnje treba planirati njihovo moguće preventivno suzbijanje. Prognoza njihove pojave i mogućih mjera preventivne zaštite provodi se pregledom tla prije sadnje! Na parcelama gdje se očekuje napad ili sade osjetljive sorte treba krajem zime i/ili početkom proljeća iskopati nekoliko jama velikih 25 x 25 cm  i dubine 30-tak cm. Zemlja iz jama se izbacuje na rasprostrtu foliju, rukama drobi i dobro pregleda ima li štetnika koji žive u tlu. Ukupni broj štetnika jedne vrste pomnoži se sa 16 i podijeli sa brojem iskopanih jama, te se dobije brojnost štetnika po četvornom metru! Ako ima 2-5 štetnika (npr. žičnjaka, grčica hrušta) /m² potrebna je primjena zemljišnih insekticida tijekom sadnje.

Sukladno Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida, koji prednost pri suzbijanju štetnih organizama daje propisima koji uređuju načela integrirane zaštite bilja, suzbijanje zemljišnih štetnika u Republici Hrvatskoj je vrlo ograničeno (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), a može se izvoditi samo posebnom opremom uz sadilice krumpira – deponator granuliranih insekticida.

Tablica 1. Ključ za prepoznavanje štetnika na podzemnim dijelovima krumpira:

*nakon proizvodne 2010. sezone ovan nametnik je lokalno uočen u Međimurju.

Podgrizajuće gusjenice sovica (Noctuidae) imaju golo, sjajno, tijelo prekriveno voskom, zemljaste su boje a narastu do 45 mm (pri dodiru se svinu u klupko). Razlikujemo štetnost ovih vrsta u prvom dijelu vegetacije (npr. od proljetne sovice Agrotis temera), kad gusjenice oštećuju sasvim mlade biljke uz površinu tla (posljedica je venuće i sušenje biljka, odnosno prorjeđivanje sklopa). U drugom dijelu vegetacije (npr. usjevna sovica Agrotis segetum) rado napadaju korijenasto-gomoljaste vrste (krumpir), a štete od sovica pozemljuša povećava nedostatak oborina i zakorovljenost usjeva (na cvjetovima korova leptiri pronalaze hranu, a spolno zrele ženke odlažu jaja). Kemijsko suzbijanje gusjenica sovica pozemljuša je moguće samo preventivnom primjenom granuliranog insekticida tijekom sadnje kasnih sorti krumpira. Prognozu napada pozemljuša otežava spoznaja o njihovoj migraciji, te činjenica da proljetnim pregledom zemljišta možemo otkriti napad samo vrsta koje prezimljuju u stadiju mlade gusjenice (npr. kod proljetne sovice).

Klisnjake ili “žičnjake” ubrajamo među važnijim štetne organizme u nekim ratarskim “okopavinama” i brojnim povrtnim kulturama. Odrasli klisnjak je kornjaš tamnije boje, duguljasta tijela, velik 7-11 mm. Kad padne na leđa može skočiti (klisnuti) natrag na noge. Njihove ličinke se nazivaju žičnjacima (“drotarima”), zbog uskog i tvrdog tijela, dugačkog do 27 mm, narančasto-žute ili bakrene boje. Odrasli klisnjaci se zadržavaju na biljnim cvjetovima i ne prave štetu. Privlače ih gusto obrasle površine (livade i pašnjaci, lucerišta i djetelišta, neobrađena a zakorovljena zemljišta, ali i strne žitarice). Na takvim površinama odlažu jaja u tlo, te 15-30 dana nakon toga izlaze ličinke koje cijeli život provode u tlu (razvoj ličinki traje 2-4 godine).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Budući već krajem siječnja ili češće tijekom veljače započinje proizvodnja rasada povrća u grijanim plastenicima, topliji i vlažni zaštićeni prostori gotovo uvijek pogoduju mogućem razvoju uzročnika mladenačkih bolesti presadnica povrća i cvijeća. Proizvođače rasada povrća i cvijeća upozoravamo na redovite zdravstvene preglede mladih biljčica u zaštićenom uzgoju.

Od početka kalendarske 2024. meteorološki uvjeti značajno odstupaju od prosječnih očekivanja: neobično toplo vrijeme bilježili smo zadnja četiri dana protekle 2023. i prva četiri dana ove 2024. godine: tada su najviše dnevne vrijednosti često bile u rasponu 14,0-15,2°C! Od 8. siječnja do 3. veljače 2024. niske su negativne jutarnje temperature gotovo  svakodnevno bile u rasponu od -1,9 do -11,7°C (stoga je protekli mjesec siječanj tek malo bio topliji od očekivane vrijednosti)! Ipak, ponovno je posljednjih devet dana neobično je toplo: najviše su dnevne temperature zraka gotovo svakodnevno u rasponu od 12,5° do 17,2°C! Jutra su prethodnih tjedan dana bila bez negativnih vrijednosti (najčešće u rasponu 1,6°-11,6°C!) (izuzev jučerašnjih sati kada je uz riječne doline vrijednost ponovno hladna -3,05°C)! Proteklog je vikenda (10.2.-12.2.) kiša padala na svim mjernim mjestima u Međimurju u količinama od 12,4 mm (u istočnom Međimurju) (npr. Donja Dubrava) do 27,0 mm (u zapadnom Međimurju) (npr. Železna Gora)! Moguće nove oborine očekujemo narednog vikenda, jutarnje će temperature biti u rasponu 1-6°C a najviše dnevne 9-15°C!

U uvjetima kada dnevne temperature zraka dostižu >10°C, toplina u plastenicima raste na vrijednosti 20-ak°C (čak i 28°C), što uz povišenu vlažnost zraka pogoduje pojavi i razvoju nekih kategorija neželjenih organizama.

Prema iskustvima iz ranijih sezona u uvjetima iznadprosječno toplijih zimskih dana moguće je primijetiti npr. prezimljujuće populacije lisnih uši, buhača, bijele mušice i kalifornijskog tripsa. Radi praćenja populacije navedenih štetnika u plastenicima iznad rasada preporučujemo vješati žute i plave ljepljive ploče. Ukoliko se primijeti početna pojava jednog od navedenih nametnika na presadnicama rajčice, paprike, kupusnjača, krastavaca, salate ili ukrasnog bilja, preporučujemo primjenu jednog od dopuštenih insekticida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Radi preventivne zaštite mladih biljaka (rasada povrća i cvijeća) protiv bolesti polijeganja preporučujemo koristiti neki od dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dopušteni kemijski fungicidi za parcijalno tretiranje rasada uglavnom dobro suzbijaju pseudo-gljivične bolesti (npr. Pythium, Bremia, Phytophthora, Peronospora i sl.), a budući se sjemenom prenosi veći broj mikroorganizama – uzročnika biljnih bolesti (npr. sjemenom kupusnjača 19 uzročnika bolesti, sjemenom salate 14 uzročnika bolesti, sjemenom celera korijenaša 12, uzročnika bolesti, sjemenom krastavca 10 različitih uzročnika bolesti a sjemenom rajčice čak 32 različita uzročnika bolesti) u proizvodnji presadnica obavezno koristiti deklarirano i zaštićeno sjeme (izuzev vrijednih, autohtonih eko-populacija povrća) i koristiti sterilizirane supstrate. Redovito pregledavati zdravstveno stanje rasada povrća i cvijeća u mladenačkim stadijima!

Zbog razlika u temperaturama zraka između toplijih dana i svježijih noći, moguće su neželjene rubne promjene u obliku paleži na mladim biljčicama, pa je iste potrebno prskati prije navedenim otopinama. Redovito kontrolirati atmosferu u zaštićenom uzgoju i ne dopustiti kondenzaciju vode na krovnoj konstrukciji.

Proizvođači u nadziranoj ekološkoj proizvodnji mogu preventivno koristiti mikro-biološke pripravke na osnovi korisnih mikroorganizama, npr. Trichoderma spp., Bacillus subtilis, Bacillus pumilus, Bacillus amiloliquefaciens, Glommus spp., Pseudomonas sp. i dr.. Primjenjuju kao granulati ili zalijevanjem rasada/presađenih biljaka ili sustavima “kap po kap”.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Manji broj tržnih proizvođača uzgaja zimski luk iz sjemena (rjeđe iz lučice), pa ih ovom prilikom upozoravamo na meteorološke uvjete koje smo zabilježili protekle zime za razvoj uzročnika bolesti lišća zimskog luka i češnjaka (npr. Peronospora, Botrytis, Phytophthora).

Dosadašnja zima 2023./24. potvrđuje trend globalnih klimatskih promjena (zatopljenja) od kada postoje mjerenja meteoroloških podataka u našoj zemlji. Zadnja tri mjeseca protekle 2023. godine bila su toplija od prosjeka od +1,5° (prosinac) do +4,6°C (listopad) (vidi Tablicu 1.). Tijekom listopada i studenog 2023. zabilježeno je u središnjem dijelu Županije približno očekivana količina oborina, a tijekom prosinca 2023. i siječnja 2024. nešto malo više od prosječnih količina! Optimalna vlaga i izražena toplina sredinom jeseni (listopad 2023.) pogodovala je dobrom početnom rastu i razvoju usjeva! Neobično toplo vrijeme bilježili smo zadnja četiri dana protekle 2023. i prva četiri dana ove 2024. godine: tada su najviše dnevne vrijednosti često bile u rasponu 14,0-15,2°C! Od 8. siječnja do 3. veljače 2024. niske su negativne jutarnje temperature gotovo  svakodnevno bile u rasponu od -1,9 do -11,7°C (stoga je protekli mjesec siječanj tek malo bio topliji od očekivane vrijednosti)! Ipak, ponovno je posljednjih osam dana neobično je toplo: najviše su dnevne temperature zraka gotovo svakodnevno u rasponu od 12,5° do 17,2°C! Jutra su prethodna šest dana bila bez negativnih vrijednosti (najčešće u rasponu 1,6°-11,6°C!) (ali danas je uz riječne doline vrijednost ponovno hladno -3,05°C), pa je zemljište na dubiti 7 cm od početka ovog mjeseca naglo porastao sa vrijednosti 1,4° na čak 8,9°C! Proteklog je vikenda (10.2.-12.2.) kiša padala na svim mjernim mjestima u Međimurju u količinama od 12,4 mm (u istočnom Međimurju) (npr. Donja Dubrava) do 27,0 mm (u zapadnom Međimurju) (npr. Železna Gora)! Moguće nove oborine očekujemo narednog vikenda, jutarnje će temperature biti u rasponu 2-4°C a najviše dnevne 12-14°C! Nakon siječanjskih “golomrazica” u narednim danima očekujemo početni ovogodišnji “prezimljujući” razvoj usjeva zimskog luka! Protekli zimski meteorološki uvjeti bitni su za primarni (skriveni) razvoj različitih uzročnika bolesti zimskog luka, ali dominantne negativne promjene na biljkama zimskog luka su neživog podrijetla (sušenje vršnog lišća kao posljedica “golomrazica”)!

Tablica 1. Prosječne mjesečne temperature (°C) i mjesečne oborine (mm) tijekom proteklog jesensko-zimskog razdoblja 2023./2024. godine u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu:

*višegodišnji očekivani prosjek u okolici Čakovca!

U posljednja tri prošlogodišnja mjeseca (listopad, studeni, prosinac 2023.) zabilježeno zadržavanje vlage na biljkama na lokalitetima uz riječne doline u rasponu od 11.475 do 13.780 minuta! U takvim smo uvjetima zabilježili optimalne uvjete za primarni razvoj plamenjače (Perosospora destructor) i različitim uzročnicima plijesni (Botrytis squamosa i Botrytis cinerea) u usjevu zimskog luka uzgajanog iz sjemena jedino u studenom 2023., te ponovno proteklog vikenda (10.2.-12.2. 2024.) (vidi Tablicu 2.)! Zima 2023./24. nije bila tako povoljna za razvoj uzročnika bolesti zimskog luka kao protekla 2022./23.!

Tablica 2. Uvjeti zabilježeni tijekom protekle zime 2023./2024. optimalni za razvoj nekih bolesti lukovičastog povrća (broj optimalnih zaraza po zimskim mjesecima):

*izmjereno do 14.2. 2024. u 6.00 sati!

U narednom razdoblju proizvođačima zimskog luka na otvorenim poljima preporučujemo redovito praćenje zdravstvenog stanja luka i prema potrebi suzbijati uzročnike bolesti nekim od dopuštenih pripravaka.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Pri uzgoju zimskog luka u zaštićenim prostorima (plastenicima) namijenjenom za prodaju kao mladi luk ne preporučujemo koristiti kemijska sredstva za zaštitu bilja!

Obavijest proizvođačima češnjaka!

Zadnjih sezona raste interes proizvođača za uzgojem bijelog luka (češnjaka), a puno su bolji rezultati u kontinentalnim proizvodnim uvjetima dobiveni sadnjom ozimih formi! Tijekom vegetacije njega češnjaka se svodi na gnojidbu, navodnjavanje, borbu protiv korova, te suzbijanje bolesti i štetnika. Kod nas su najrašireniji domaći ozimi eko-tipovi koji se sade ujesen, prezimljuju, pa u sljedećoj godini razvijaju vegetativnu masu i lukovicu. Biljke češnjaka su u pravilu vrlo otporne na niske temperature, pa mogu dobro prezimiti u kontinentalnom području, odnosno za normalan rast i “glavičenje” češnjaka češnjevi za reprodukciju moraju biti izloženi niskim temperaturama!

Primjena herbicida veliko je olakšanje u borbi protiv korova, jer su mehaničke mjere okopavanjem na većim površinama teško provedive i zahtijevaju mnogo rada! Herbicide u usjevima češnjaka uglavnom koristimo kao pri uzgoju luka iz lučice (nakon sadnje a prije nicanja!).

Pri uzgoju ozimog (zimskog) češnjaka u narednom razdoblju valja planirati zaštitu od uzročnika bolesti i štetnika, a pri izboru sredstva za zaštitu birati dopuštene pripravke u našoj zemlji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Kako je posljednjih osam dana neobično je toplo za ovo doba godine proizvođačima češnjaka preporučujemo vješati žute ljepljive ploče ili postavljati žute posude radi ulova češnjakove muhe (Helomyza lurida). Češnjakova je muha prilagođena nižim temperaturama zraka od lukove muhe (Delia antiqua), te se javlja nešto ranije (vidi Tablicu 3.).

U našoj zemlji nema registriranih insekticida za suzbijanje češnjakove muhe, ali se mogu koristiti neki pripravci registrirani za suzbijanje tripsa (Thrips) a koji istovremeno umanjuju napad povrtnih muha! Uz pridržavanje plodoreda, pokrivanje gredica češnjaka na manjim površinama paučinastom folijom smanjuje napad češnjakove muhe.

Usjeve zimskog luka na otvorenim gredicama koji se namjeravaju koristiti kao mladi luk također preporučujemo mehanički zaštititi paučinastom folijom od mogućeg napada prve ili prezimljujuće populacije lukove muhe u narednom razdoblju.

Prije primjene sredstva za zaštitu bilja pri uzgoju crvenog i bijelog luka obavezno proučiti upute uz dopuštene djelatne tvari u našoj zemlji, te se obavezno pridržavati ograničenja (vrijeme primjene, najveći broj dopuštenih primjena u sezoni, doza ili količina, propisana karenca).

Tablica 3. Neke značajke različitih uzročnika „crvljivosti“ lukovičastog povrća:

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Dosadašnja zima 2023./24. potvrđuje trend globalnih klimatskih promjena (zatopljenja) od kada postoje mjerenja meteoroloških podataka u našoj zemlji. Zadnja tri mjeseca protekle 2023. godine bila su toplija od prosjeka od +1,5° (prosinac) do +4,6°C (listopad) (vidi Tablicu 1.). Tijekom listopada i studenog 2023. zabilježeno je u središnjem dijelu Županije približno očekivana količina oborina, a tijekom prosinca 2023. i siječnja 2024. nešto malo više od prosječnih količina! Optimalna vlaga i izražena toplina sredinom jeseni (listopad 2023.) pogodovala je dobrom početnom rastu i razvoju usjeva uljane repice! Neobično toplo vrijeme bilježili smo zadnja četiri dana protekle 2023. i prva četiri dana ove 2024. godine: tada su najviše dnevne vrijednosti često bile u rasponu 14,0-15,2°C! Od 8. siječnja do 3. veljače 2024. niske su negativne jutarnje temperature gotovo  svakodnevno bile u rasponu od -1,9 do -11,7°C (stoga je protekli mjesec siječanj tek malo bio topliji od očekivane vrijednosti)! Ipak, ponovno je posljednjih sedam dana neobično je toplo: najviše su dnevne temperature zraka gotovo svakodnevno u rasponu od 12,5° do 17,2°C! Jutra su posljednjih šest dana bez negativnih vrijednosti (najčešće u rasponu 1,6°-11,6°C!), pa je zemljište na dubiti 7 cm od početka ovog mjeseca naglo porastao sa vrijednosti 1,4° na čak 8,9°C! Proteklog je vikenda (10.2.-12.2.) kiša padala na svim mjernim mjestima u Međimurju u količinama od 12,4 mm (u istočnom Međimurju) do 27,0 mm (u zapadnom Međimurju)! Naredna tjedan dana ne očekujemo nove oborine, jutarnje će temperature biti u rasponu 2-6°C a najviše dnevne 12-14°C! Nakon siječanjskih “golomrazica” u narednim danima očekujemo početni ovogodišnji “prezimljujući” razvoj uljane repice! Neobično toplo razdoblje u danima 26.12. 2023.-04.1. 2024., te ponovno 06.2.-10.2. 2024. pogodovao je prvoj pojavu “rano-proljetnih” štetnika u usjevima uljane repice!

Tablica 1. Prosječne mjesečne temperature (°C) i mjesečne oborine (mm) tijekom proteklog jesensko-zimskog razdoblja 2023./2024. godine u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu:

*višegodišnji očekivani prosjek u okolici Čakovca!

Naime, zdravstvenim pregledom usjeva uljane repice u središnjem dijelu Međimurja (okolica Čakovca) zabilježili smo brojniju pojavu proljetnih repičinih pipa (Ceutorhynchus) na usjevima uljane repice posijanim u ranijim rokovima. Moguće je da navedeni neželjeni organizmi započnu ishranom i odlaganjem jaja (naročito na laganijim zemljištima)! U naprednijim je usjevima uljane repice moguće proteklih dana pronaći prve ličinke repičinih pipa, kao posljedicu aktivnosti njihovih odraslih oblika tijekom razdoblja 26.12. 2023.-04.1. 2024. godine!

Stoga proizvođačima uljane repice u narednom razdoblju svakako preporučujemo redovito pratiti brojnost nametnika (poželjno se uz vizualne preglede postavljati žute ljepljive ploče ili žute posude) (prvo se pojavljuju štetne pipe, a tek naknadno repičin sjajnik) (Brassicogethes aeneus), te prema potrebi provesti mjere usmjerene zaštite dopuštenim insekticidima za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Budući je na našem tržištu registriran manji broj pripravaka (iz tri različite skupine) za suzbijanje štetnika uljane repice, birati sredstva i kombinacije prema boljem postranom učinku na dominantne štetnike.

VAŽNO: Poljoprivredne proizvođače upućujemo redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Usmjerene mjere zaštite tijekom zimskog razdoblja provoditi na temperaturama zraka >5°C, te birati dane kada nema izraženog vjetra.

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Od početka druge dekade do sredine ili kraja treće dekade mjeseca listopada optimalni su rokovi sjetve ozimih žitarica (ječam, pšenica, raž, pšeno-raž ili tritikale) u Međimurju. U prvoj polovici listopada je nastavljen rujanski trend iznadprosječno toplog i suhog razdoblja, najviše dnevne temperature u hladovini u središnjem dijelu Međimurja u mjesecu listopada najčešće s vrijednostima 21,4°-28,2°C! Jutra su svježa (5,5°-10,7°C), pa su česte jutarnje rose i/ili magle. Značajnih oborina nema već 19 dana! Dnevna temperatura tla na 7 cm dubine iznosi tijekom listopada o.g. 16,8°-18,0°C a vlažnost zemljišta pada u istom razdoblju sa 27,9 % na 20,7 %! U takvim uvjetima još nije bilo moguće obavljati sjetvu ozimih žitarica! Tijekom narednog vikenda (15.10.) očekujemo značajnu promjenu s oborinama (15-20 mm) i padom dnevnih temperatura zraka za 10-ak °C! Početak sjetve ozimih žitarica stoga će ove godine započeti u drugoj polovici listopada!

Zbog gustog sklopa i relativno visokog rasta ozimih žitarica razvoj korova niskog rasta često ima manji značaj na prirod u odnosu na proljetne “okopavine” (npr. kukuruz, krumpir, šećerna repa, uljna tikva). Ipak, istraživanja dokazuju da su prosječni prinosi ozimih žitarica na poljima gdje se ne suzbijaju korovi manji 8,7 % (raž) i 14,2 % (pšenica i ječam). Osim izravnih šteta na smanjenju uroda korovi u ozimim žitaricama uzrokuju i posredne ili indirektne štete koje se očituju u obliku otežane žetve (npr. priljepača, broćika ili mačak – Galium), smanjene vrijednosti proizvoda (nečistoće, nepoželjne primjese), uzrokuju polijeganje usjeva i jači razvoj bolesti, zakorovljeni usjevi kasnije dozrijevaju sa zrnom slabije kvalitete, a kod domaćih životinja mogu uzrokovati alergije i dermatitis.

U ozimim žitaricama rast i razvoj nekih od najopasnijih korova započinje već ujesen, pa se nekada raširena primjena herbicida u vrijeme intenzivnog travanjskog porasta zadnjih desetljeća počela provoditi već nakon jesenskog nicanja žitarica. Obična slakoperka ili pahovka (Apera spica-venti) postala zadnjih 20-ak godina dominantna jednogodišnja korovna trava na mnogim poljima ozime pšenice. Pogoduju joj suha i pjeskovita tla, sjeme klije ujesen na dubini oko 1 cm, dobro busa i razvija glatke i uspravne stabljike visine do 100 cm (rastom je viša od modernih sorti pšenice). U vrijeme klasanja žitarica razvija metlicu sa brojnim klasićima (tada postaje vidljiva u žitnim poljima s veće udaljenosti). Pelud uzrokuje alergije, a jedna korovna biljka proizvede 1.000-12.000 sjemenki! Prirodno stanište ovom korovu su samo ozime žitarice, a zbog uskog plodoreda i “dugovječnosti” sjemena brzo se širi i osvaja nove površine. Od travnih je korova u žitaricama moguće pronaći još lisičji repak (Alopecurus myosuroides) i engleski ljulj (Lolium perenne). Korovne trave najčešće niču ujesen zajedno s posijanom žitaricom. Upravo su jednogodišnje korovne trave posljednjih desetljeća bitno utjecale na noviju strategiju suzbijanja korova u žitaricama – jesensku primjenu već nakon sjetve i  prije nicanja, odnosno još češće nakon punog ponika (faza pšenice 3-4 lista) do kraja busanja! Botanički gledano, korovne trave pripadaju istoj botaničkoj skupini kao ozime kulture (porodica Poaceae ili Gramineae), pa je selektivnost većine kemijskih djelatnih tvari (tzv. “graminicidi“) u žitaricama izražena u ranijim rokovima primjene.

Isplativost rane primjene herbicida u žitaricama vidljiva je iz činjenice da 100 vlati slakoperke ili pahovke (Apera) po metru kvadratnom smanjuje prinos ozime pšenice za 940 kg/ha a ozimog ječma za 460 kg/ha, odnosno 20-30 biljaka broća ili mačka (Galium) po kvadratnom metru površine može prepoloviti urode!

U sjetvi ozimih žitarica treba se pridržavati dobre poljoprivredne prakse – potrebno je osigurati sjetvu čistog sjemena (dorađeno sjeme proizvođačkih kuća), a izbjegavati farmersko sjeme i “tavanušu”. Obratiti pozornost na dobro osmišljen plodored, pravovremenu i kvalitetnu obradu tla sa optimalnim gustoćom sklopa, uravnoteženom gnojidbom i održavanjem optimalne pH-vrijednosti (čime značajno utječemo na kondiciju žitarica). Kako u žitaricama zbog gustoće sklopa nije moguće provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. kultiviranje), tada je upotreba herbicida primarna mjera protiv neželjenih biljaka u takvim usjevima.

Primjena herbicida u ozimim žitaricama već u jesenskom roku (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) bit će potrebna ako smo žitarice posijali rano, a polja su zakorovljena najopasnijim vrstama opisanim u uvodu (Apera, Galium) – tada je kritični broj za jesensko-zimsko razdoblje 0,5-1,0 neželjenih biljka/m².

VAŽNO: Za jesensku primjenu herbicida u žitaricama bitna je i optimalna vlažnost tla!

Ostali jesenski korovi niskog i srednjeg rasta (npr. mrtva kopriva, čestoslavica, mišjakinja ili “črevec” i drugi) imaju značajno manji negativnu utjecaj na žitarice gustog sklopa, pa je njihov prag štetnosti puno veći i iznosi 15-20 biljaka/m².

Već nakon sjetve a prije nicanja ozimih žitarica primjenjuju se rezidualni ili zemljišni herbicidi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) na dobro pripremljenom i usitnjenom tlu, a za dobru selektivnost sjetva mora biti obavljena na propisanu dubinu (prosječno 5 cm). Većina danas registriranih herbicida za primjenu ujesen mogu se koristiti već nakon sjetve kada aplikacija ne ovisi o razvojnoj fazi, ali ovim tretiranjem korovi se suzbijaju napamet (nisu niknuli pa ne možemo procijeniti njihovu kritičnu brojnost). Voditi računa o tome koji herbicidi se smiju koristiti u pojedinim vrstama strnih žitarica!

Pojedinih smo sezona zabilježili i njihovu fitotoksičnost, naročito kada je nakon primjene pala velika količina oborina (više od 45 mm u jednom danu). VAŽNO: NE tretirati žitarice jesenskim herbicidima u klijanju i nicanju! U kasnijim rokovima sjetve moguće je primjenu herbicida od tri lista do početka i/ili kraja busanja primijeniti krajem zime ili rano u proljeće. Pri “jesensko-zimskom” suzbijanju korova u žitaricama voditi računa o dnevnim i noćnim temperaturama zraka. U satima primjene herbicida poželjno je da dnevne temperature budu veće od 5°C (optimalno je između 8° i 10°C), a najniže bi noćne vrijednosti trebale biti iznad 0°C!

Nedostatak jesenske primjene herbicida u žitaricama je što ovim tretiranjima ne suzbijamo višegodišnje korove (npr. osjak – Cirsium, slak – Convolvulus i dr.)!

Sami proizvođači žitarica moraju odabrati strategiju suzbijanja korova prilagođenu svakoj parceli i situaciji, odnosno odlučiti o potrebi, načinu i vremenu suzbijanja korova u žitaricama. Pritom se valja rukovoditi spoznajama o zakorovljenosti (kolika je zastupljenost jednogodišnjih korovnih trava, ima li višegodišnjih korova?), fizikalno-kemijskim svojstvima tla, osnovnim saznanjima o herbicidima, te novčanoj dobiti nakon njihove pravilne primjene.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Od svih vrsta lisnatog povrća gotovo 60 % u našoj zemlji čini uzgoj salate. Tijekom listopada tržni proizvođači najčešće sade zimsku salatu u negrijane zaštićene prostore (plastenike). Premda su u nekim područjima kontinentalne Hrvatske tijekom zimskog razdoblja pri uzgoju salate u zaštićenim prostorima zabilježene ekonomske štete od uzročnika sive plijesni (Botrytis) i bijele truleži (Sclerotinia), višegodišnja iskustva na području Međimurske županije potvrđuju da je plamenjača (Bremia lactucae) najčešći zdravstveni problem pri uzgoju ove dominantne lisnate povrtne kulture tijekom zimskog razdoblja. Prema nekim podatcima iz razvijenih država, gdje se salata uzgaja na više od stotinu tisuća hektara, čak 90 % svih korištenih sredstva za zaštitu bilja su pripravci za suzbijanje plamenjače salate (Bremia).

Višegodišnjim praćenjem pomoću “Mikro Metos” uređaja specifičnih vremenskih uvjeta u manjim plastenicima (350-450 m²) tijekom zimskog razdoblja (studeni, prosinac, siječanj) u središnjem dijelu Međimurja (okolica Čakovca) pojedinih je sezona registrirano čak 47 dana povoljnih za razvoj plamenjače salate (pritom su skupljani podaci u usjevu salate o temperaturi, relativnoj vlazi i zadržavanju vlage na lišću povoljni za razvoj plamenjače salate: visoka noćna vlažnost zraka >90 % i zadržavanje vlage u jutarnjim satima barem 3-4 sata uz minimalnu temperaturu 5°C)! Tijekom zimskih mjeseci u Međimurju je od presudnog značaja broj maglovitih dana tijekom kritičnog tromjesečnog razdoblja studeni-prosinac-siječanj (blizina rijeka Mure i Drave sa akumulacionim jezerima), naročito tijekom jutarnjih sati uz minimalnu temperaturu 5°C. Konstrukcija plastenika (dužina x širina x visina), uz kvalitetu plastične folije, značajno utječe na kondenzaciju vlage s unutrašnje stjenke i kapanje vode, te na samu brzinu rasta i razvoja biljka. Na taj način objekti posredno više ili manje pogoduju pojavi i razvoju plamenjače zimske salate.

Nakon što je u proteklom mjesecu rujnu na svim mjernim mjestima u Međimurju zabilježeno manje oborina od očekivanja (samo 45,4 mm do 50,2 mm), a pritom je bilo iznadprosječno toplo (od +2,85° do +3,78°C veći prosjeci od očekivanja – vidi Tablicu 1.). U prvoj dekadi listopada nadalje bilježimo iznadprosječno toplo i sparno razdoblje (+4,78°C toplije od očekivanja u središnjem dijelu uz riječnu dolinu, uz 77,28-85,46 % vlažnosti zraka uz riječne doline)! U narednih će tjedan dana temperature zraka nadalje biti pri vrijednostima 21-24°C, a jutarnje 9-13°C. Uz obavezno navodnjavanje u zaštićenim prostorima, pri takvim uvjetima bilježimo dobar početni rast i razvoj zimske salate.

Tablica 1. Neki mjerni podatci tijekom proteklog mjeseca rujna 2023. godine na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca rujna u Međimurju očekujemo 87,3 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,7°C!

Tablica 1. Neki mjerni podatci tijekom prve dekade mjeseca listopada 2023. godine na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju (zabilježeno do 09.10.2013. u 6.00 sati):

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca listopada u Međimurju očekujemo 89,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 9,9°C!

Pri ranije navedenim optimalnim uvjetima plamenjača u relativno kratkom razdoblju može potpuno uništiti osjetljive usjeve salate, pa se u svim područjima intenzivnog uzgoja provode mjere zaštite. Ako se uzgajaju tipovi zimske salate koji su prema iskustvima proizvođača ranijih sezona bili napadnuti plamenjačom svakako treba poduzeti usmjerene mjere zaštite već u početnim stadijima rasta i razvoja: preventivna tretiranja registriranim pripravcima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) provode od presađivanja do stadija razvoja 11-13 listova!

Lisnato povrće ima uglavnom kratku vegetaciju, tijekom koje su cilj uzgoja listovi koji formiraju rozetu ili glavicu, a uglavnom su namijenjeni svježoj potrošnji. Iz tih razloga sredstva za zaštitu bilja na lisnatom povrću osim učinkovitosti na najvažnije kategorije neželjenih organizama i selektivnosti za kulturnu biljku, moraju osigurati stroge toksikološke zahtjeve prema maksimalno dopuštenim ostacima (MDK) u vrijeme berbe i stavljanja na tržište (rezidui)!

U našoj zemlji tržni proizvođači salate imaju dovoljan broj fungicida registriranih za suzbijanje plamenjače salate, a moguće je u istu svrhu koristiti i mikrobiološke pripravke. Najbolji rezultati pri suzbijanju plamenjače salate (Bremia) dobiveni su proizvodnjom zdravih presadnica i provođenjem preventivne zaštite u prvih 40-tak dana nakon presađivanja biljaka!

Kod izbora registriranih pripravaka voditi računa o dopuštenjima i ograničenjima pri uzgoju salate u zaštićenim prostorima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ako su ranijih sezona odabrani tipovi zimske salate bili napadnuti i drugim uzročnicima bolesti, npr. sivom plijesni (Botrytis) i/ili bijelom truleži (Sclerotinia), poduzeti preventivne mjere zaštite i protiv navedenih neželjenih poremećaja primjenom dopuštenih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Zbog iznadprosječno toplog i sparnog razdoblja tijekom listopada redovito pregledavati zdravstveno stanje zimske salate zbog moguće ranije pojave štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima su često pronađene lisne uši (Aphidoidae) i štetne gusjenice (npr. lisne sovice – Noctuidae).

Vješanjem žutih ljepljivih ploča može se pratiti samo populacija krilatih oblika lisnih uši, dok redovitim vizualnim pregledima biljaka pratimo moguću pojavu jedinki bez krila (lisne uši tražimo na naličju lista). Svim “ne-kemijskim” mjerama smanjujemo populaciju lisnih uši na povrću (plodored, optimalan sklop, uravnotežena gnojidba, skupljanje jedinki lisnih uši). Vrlo učinkoviti prirodni neprijatelji lisnih uši su božje ovčice (Coccinella) i zlatooke (Chrysopidae). Prema potrebi je moguće koristiti i dopuštene kemijske insekticide registrirane u našoj zemlji za suzbijanje lisnih uši na lisnatom povrću s ograničenjima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Toksikološki su prihvatljiviji botaničkih ili biljnih pripravci, a od komercijalno dostupnih na našem tržištu mogu se za suzbijanje lisnih uši na lisnatom povrću koristiti botanički (biljni) insekticidi koji sadrže prirodni piretrin na osnovi ekstrakta biljke dalmatinskog buhača (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Djelotvorni su i na neke vrste štetnih gusjenica.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr