MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Tag: Međimurska

Obavijest tržnim proizvođačima korijenastog povrća

Posljednju preporuku za zaštitu korjenastog povrća uputili smo prije 20 dana (17.7. 2019.).

Na većini lokaliteta u Međimurju tijekom proteklog mjeseca srpnja smo izmjerili 30-ak % više oborina od očekivanih vrijednosti, a pritom smo zabilježili 15 dana s temperaturama zraka >30°C!

U posljednjoj dekadi srpnja o.g. dominira vruće i vrlo sparno razdoblje, tijekom kojeg smo u šest dana bilježili najviše dnevne temperature s rasponom 30,9-34,5°C! Prosječne su vrijednosti dnevne relativne vlažnosti zraka tada bile 75-95 %. Kiša je padala u nekoliko navrata u danima 27.-31. srpnja 2019. (ovisno o lokalitetu u vrlo različitoj količini)! Slični su uvjeti zabilježeni u prvom tjednu mjeseca kolovoza o.g.: najviše su temperature zraka bile najčešće u rasponu 27-29,3°C, a kiša je pritom u vrlo različitim količinama padala gotovo svakodnevno: najviše 2. kolovoza o.g. na lokalitetima uz rijeku Dravu u središnjem i istočnom dijelu Županije (u količinama 32,2 do 53,8 mm)! Stoga je od početka mjeseca kolovoza o.g. vrlo sparno, s prosječnim dnevnim vrijednostima relativne vlažnosti zraka 77,1-95,4 %. Zadržavanje vlage uz riječne doline u prvom tjednu mjeseca kolovoza o.g. traje već 3.100 minuta!

U narednim danima očekujemo vrlo toplo i sparno razdoblje s najvišim temperaturama zraka 28-34°C!

Stoga smo u takvim uvjetima bilježili izuzetno povoljne uvjete za epidemiološki razvoj gljivičnih bolesti korjenastog povrća. U ranijim smo uputama upozoravali na pojavu i širenje uzročnika crne pjegavosti (paleži) lišća mrkve (Alternaria dauci) i pjegavosti lista celera (Septoria apiicola) (17.7., 02.7. 2019.) (npr. već sredinom mjeseca srpnja o.g. uzročnici crne pjegavosti (paleži) lišća mrkve (Alternaria dauci) i pjegavosti lišća celera (Septoria apiicola) uništili su na netretiranom usjevu iz ranih rokova sjetve (sadnje) u središnjem dijelu Županije uz riječnu dolinu više od 75 % lišća)!

Primjerice od početka mjeseca kolovoza o.g. dnevne ocjene za zarazu uzročnicima pjegavosti i paleži korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora) (prognozni model “TOMCAST“) dnevno iznose 2-3, a isto smo zabilježili u drugoj polovici proteklog mjeseca srpnja! Njihova polumjesečna suma u proteklom razdoblju je bila 37, a tjedna oko vrijednosti 15!

Povremene oborine i jutarnje rose (sumaglice), uz moguće zalijevanje usjeva kišenjem (orošavanjem) naročito tijekom mjeseca kolovoza pogoduju epidemijskom razvoju bolesti korjenastog povrća iz skupine pjegavosti i paleži lišća (Alternaria, Cercospora, Septoria)! Iz višegodišnjih je podataka poznato da prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala najkritičnije razdoblje za razvoj ovih bolesti je upravo mjesec kolovoz!!

Na netretiranim i slabije zaštićenim biljkama u proteklom razdoblju bilježimo jači razvoj već spomenute skupine pjegavosti korjenastog povrća (Alternaria, Cercospora i Septoria). Na mrkvi je dominantna palež lišća (Alternaria dauci), na celeru korijenašu se osim Septoria pjegavosti pojavljuje i siva pjegavost koju uzrokuje Cercospora apii. Na peršinu se osim pjegavosti (Septoria petroselini) razvija i pepelnica (Erysiphe).

Prema iskustvima iz prethodnih sezona ranija i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC. U usjevima celera očekujemo nali rast zaraze uzročnikom pjegavosti lišća (Septoria, Cercospora), a u usjevima peršina uzročnika pjegavosti i pepelnice (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Stoga tržnim proizvođačima korjenastog povrća preporučujemo pregledati polja i nastaviti preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti, uz izbor dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Također, u narednom je razdoblju potrebno pratiti pojavu i razvoj štetnih organizama životinjskog podrijetla, naročito fitofanih grinja i kukaca: npr. koprivine grinje (Tetranychus) i gusjenica lisnih sovica u usjevima celera, druge generacije mrkvine muhe (Psila rosae) i slično!

Usjeve mrkve (i drugog korjenastog povrća) koje se planiraju vaditi sredinom mjeseca kolovoza o.g. više ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Moguće je takve usjeve u zadnjim mjerama aplikacije zaštititi mikro-biološkim pripravcima koji sadrže korisne mikroorganizme (npr. Bacillus subtilis i dr.). Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha, a mjere zaštite provoditi u kasnim popodnevnim i večernjim satima.

Ponavljamo da mjesec kolovoz na području Međimurja u višegodišnjim prosjecima, a prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala (DVIP) (Cvjetković, 2004.), predstavlja najkritičnije razdoblje za epidemiološki razvoj skupine bolesti pjegavosti i palež korjenastog povrća. Stoga tržnim proizvođačima preporučujemo u narednom razdoblju redovito pratiti zdravstveno stanje usjeva, posebice na poljima s kojih se urod namjerava skladištiti tijekom zimskog razdoblja, te prema potrebi poduzimati mjere zaštite dopuštenim sredstvima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U korjenastom povrću namijenjenom skladištenju tijekom jeseni u mjerama aplikacije tijekom kolovoza preporučujemo dodavanje folijarnih gnojiva s naglašenim sadržajem kalija i mikro-elemenata!

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači korjenastog povrća mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Uputa vinogradarima o mjerama zaštite početkom kolovoza (peta usmjerena zaštita vinograda nakon cvatnje)

Od posljednje je upute za zaštitu vinograda proteklo samo devet dana (22.7. 2019.)!

 

Nakon 22. srpnja o.g. dominira vruće i vrlo sparno razdoblje, tijekom kojeg smo razdoblja u šest dana bilježili najviše dnevne temperature s rasponom 30,9-34,5°C! Prosječne su vrijednosti dnevne relativne vlažnosti zraka u posljednjih devet dana 75-95 %. Kiša je padala u danima 27.-29. srpnja, te ponovno protekle noći (30./31.7.), pa je zadnjih pet dana u vinogorju palo 20-ak mm oborina. U jutarnjim satima 29. srpnja o.g. na vinorodnim lokalitetima Sveti Urban, Štrigova i Železna Gora zabilježena je vrlo izražena magla (pri 17°C), a zadržavanje vlage na organima vinove loze zadnjih devet dana je trajalo 5.360 minuta!

U narednim danima očekujemo tople i sparne ljetne dana s najvišim temperaturama zraka u rasponu 28-30°C, uz gotovo svakodnevnu mogućnost nepredvidljivih popodnevnih grmljavinskih pljuskova!

Za razliku od ranijih sezona (npr. 2018., 2017.) još nije uočljivo dozrijevanje vinskih sorti grožđa ranijih epoha (npr. na sortama Pinot crni i Pinot sivi na lokalitetima Sveti Urban i Trnovčak dana 29.7. 2019. nema vidljive promjene boja bobica) (u Tablici 1. pri zadnjoj uputi od 22.7. 2019. navedene su sume temperatura (>10°C) mjerene od početka mjeseca travnja do sredine srpnja)!

 

Nakon ovogodišnjih povijesnih meteoroloških maksimuma količina oborina i temperatura zraka izmjerenih u mjesecima svibnju (mm) i lipnju (°C), tijekom mjeseca srpnja smo izmjerili 30-ak % više oborina od očekivanog prosjeka, a pritom smo zabilježili 15 dana s temperaturama zraka >30 %! U takvim uvjetima prve znakove plamenjače (Plasmopara viticola) na netretiranoj lozi pronalazimo nakon 7. lipnja o.g., a naknadno bilježimo vrlo povoljne uvjete za epidemijski (sekundarni) razvoj ove bolesti! Stoga smo u 2019. u više navrata nego prosječnih sezona tijekom proteklih 80-ak dana upućivali preporuke za usmjerenu zaštitu vinograda protiv najštetnijih uzročnika bolesti: plamenjače (Plasmopara) i pepelnice (Erysiphe) (30.4., 9.5., 20.5., 30.5., 10.6., 17.6., 27.6., 9.7. i 22.7. 2019.)!

Naknadno smo na nekim lokalitetima u prvom tjednu mjeseca srpnja o.g. po prvi puta u sjevernoj kontinentalnoj vinorodnoj regiji zabilježili i crnu trulež grožđa (Guignardia bidwelli)!

U poljskom mikro-pokusu na lokalitetu Vučetinec nakon sedam usmjerenih aplikacija provedenih u razdoblju 2.5.-15.7. 2019. (uz prosječni razmak tretiranja 12 dana) plamenjača je na nezaštićenom trsju vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon do 29. srpnja 2019. uništila više od 85 % lišća i više od 65 % grožđa! U gotovo svim članovima mikro-pokusa do kraja mjeseca srpnja o.g. dobivena je gotovo odlična zaštita protiv navedene bolesti (izuzev slabije zaraze očitane na dijelovima zaštićenim pomoću biljnog ili botaničkog pripravka na osnovi vrbe i koprive)!

Također, nakon 21. lipnja o.g. na slabije zaštićenom grožđu pronalazimo prve simptome pepelnice (Erysiphe), a u poljskom su mikro-pokusu svim pripravcima dobiveni odlični rezultati pri suzbijanju ove bolesti!

 

VAŽNO: Toplo i sparno razdoblje krajem mjeseca srpnja i početkom mjeseca kolovoza o.g. još će uvijek pogodovati razvoju kasne plamenjače (Plasmopara) na vršnom lišću (nakon najmlađeg vršnog lišća plamenjača naknadno napada starije lišće, pa u slabije zaštićenim vinogradima do druge polovice mjeseca kolovoza očekujemo potpunu defolijaciju zbog razvoja ove bolesti). Također, naknadno je još uvijek moguć razvoj kasne pepelnice (Erysiphe) na bobicama i(ili) peteljkovini grozda (ranijih smo sezona ovu pojavu tijekom kolovoza bilježili na dominantnim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling pa čak i na Graševini).

 

Stoga u petoj usmjerenoj zaštiti nakon cvatnje početkom kolovoza nadalje preporučujemo suzbijati plamenjaču (Plasmopara) i pepelnicu (Erysiphe)!

VAŽNO: voditi računa o izboru fungicida zbog moguće produljene karence (K=49-56 dana) njihovih mješavina za vinske sorte grožđa (vidi uputu od 22.7. 2019.)(http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

Tretiranja obavljati u večernjim ili ranim jutarnjim satima (izbjegavati visoke temperature tijekom dana)!

 

U posljednjoj uputi od 22.7. 2019. vinogradarima smo preporučili postavljanjem žutih ljepljivih ploča započeti praćenjem populacije odraslih oblika američkog cvrčka (Scaphoideus titanus). Isto je potrebno kako bi se moguće obavilo dodatno tretiranje (samo ako se na jednu ploču tijekom sedam dana krajem srpnja i/ili početkom kolovoza o.g. uhvati barem četiri odrasla oblika ovog štetnika)! Kako smo najavili prve odrasle oblike američkog cvrčka (Scaphoideus) u Međimurskom vinogorju smo zabilježili sredinom zadnje dekade mjeseca srpnja, a brojniju populaciju u sjeverno-istočnim lokalitetima krajem mjeseca srpnja o.g. (vidi Tablicu 1.)!

 

Tablica 1. Prosječni ulovi odraslih oblika američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) na žute ljepljive ploče na nekim praćenim mjestima u Međimurskom vinogorju nakon 15. srpnja 2019. godine:

 

Datum pregleda Neki od lokaliteta gdje se žutim pločama prati brojnost američkog cvrčka
Banfi Sv.Urban 1 Sv.Urban 2 Železna Gora Orehovčak Vučetinec Trnovčak
15.7. 0
17.7. 0 0 0 0 0 0
23.7. 0 0 0,375 0 0 0 1,0
29.7. 1,0 1,3 0,4 1,5 1,0 22,0 11,0

Sv.Urban 1 = jugo-istočni dio Svetog Urbana (prema Stanetincu); Sv.Urban 2 = središnji dio Svetog Urbana!

 

 

Budući je na nekim lokalitetima tjedno uhvaćeno značajno više odraslih oblika američkog cvrčka od kritičnog broja (npr. Vučetinec, Trnovčak) (lokaliteti u sjeverno-istočnim dijelovima vinogorja na područjima općina Sveti Juraj na Bregu, Selnica, Sveti Martina na Muri i dr. s većim brojem manjih vlasnika vinograda koji uzgajaju grožđa za vlastite potrebe), u takvim nasadima početkom kolovoza o.g. preporučujemo još jednom primijeniti insekticid radi suzbijanja širitelja zlatne žutice vinove loze! Moguće je zbog eko-toksikološke prihvatljivosti početkom kolovoza o.g. koristiti registrirane botaničke (biljne) pripravke (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

Premda smo prve neželjene promjene u Međimurskom vinogorju nalik na zlatnu žuticu (Flavescence dorée) primijetili u drugoj polovici mjeseca lipnja (21.6. 2019.), tipični se simptomi prema kojima sa velikom sigurnošću raspoznajemo ovu bolest razvijaju tek od druge polovice mjeseca srpnja o.g.!

 

U „Narodnim novinama“ broj 63 od 28.6. 2019. propisana je „Naredba o izmjenama i dopuni naredbe o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze“, a u broju 69 od 19.7. 2019. donesena je nova „Odluka o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenje i suzbijanja zlatne žutice vinove loze“!

 

Stoga već od proteklih nekoliko sezona sve vinogradare u Međimurju upućujemo na obveze poduzimanja propisanih mjere za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje zlatne žutice vinove loze!

 

VAŽNO: „Rizični položaji“ na moguću pojavu i širenje zlatne žutice vinove loze (Grapevine flavescence doreé MLO syn. Candidatus phytoplasma vitis) u Međimurskom vinogorju su svi vinogradi udaljeni 500-1.000 m zračne linije od nasada gdje se još uzgajaju direktno rodni američki hibridi (npr. Isabelle, Otello, Noah, Clinton i dr.), te u ostalim vinogradima u kojima se nakon cvatnje nije provodilo usmjereno suzbijanje američkog cvrčka! Odrasli oblici američkog cvrčka bit će „aktivni u prijenosu zlatne žutice“ sa oboljelog na zdravo trsje narednih 60-tak dana (krajem srpnja, tijekom kolovoza i početkom rujna)!

Na bolesnom trsju preporučujemo odmah odrezati zaražene mladice, te po potrebi naknadno iskrčiti trsje!

Žute ljepljive ploče ili mladice loze sa simptomima nalik na zlatnu žuticu možete na prepoznavanje dostaviti u prostorije područnog ureda u Čakovcu!

 

Američkog cvrčka preporučujemo još početkom kolovoza 2019. suzbijati u mladim vinogradima sadnje 2019. i 2018. godine, kao i u loznim rasadnicima!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Zbog moguće primjene insekticida u narednom razdoblju i njihove moguće opasnosti na korisne organizme (pčele medarice), tretiranja obavljati u doba dana kada pčele ne lete, odnosno cvjetni podrast sa bijelom djetelinom u nasadima prije primjene insekticida mora biti pokošen!

 

Sa narednim početkom dozrijevanja grožđa ranije epohe dozrijevanja vinogradare upozoravamo i na octenu mušicu pjegavih krila (Drosophila suzukii), štetnika koji je prisutan u Međimurju od 2011. godine, a izravno utječe na širenje vrlo opasne kisele truleži grožđa! Na položajima i sortama gdje je ova bolest bila dominantan problem u proteklim sezonama preporučujemo u narednim danima započeti postavljanjem plastičnih boca zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično izbušene rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica!

 

Aktivni let druge generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) trajao je u prve dvije dekade mjeseca srpnja o.g., te iste više nije potrebo usmjereno suzbijati.

 

U mladim vinogradima sadnje 2018. i 2019. nastaviti intenzivnu zaštitu protiv plamenjače prema ranijim uputama, te im dodati jedan od organskih ili sumpornih fungicida protiv pepelnice.

 

Biljne uzorke vinove loze sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, vinogradari mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest tržnim proizvođačima kasnih povrtnih kupusnjača

Od posljednje upute proizvođačima kupusnjača iz ljetnog ciklusa proizvodnje, a koji za berbu dospijevaju krajem ljeta i/ili početkom jeseni, proteklo je 14 dana (16.7. 2019.).

U drugoj polovici mjeseca srpnja o.g. zabilježili smo iznadprosječno vruće i sparno vremensko razdoblje: najviše su dnevne temperature nakon 16. srpnja o.g. gotovo svakodnevno bile u rasponu 28-34,5°C (u posljednja dva tjedna čak tijekom osam dana mjerili smo najviše temperature zraka >30°C). Istovremeno je bilo vrlo sparno s prosječnim dnevnim vrijednostima relativne vlažnosti zraka 71,5-95 %, a zadržavanje vlage na biljnim organima na lokalitetima uz riječne doline u posljednja dva tjedna trajalo je 8.770 minuta! Nešto obilnija kiša je padala na svim mjernim mjestima 18.7. 2019. (najčešće u rasponu 10,4-20,5 mm), te ponovno u danima 26.-28. srpnja 2019. (na većini lokaliteta u središnjem i istočnom dijelu Županije u količinama 23,2-26,6 mm)! Naknadno u jutarnjim satima bilježimo sumaglicu (maglu). U narednim će danima ponovno biti vruće s rasponom dnevnih temperatura 28-30°C, a novo nestabilno razdoblje s oborinama moguće je već sredinom i krajem ovog tjedna!

U ranijim smo uputama (16.7. i 1.7.) naglašavali da je u prvih 15-30 dana nakon presađivanja povrtnih kupusnjača u polje potrebno je selektivnim i dopuštenim herbicidima suzbijati neželjene korove (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Isto je još uvijek moguće u usjevima vrlo kasne sadnje (sredinom i tijekom druge polovice srpnja o.g.)!

U uvjetima vrućeg, sparnog i povremeno vlažnog razdoblja u povrtnim kupusnjačama bilježimo ubrzano množenje populacije štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) i više vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno se pojavljuju još štete od poljskih glodavaca (npr. hrčak, divlji zec i slično) i puževa!

Posljednjih desetak godina sve veće ekonomske štete u proizvodnji poznatog Varaždinskog zelja pričinjava kupusni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Aleyrodes proletella), a zahtijeva poseban pristup u kemijskom suzbijanju.

Zelje je osjetljivije na bijelu mušicu od crvenog kupusa, a otpornost hibridne (F1) generacije kupusa nastalog križanjem otpornih i osjetljivih linija roditelja nije značajno izražena! Istraživanja provedena na brokulama pri izlaganju stalnoj temperaturi od 16º do 30ºC dokazala su da se ličinke ovog štetnika najbrže razvijaju pri vrijednostima 28° do 29ºC. Pri stalnoj temperaturi 16ºC razvoj jedne generacije traje čak 46-47 dana, a pri temperaturi 28ºC razvoj jednog pokoljenja od jaja do odraslih kukaca traje samo 19 dana! Razvoju štitastih moljaca također pogoduje i visoka vlažnost zraka, pa se u optimalnim uvjetima vrlo brojna populacija razvija za svega tri tjedna! Na donjoj strani lišća se istovremeno nalaze svi razvojni stadiji (odrasli moljci, jaja, ličinke i kukuljice), pa ova spoznaja jako otežava kemijsko suzbijanje, jer nemamo dovoljno djelotvornih pripravaka na sve razvojne stadije kukaca.

U komercijalnoj proizvodnji kupusnjača važno je bijelu mušicu pravovremeno otkriti i započeti mjerama zaštite. Obavezno iznad biljaka vješati žute ljepljive ploče. Žutim ljepljivim pločama se mogu odrediti početna “žarišta” štetnika i na vrijeme provesti kemijsko suzbijanje dopuštenim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

“Bijelu mušicu kupušnjača” potrebno je u usjevima usmjereno suzbijati barem 2-3x, tijekom prvih 40-tak dana vegetacije!

Dopuštene insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) primijeniti u doba dana kada pčele ne lete, npr. u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama! Kombinaciju insekticida koristiti u nižim ili smanjenim propisanim količinama.

Također, toplo, vlažno i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju drugih štetnika kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači, lisne uši, stjenice i različite vrste gusjenica (Pieris, Plutella, Mamestra, Autographa). Posljednjih desetak dana bilježimo jači let leptira sovica, čije će se gusjenice masovnije pojaviti u narednom razdoblju!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Hibridi kupusnjača i lokalna sorta varaždinsko zemlje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti, među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas)! Tome naročito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti: učestale kiše, visoke temperature sa jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem (orošavanjem), česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena Varaždinskog zelja dvogodišnjom “uzdržnom” selekcijom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom. Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se “zajedničke” bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju!

Za folijarno suzbijanje uzročnika biljnih bolesti na kupusu sve do sredine 2011. godine dopuštenje za primjenu u Republici Hrvatskoj imao je samo Signum DF registriran za suzbijanje prstenaste i koncentrične pjegavosti, te pojedini bakarni pripravci (npr. bakar-sulfat, bakarni-hidroksid, bakar-oksiklorid). Proširenjem primjene sredstava za zaštitu bilja od sredine 2011. sezone u usjevima kupusa je dopuštena folijarna primjena više fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ipak, dopušteni fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas)! U novije vrijeme preporučuje je preventivna primjena mikro-bioloških pripravaka koji sadrže Bacillus subtilis i druge korisne mikroorganizme! Moguće je u program zaštite od uzročnika bolesti na poljima kasnih kupusnjača, uz poštivanje ograničenja dodavati manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra.

Preporuke za preventivno suzbijanje bakterijske tamne truleži žila (Xanthomonas) i  kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima uputili smo u preporuci od 14. svibnja o.g. (npr. kalcizacija, vapneni dušik)!

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti u kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Preporučujemo dodati i kvalitetnija sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja u propisanim količinama.

Na smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura na gotovo svim povrtnim kulturama dobivena su primjenom različitih organskih biostimulatora u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikro-elemenata). Dobro je folijarna (bio)gnojiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a moguće ih je miješati sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih pripravaka) i insekticidima za zaštitu povrtnih kupusnjača.

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest vlasnicima plantažnih nasada koštičavog voća o mjerama zaštite krajem srpnja

Od posljednje preporuke za moguće zaštite koštičavog voća proteklo je 14 dana (15.7.). Završila je berba nekih koštičavih vrsta i sorata ranijeg dospijeća. Ali, još uvijek dozrijevaju i traje berba nekih sorti bresaka u našem području (npr. Suncrest), zrele su neke rane sorte šljiva (npr. President, Ruth gerstetter, Claifornia blue), dok neki plodovi srednje kasnih sorti šljive tek počinju mijenjati boju i u narednom razdoblju započinju dozrijevati plodove (npr. Stanley, Bistrica).

 

Uvjeti za razvoj većeg broja biljnih bolesti u voćarstvu nadalje su vrlo povoljni, a razlog tome je vruće, sparno i povremeno kišovito razdoblje.

U drugoj polovici mjeseca srpnja zabilježili smo iznadprosječno vruće i sparno vremensko razdoblje: najviše su dnevne temperature nakon 16. srpnja o.g. gotovo svakodnevno bile u rasponu 28-34,5°C (u posljednja dva tjedna najviše su temperature bile >30°C tijekom osam dana). Istovremeno je bilo vrlo sparno s prosječnim dnevnim vrijednostima relativne vlažnosti zraka 71,5-85 %, a zadržavanje vlage na biljnim organima na lokalitetima uz riječne doline u posljednja dva tjedna trajalo je 7.915 minuta! Nešto obilnija kiša je padala na svim mjernim mjestima 18.7. 2019. (najčešće u rasponu 10,4-20,5 mm), te ponovno u danima 26.-28. srpnja 2019. (u količinama 23,2-26,6 mm)! U narednim će danima ponovno biti vrlo vruće s rasponom dnevnih temperatura 28-30C, a novo nestabilno razdoblje s oborinama moguće je narednog vikenda (4.8. 2019.)!

 

Sparina, jutarnje rose i vrućina uz povremene oborine još uvijek pogoduju razvoju bolesti lišća i plodova koštičavog voća, npr. pepelnice (Sphaerotheca), krastavosti (Venturia), šupljikavosti lišća (Stigmina), te smeđe truleži plodova (Monilinia), dok se na šljivama još javljaju hrđa (Tranzschelia) i plamenjača (Polystigma) a na trešnjama i višnjama kozičavost lišća (Blumeriella).

VAŽNO: U drugoj polovici mjeseca srpnja o.g. nastavljaju se brojni ulovi leptira breskvina savijača (Cydia molesta) i šljivina savijača (Cydia funebrana) (naročito u manjim mješovitim voćnjacima gdje se ne provodi njihovo usmjereno suzbijanje)! Od kraja druge dekade mjeseca srpnja o.g. letom je započela druga generacija breskvina moljca (Anarsia lineatella)!

Njihova ljetna populacija uzrokuje “crvljivost” plodova, zbog koje se naknadno jače razvija trulež plodova (Monilinia). Uzročnici “crvljivosti” bit će jače usmjereni na sorte bresaka i šljiva kasnijih rokova dozrijevanja plodova!

Ipak, ljetne mjere zaštite u koštičavom su voću vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih voćnih vrsta i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja.

Koštičave voćne vrste i sorte čiji plodovi dozrijevaju ovih dana ili traje njihova berba ne preporučujemo tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja!

 

U narednim danima valja planirati mjere zaštite samo u nasadima (ili dijelovima nasada) bresaka i šljiva sa sortama kasnije epohe dozrijevanja, čiji početak berbe se očekuje u prvoj polovici ili sredinom mjeseca kolovoza.

 

Prednost dajemo fungicidima kraće karence (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

Plantažne nasade trešnje i višnje nakon berbe plodova preporučujemo tijekom ljetnog razdoblja 1-2 puta dodatno zaštititi protiv kozičavosti lišća (Blumeriella jaapii). U tu je svrhu moguće koristiti sredstva na osnovi mankozeba i/ili dodina (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Pri izboru insekticida za suzbijanje ljetne populacije uzročnika crvljivosti plodova bresaka i nektarina (Cydia molesta, Anarsia lineatella) voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju dopuštenih tretiranja jednim te istim pripravkom u sezoni (u pravilu jedan te isti insekticid ne koristimo više od 2x tijekom sezone). Svakako u sortama bresaka i nektarina kasnijih rokova dozrijevanja prednost u narednom razdoblju dajemo pripravcima kraće karence (7-14 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!.

Na srednje kasnim i kasnim sortama šljiva koje dozrijevaju tijekom kolovoza u narednim razdoblju preporučujemo usmjereno suzbijanje druge generacija šljivina savijača (Cydia funebrana)! Izbor insekticida je u šljivama značajno manji nego u breskvama i nektarinama, a prednost u narednom razdoblju dajemo pripravcima s propisanim karencama 7-14 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Protiv truleži plodova istovremeno je moguće dodati jedan od fungicida navedenih u zadnjim zaštitama kasnijih sorata dozrijevanja bresaka i šljiva (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Prema stranim podatcima (Linder i sur., 2015) od insekticida dopuštenih za primjenu u pojedinim koštičavim voćnim vrstama jedino acetamiprid (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) umanjuje štetnost octene mušice ploda (Drosophila suzukii)!

Naime, voćare i vinogradare već nekoliko zadnjih sezona upozoravamo i na octenu mušicu (Drosophila suzukii), novijeg štetnika koji je prisutan u Međimurju od 2011. godine, a izravno utječe na širenje truleži voća! Stoga preporučujemo redovito postavljati plastične boce zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično izbušene rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica!

 

*Karenca (K) je najmanji broj dana od zadnje primjene sredstva za zaštitu bilja do početka berbe plodova!

 

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači koštičavog voća mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest vlasnicima plantažnih nasada oraha i vlasnicima pojedinačnih stabla oraha

Prije 8 dana uputili smo obavijest vlasnicima plantažnih nasada oraha i vlasnicima pojedinačnih stabla oraha o prvoj ovogodišnjoj pojavi orahove muhe (Rhagoletis completa) (18.7. 2019.). U danima nakon 22. srpnja o.g. u središnjem dijelu Županije na žutu ljepljivu ploču sa atraktantom (Csalomon) uhvaćene su prve dvije odrasle jedinke ovog štetnika, te je naknadno njihov ulov malobrojan ali svakodnevan! Prema višegodišnjim iskustvima krajem srpnja a naročito tijekom mjeseca kolovoza očekujemo najveću brojnost odraslih oblika orahove muhe (vidi Tablicu 1.) .

Tablica 1. Dinamika ulova odraslih oblika orahove muhe (Rhagoletis completa) u Međimurju tijekom proteklih osam godina (2011.-2018.):

Godina praćenja Ulov orahove muhe na žute ljepljive ploče Ukupan godišnji ulov
srpanj kolovoz rujan
2011.* 2 4 6
2012.** 197 743 7 937
2013.** 15 286 326 627
2014.** 89 648 5 742
2015.** 74 165 22 261
2016.** 60 47 10 117
2017.** 1 9 5 15
2018.** 14 164 13 191

*granični lokalitet u zapadnom dijelu Međimurja (matični nasad oraha); **pojedinačno stablo uz poljski put u središnjem dijelu kraj Čakovca!

Najraniji ulov orahove muhe: 9.7. 2013.! Najkasniji ulov orahove muhe: 23.9. 2012.!

 

U narednom razdoblju orahova muha čine najveće štete, a nakon vješanja žutih ljepljivih ploča 5-10 dana nakon prvih ulova preporučujemo započeti mjerama usmjerene zaštite (naročito na lokalitetima gdje su ranijih sezona zabilježene značajne štete)!

 

Iskustva u Međimurju dobivena još 2012. i 2013. sezone dokazuju da je masa (težina) jezgre napadnutih plodova bila je 20 % manja od nezaraženih, ali je pritom kvaliteta bila značajno narušena zbog razvoja suhe truleži! Sve više vlasnika stabla oraha posljednjih sezona dojavljuje štete koje nalikuju napadu orahove muhe i tražili preporuke za moguće suzbijanje.

Orahova muha ima samo jednu generaciju godišnje a pojavljuje se sredinom i krajem ljeta. Desetak dana nakon prve pojave muha počinje odlaganje jaja. Ženke odlažu oko 15 jaja u zelenu lupinu iz kojih nakon 5 dana izlaze ličinke. Zelene lupina oraha postaje mekana, zbog tanina koji se oslobađaju s vremenom pocrni, te se zalijepi za ljusku oraha i teško se odvaja od nje. Napadnuti plodovi otpadaju ili ostaju cijelu zimu na drveću. Ranije napadnuti plodovi oraha od muhe obično otpadaju sa stabla.

Utvrđivanje prisutnosti i praćenje populacije orahove muhe je moguće pomoću žutih ljepljivih ploča.

VAŽNO: Veći broj postavljenih žutih ljepljivih ploča po stablu oraha omogućuje veći ulov muha pa se na taj način može smanjiti njihova štetnost!

Svim vlasnicima pojedinačnih stabla oraha koji žele spriječiti štete od orahove muhe preporučujemo na stabla vješati žute ljepljive ploče. Orahova muha prezimi u zemljištu, pa je žute ljepljive ploče dovoljno vješati u donjem dijelu krošnje stabala oraha!

 Mogućnosti i praktična iskustva usmjerenog kemijskog suzbijanja orahove muhe:

Dopuštenje za suzbijanje orahove muhe u našoj zemlji ima manji broj pripravka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)(npr. Calypso 480 (tiakloprid) SC (0,25 lit./ha, maksimalno 2x godišnje, karenca 14 dana) i Imidan WG (fosmet) (1,5 kg/ha, maksimalno 2x godišnje, karenca 7 dana). Na orahovu muhu su također djelotvorni i neki pripravci registrirani za suzbijanje drugih nametnika (npr. spinosad) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! (npr. pripravak Laser KS u količini 0,2-0,3 lit./ha, maksimalno 3x godišnje, karenca 3 dana – registriran za suzbijanje jabučnog savijača Cydia pomonella)!

Ovisno količini i rasporedu oborina, te najvišim dnevnim temperaturama, tretiranja treba ponavljati u razmacima 10-atk dana, te je ukupno na taj način potrebno provesti barem 4 do 5 usmjerenih aplikacija u kritičnom razdoblju (od kraja srpnja pa sve do početka mjeseca rujna)! Tretiranje je moguće obaviti u večernjim satima, samo u nasadima s nižim stablima manjeg volumena krošnje. Zbog potencijalne opasnosti insekticida na pčele medarice, u nasadima oraha u vrijeme provođenje kemijske mjere zaštite ne smije biti cvatućeg podrasta!

Puno bolji učinak, uz manji utrošak škropiva i smanjenje ukupne doze ili količine insekticida (naročito na stablima veće visine i volumena), postiže se registriranim i djelotvornim insekticidima za suzbijanje orahove muhe dodajemo biljni proteinski mamac (npr. Buminal). Proteinski mamac nema propisane karence i razvrstan je izvan skupine opasnih tvari. Ako se dodaje insekticidima može se škropivom tretirati samo donji dio krošnje, a ukupni broj aplikacija se može umanjiti s prosječnim razmacima 12-15 dana!

U kontroli voćnih muha (Trypetidae) poznata je i tehnologija prskanja pojedinog dijela nasada (30-40 %) na sunčanoj strani smjesom atraktanta i insekticida (u pripravku Success Bait KS) (spinosad + biljni proteinski mamac), koja je u našoj zemlji registriran i koristi se protiv mediteranske i maslinove muhe (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Pripravak Success Bait KS (primjena 2-4 %) osim insekticida (spinosad) sadrži sredstvo koje privlači muhe (biljni proteinski mamac), pa se također tretira samo dio krošnje (npr. pojedine donje grane s južne strane) i na taj se način suzbijaju muhe prije nego odlože jaja (aplikaciju obaviti nakon prvih ulova muha na žute ljepljive ploče). Na pojedinačnim i velikim stablima oraha dovoljno je tretirati donje grana s južne strane uz utrošak samo 2 litre 3 % škropiva po stablu. Broj naknadnih prskanja se ponavlja svakih 15-tak dana, počevši od kraja srpnja do početka mjeseca rujna! Ovakav način tretiranja samo jednom manjeg dijela krošnje naročito je praktičan na pojedinačnim visokim stablima oraha, uzgajanim uz okućnice za vlastite potrebe kućanstava.

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači oraha mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Uputa vlasnicima plantažnih nasada jabuka o mjerama zaštite kasnih sorata jabuka krajem srpnja

Od posljednje preporučene zaštite nasada jabuka i krušaka proteklo je 15 dana (10.7. 2019.)! Uglavnom je u protekla dva tjedna dominiralo vruće i sparno meteorološko razdoblje! U središnjem je dijelu Međimurja nakon 10. srpnja o.g. zabilježeno ukupno 19,6 mm oborina (u istočnim je dijelovima palo svega 15,0 mm a u zapadnim dijelovima Županije 28,5 mm)(lokalno je na nekim mjestima posljednjih 14 dana zabilježena i nešto veća količina oborina)! Najviše su dnevne temperature u tom razdoblju najčešće bile u rasponu 26,8-33,8°C, a prosječne su vrijednosti relativne vlažnosti zraka pritom najčešće bile 70-85 %! Zadržavanje vlage u biljnim organima uz riječne doline trajalo je zadnja dva tjedna duže od 6.485 minuta. Posljednjih šest dana najviše su dnevne temperature veće od 30°C (zadnja dva dana >33°C), a toplinski val će potrajati do kraja ovoga tjedna! Narednog vikenda i početkom idućeg tjedna očekujemo moguće je grmljavinsko nevrijeme s novim oborinama uz najviše dnevne temperature do 32°C!

Vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka, naročito kod kasnih sorata namijenjenim skladištenju u spremištima i/ili hladnjačama, preporučujemo redovito pregledavati zdravstveno stanje voćaka, te u ljetnom razdoblju provoditi preventivne mjere zaštite s razmacima tretiranja prilagođenim zabilježenim oborinama, najvećem broju dopuštenih primjena za svako pojedino sredstvo tijekom jedne sezone i propisanim karencama sredstava za zaštitu bilja (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Već smo u proteklim preporukama naglašavamo da u plantažnim nasadima jabuka o karenci sredstava za zaštitu bilja naročito treba voditi računa na sortama jabuka Sunrise, Jerseymac, Summarred, Gala i Estar, čiji početak berbe moguće očekujemo već krajem mjeseca srpnja i sredinom mjeseca kolovoza o.g. (završne zaštite na navedenim sortama treba obaviti značajno ranije nego na jesenskim sortama čiji se urod planira čuvati u ULO-hladnjačama)!

U ljetnim zaštitama birati sredstva koja na kasnim sortama jabuka (npr. Idared, Jonagold, Jonagored, Zlatni i Crveni delišes, Braeburn, Fuji i dr.) namijenjenim za skladištenje u hladnjačama preventivno suzbijaju smeđu trulež (Monilinia) i gorku trulež plodova jabuke (Colletotrichum syn. Gleosporium) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ipak, dominantan zdravstveni problem u nasadima jabuka tijekom 2019. je uzročnik krastavosti (Venturia) (prvi simptomi na netretiranim stablima sorte Idared su uočeni još krajem travnja o.g.). Na netretiranim je stablima jabuka u središnjem dijelu Županije još od početka mjeseca lipnja o.g. zaraza porasla na 100 % plodova osjetljivih sorata (npr. Idared, Zlatni delišes, Gala, Jonagold)! Nakon oborina zabilježenih sredinom srpnja o.g. na plodovima jabuka sorte Idared jače zaraženim uzročnikom krastavosti (Venturia) naknadno od 22. srpnja o.g. bilježimo razvoj smeđe truleži plodova (Monilinia)!

U poljskom mikro-pokusu sa usmjerenim (integriranim) mjerama zaštite na lokalitetu Mursko Središće zdravstveno stanje jabuka je sredinom srpnja o.g. (21.7. 2019.) ocijenjeno odlično! U nasadu s prosječno 3.000 stabala jabuka/ha, pokrivenom mrežom protiv tuče uz dominantne sorte Idared i Zlatni delišes, tijekom travnja i svibnja o.g. je provedeno po pet, a tijekom lipnja tri usmjerene zaštite (ukupno 13), uz utrošak 600-800 litara škropiva/ha (leđni nošeni motorni raspršivač)! Od sredine srpnja do početka berbe planira se provesti još tri aplikacije mikro-biološkim pripravcima (Bacillus spp.), te insekticidima kraće karence.

VAŽNO: zbog ostataka pesticida (rezidua) izraženih u mg/kg plodova u zadnjim zaštitama voditi jabuka računa o najvećem broju dopuštenih primjena jednog te istog sredstva za zaštitu bilja u sezoni, primijenjenoj količini (dozi) i propisanoj karenci!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Let leptira jabučnog savijača (Cydia pomonella), uzročnika crvljivosti plodova jabuke i kruške, traje u nešto slabijoj brojnosti od početka druge polovice mjeseca srpnja o.g. na praćenim lokalitetima u središnjem i zapadnom dijelu Županije. U istom je razdoblju zabilježen i kritičan let breskvina savijača (Cydia molesta), koji također napada i plodove jabuke. Nadalje bilježimo i nešto slabiju populaciju nekih vrsta leptira savijača kožice plodova (Archips, Pandemis). U narednom razdoblju moguće očekujemo i pojavu leptira druge generacije kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis).

Druga generacija leptira moljca kružnih mina (Leucoptera malifoliella) je zabilježena u prve dvije dekade mjeseca srpnja o.g.! Broj mina prve generacije ovog štetnika na netretiranim stablima jabuke (sorta Idared) u zapadnom dijelu Županije je značajno iznad praga tolerantnosti!

Stoga je potrebna redovita zaštita plodova jabuke i kruške u narednom razdoblju protiv najvažnijih tehnoloških nametnika registriranim pripravcima kraće karence (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Usmjereno suzbijanje jabučnog savijača (i drugih uzročnika crvljivosti plodova jabuka) krajem srpnja i/ili početkom kolovoza o.g. preporučujemo također u nasadima gdje je postavljena biotehnička metoda konfuzije ili zbunjivanja (od 2018. nova operacija unutar mjere 10. programa ruralnog razvoja)!

Nadalje, osjetljive sorte jabuka na napad crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi) (Gala, Elstar, Braeburn, Fuji, Zlatni delišes) još uvijek redovito kontrolirati na populaciju ovog nametnika. Lokalno se pojavljuje i hrđasta grinja jabuke (Aculus schlechtendalii) (Jonagold), a tijekom kolovoza je moguća pojava i običnog crvenog pauka ili koprivine grinje (Tetranychus urticae) (npr. sorta Braeburn, Granny Smith).

Zbog primjene insekticida u narednom razdoblju i njihove moguće opasnosti i otrovnosti na korisne organizme (pčele medarice), tretiranja obavljati u doba dana kada pčele ne lete, odnosno cvjetni podrast sa bijelom djetelinom u voćnjacima prije primjene insekticida mora biti pokošen!

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači jabučastog voća mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima krizantema o mogućoj pojavi bakterijskih bolesti

Uputa za prve usmjerene zaštite mladih biljčica krizantema (uzročnici bolesti, štetni kukci, fitofagne grinje, nematode) upućena je prije 20 dana (04.7. 2019.)!

Zadnjih nekoliko sezona, s porastima prosjeka mjesečnih temperatura i relativne vlažnosti zraka tijekom srpnja i kolovoza, zaprimili od proizvođača krizantema iz SZ Hrvatske biljne uzorke i fotografije za koje temeljem izgleda oštećenih biljaka, etiologije mogućih patogena, poduzetih agrotehničkih i kemijskih mjera zaštite, te registriranih meteoroloških uvjeta vjerujemo da potječu od bakterijskih infekcija. Znakovi zaraza se malo razlikuju ovisno pojavljuje li se bolest već na mladim biljčicama ili u kasnijim stadijima razvoja. U oba slučaja inficirane biljke relativno brzo propadaju.

Uz osjetljive vrste domaćina i postojanje izvora zaraze, poznato je da bakterijskim biljnim infekcijama pogoduju povišene temperature (optimalno 28° do 30°C), dovoljno vlage (oborine, rosa, magla) i zasićenost zraka vlagom.

Tijekom proteklog mjeseca srpnja o.g. u središnjem je dijelu Županije zabilježeno ukupno 72,0 mm oborina, najviše su dnevne temperature u tom razdoblju tijekom 21 dana bile u rasponu 28-36°C, a prosječne su vrijednosti relativne vlažnosti zraka pritom najčešće bile 70-85 %! Zadržavanje vlage u biljnim organima uz riječne doline je trajalo duže od 12.285 minuta. Takvi su uvjeti optimalni za početni razvoj bakterijskih bolesti.

Posljednjih pet dana najviše su dnevne temperature veće od 30°C, a toplinski val s porastom dnevnih temperatura na vrijednosti 34°C potrajat će do kraja ovoga tjedna! Narednog vikenda i početkom idućeg tjedna moguće je grmljavinsko nevrijeme s mogućim novim oborinama uz najviše dnevne temperature 28-29°C!

U proizvodnji krizantema struka i znanost opisuje nekoliko bakterijskih bolesti, od koji se po simptomima na nadzemnim organima ističu palež (Erwinia chrysanthemi) i lisna pjegavost (Pseudomonas cichorii). No, bez obzira na razlike u simptomatologiji i determinaciji vrste, moguća pojava i razvoj uz mjere zaštite su relativno slične i/ili iste svim bakterijskim uzročnicima biljnih bolesti!

Biljne bakterije i njima vrlo slične fitoplazme posljednjih godina pričinjavaju sve veće ekonomske štete u hortikulturnoj proizvodnji (voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, cvjećarstvu i rasadničarstvu). Bakterijske biljne bolesti prepoznajemo po nekim specifičnim znakovima (simptomima) koji nisu tipični drugim uzročnicima. Takve su slijedeće negativne posljedice: pojava bakterijskog iscjetka, formiranje nepravilnih izraslina (bakterijski rak), nenadano i brzo venuće, “masne” pjege na lišću i plodovima, te izražena palež bez vidljivih “prevlaka” tipičnih za (pseudo)gljivične bolesti! Za biljke opasne vrste bakterija posjeduju neka zajednička svojstva: jednostavni su, prokariotski i jednostanični organizmi, vrlo prilagodljivi i promjenljivi! Bakterije se razmnažaju dijeljenjem (izuzev roda Streptomyces), pa od samo jedne stanice uz optimalne uvjete u 24 sata nastaje 17 milijuna novih jedinki.

U kontinentalnoj regiji naše zemlje globalnom promjenom klime ljeta postaju sve toplija i sparna, učestale su pojave grmljavinskog nevremena s olujnim vjetrom i tučom, a zime su sve manje hladne. Promet (uvoz) biljnog materijala svake godine sve više raste, a takvi događaji pogoduju porastu šteta od bakterijskih biljnih bolesti! Osim po tipičnim znakovima bolesti, sigurna dijagnoza fitopatogenih bakterioza je moguća u ovlaštenim laboratorijima. Pritom se uzročnik bolesti izolira u čistu kulturu, rod bakterija se može determinirati prema Gram-reakciji, broju i lokaciji nastavaka na stanicama, rastu na selektivnim medijima i pomanjkanju kisika. Ipak, puno su brže i sigurnije novije imunološko-biološke metode determinacije (ELISA, PCR), naročito prilikom dokazivanja sojeva bakterija, odnosno u slučaju skrivene ili latentne kontaminacije biljnog materijala.

Nažalost, izravne mjere suzbijanja bakterijskih bolesti nisu niti približno učinkovite kao kod kemijske kontrole većine (pseudo)gljivičnih epifitocija. Vegetativni reproduktivni organi (i/ili sjeme) porijeklom sa bakterijama inficiranih biljaka većinom je kontaminirano ili zaraženo, pa je korištenje zdravstveno ispravnog reproduktivnog biljnog materijala osnovna preventivna mjera zaštite! Prve zaražene biljke u usjevu koje pokazuju simptome nalik fitopatogenim bakterijama dobro je odmah ukloniti.

U Republici Hrvatskoj nema registriranih i dovoljno učinkovitih pripravaka za suzbijanje bakterijskih bolesti krizantema.

Ipak, za primjenu u ukrasnom bilju u našoj su zemlji registrirani neki anorganski bakarni spojevi i Al-fosetil, koji pokazuju izvjestan preventivni antibakterijski učinak. U novije vrijeme preporučuje je preventivna primjena mikro-bioloških pripravaka koji sadrže Bacillus subtilis i druge korisne mikroorganizme.

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Nastaviti sa mjerama redovite (preventivne) zaštite krizantema protiv uzročnika bolesti, štetnih kukaca, fitofagnih grinja i lisnih nematoda prema prethodnoj uputi (04.7. 2019.)! U proteklom su razdoblju dojavljene štete uz uzročnika propadanja korijena i prizemnog dijela stabljike presadnica krizantema uzgajanim na gredicama, te od kalifornijskog tripsa (Frankliniella)!

Biljne uzorke krizantema sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

Obavijest tržnim proizvođačima krumpira o završnim mjerama zaštite kasnih sorata

Posljednja uputa za zaštitu cime krumpira upućena je prije petnaest dana (08.7. 2019.)!

Nakon što smo krajem svibnja i početkom lipnja o.g. bilježili uvjete za epidemijsko širenje najopasnije bolesti cime krumpira: plamenjače ili krumpirove plijesni (Phytophthora infestans), zbog provedenih usmjerenih mjera zaštite i iznadprosječno visokih lipanjskih temperatura zraka (naročito u zadnjem tjednu proteklog mjeseca o.g. s vrijednostima do 36,4°C) zdravstveno stanje na netretiranom dijelu cime od početka mjeseca srpnja o.g. se značajno promijenilo! Od zadnjeg tjedna proteklog mjeseca lipnja dominira palež cime od visokih ljetnih temperatura (u proteklom mjesecu lipnju svakog drugog dana najviše su dnevne temperature zraka u hladovini bile >30°C) i razvoja koncentrične pjegavosti (Alternaria solani)!

Naime, od početka mjeseca srpnja o.g. u više navrata bilježimo grmljavinske oborine, koje su na području središnjeg dijela Županije izmjerene u ukupnoj količini 70-ak mm! Naknadno su učestale rose i sumaglica, prosječne dnevne vrijednosti relativne vlažnosti zraka su od početka ovog mjeseca najčešće u rasponu 70-89 % a srpanjsko zadržavanje vlage na biljnim organima je dugotrajno (ukupno u mjesecu srpnju o.g. 11.770 minuta uz riječne doline)!

VAŽNO: Tijekom mjeseca srpnja o.g. dnevne ocjene za zarazu uzročnikom koncentrične (crne) pjegavosti i paleži cime krumpira (Alternaria solani) (prognozni model “TOMCAST“) najčešće iznose 2-4, a njihova ukupna suma u proteklom srpanjskom razdoblju je 43! Prema ranijim iskustvima iz Međimurja kod većine sorata krumpira zaštitu učinkovitijim fungicidima valja ponavljati nakon ukupne sume 25!

U narednim danima očekujemo ponovno ljetne vrućine i sparinu s najvišim dnevnim temperaturama 31-33°C!

Zdravstveno stanje cime krumpira i gomolja u Međimurju:

U poljskom mikro-pokusu pri suzbijanju bolesti cime krumpira u 2019. sezoni (lokalitet uz rijeku Muru: Mursko Središće, tri pokusne sorte krumpira: Severina, Esmee, Arizona) simptomi krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) se pronalaze nakon 06.6. 2019. (sorte Severina i Esmee)! Ipak, zdravstvenim pregledima cime krumpira još od kraja mjeseca lipnja o.g. dominantan uzrok propadanja cime je negativan utjecaj visokih temperatura i naknadna pojava koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) (na netretiranom dijelu krumpirišta, naročito na ranijoj sorti krumpira Severina)!

U sortnom pokusu u središnjem dijelu Međimurja (područje općine Belica) zdravstveno stanje i procijenjeni prinosi gomolja krumpira na deset stolnih i dvije sorte krumpira namijenjenih za industrijsku preradu (čips) je dobro. Krajem druge dekade mjeseca srpnja o.g. nisu primijećene niti dojavljene veće štete od zemljišnih uzročnika bolesti (npr. Rhizoctonia, Streptomyces). Od druge polovice mjeseca lipnja o.g. traje vađenje vrlo ranih sorata krumpira (npr. Adora, Colomba, Riviera, Primabelle, Sunita), a gomoljima dozrijevaju druge dominantne srednje rane sorte krumpira (npr. Arizona, Vineta i dr.)!

 

Preporučene mjere završnih zaštita:

U završnim zaštitama cime krumpira voditi računa o najvećem broju dopuštenih aplikacija jednog te istog pripravka u sezoni (o dosadašnjem izboru pripravaka), postranom utjecaju fungicida na koncentričnu pjegavost (Alternaria) i propisanim karencama za krumpir (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Mjere zaštite cime svakako preporučujemo nastaviti na srednje ranim i srednje kasnim sortama krumpira čiji se urod planira skladištiti tijekom zimskih mjeseci (npr. Bellarosa, Arizona, Vineta, Esmee, Memphis, Manitou, Sylvana, Soraya, Lucinda, Farida, Joly, Rosi i dr.), te na kasnim sortama krumpira za industrijsku preradu u čips (npr. Arsenal, Taurus i slično)!

Već neko vrijeme traje iskapanje uroda sa polja gdje se uzgaja rani krumpira, pa iz tog razloga u završnim aplikacijama pri sprječavanju prijenosa krumpirove plijesni (Phytophthora) na gomolje također preporučujemo djelatne tvari kraće karence (3-7 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!(voditi evidenciju o najvećem broju primjene jednog te istog pripravka na istoj površini u sezoni)!

 

U vrijeme intenzivnog razvoja gomolja mjere zaštite provoditi uz utrošak škropiva 300-500 lit./ha (prilagođeno visini cime krumpira: npr. na svakih 10 cm visine cime krumpira utrošiti 100 litara škropiva/ha, poljskom prskalicom bez zračne potpore!).

 

VAŽNO: Također, na parcelama gdje se u narednih 12-14 dana planira vaditi urod krumpira moguće je provesti mehaničko uništavanje cime, odnosno desikaciju ili „kemijsko spaljivanje“ cime i korova: za tu namjenu koristiti samo registrirana kontaktna sredstva (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Izbjegavati provođenje kemijskog spaljivanja cime krumpira za vrijeme vrućih ljetnih dana (>30°C)!

 

Prema višegodišnjim iskustvima sredinom zadnje dekade mjeseca srpnja razvija se druga generacija krumpirove zlatice (Leptinotarsa). Stoga u narednom razdoblju redovito provjeravajte njihovu brojnost u krumpirištima!

 

Nastaviti s dodavanjem folijarnih gnojiva prema ranijim uputama. U vrijeme završnog razvoja gomolja prednost dajemo folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem kalija i mikro-hranjiva!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Biljne uzorke cime i gomolja krumpira sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

 

Uputa međimurskim vinogradarima o mjerama četvrte usmjerene zaštite vinograda nakon cvatnje

Od posljednje upute za treću zaštitu vinograda nakon cvatnje proteklo je 13 dana (09.7. 2019.).

U središnjem dijelu Međimurskog vinogorja u mjesecu svibnju o.g. zabilježili smo čak 258,4 mm kiše (+184,7 mm u odnosu na očekivani prosjek) (mjerni lokalitet Orehovčak, općina Štrigova), a tijekom proteklog mjeseca lipnja 70,2 mm kiše (-31,8 mm u odnosu na očekivani prosjek)! Prosječne su mjesečne temperature pritom iznosile 13,0°C (svibanj)(-2,3°C) i 22,5°C (lipanj) (+4,1°C). U takvim uvjetima prve znakove plamenjače (Plasmopara viticola) na netretiranoj lozi pronalazimo nakon 7. lipnja o.g., a naknadno bilježimo vrlo povoljne uvjete za epidemijski (sekundarni) razvoj ove bolesti! Stoga smo u 2019. u više navrata nego prosječnih sezona tijekom proteklih 80-ak dana upućivali preporuke za usmjerenu zaštitu vinograda protiv najštetnijih uzročnika bolesti: plamenjače (Plasmopara) i pepelnice (Erysiphe) (30.4., 9.5., 20.5., 30.5., 10.6., 17.6., 27.6. i 9.7. 2019.)! U narednim danima očekujemo vrlo vruće i sparne ljetne dana s najvišim temperaturama zraka u rasponu 31-33°C!

U poljskom mikro-pokusu na lokalitetu Vučetinec nakon sedam usmjerenih aplikacija provedenih u razdoblju 2.5.-15.7. 2019. (uz prosječni razmak tretiranja 12 dana) plamenjača je na nezaštićenom trsju vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon do 15. srpnja 2019. uništila više od 65 % lišća i više od 50 % grožđa! U svim članovima mikro-pokusa do sredine mjeseca srpnja o.g. dobivena je gotovo odlična zaštita protiv navedene bolesti (izuzev slabije zaraze očitane na dijelovima zaštićenim pomoću biljnog ili botaničkog pripravka na osnovi vrbe i koprive)!

 

Tijekom prve polovice mjeseca srpnja o.g. bilježili smo vrlo povoljne uvjete za sekundarni razvoj plamenjače vinove loze (Plasmopara viticola), naročito na peteljkovini nezaštićenog grožđa (simptomi: bobice na zaraženim grožđu poprimaju plavu boju, smežuraju i osuše se)! Naime, od početka do sredine mjeseca srpnja o.g. zabilježeno je 8 kišnih dana tijekom kojih je padalo 67,3 mm kiše (do 15.7.) (na lokalitetu Orehovčak, Železna Gora – općina Štrigova). Pritom su prosječne dnevne vrijednosti relativne vlažnosti zraka u vinskoj sorti Moslavac bijeli (Šipon) u navedenom razdoblju najčešće iznosile 70-99 %. Zadržavanje vlage na biljnim organima u posljednjih 14 dana iznosi 7.510 minuta (>120 sati)! Naknadno i lokalno je različita količina oborina zabilježena još 18.7. i 21.7. 2019.!

Plamenjača ili peronospora (Plasmopara viticola) u narednih 40-tak dana još uvijek može potpuno uništiti sve lišće na slabije zaštićenom ili netretiranom trsju!

 

Također, nakon 21. lipnja o.g. na slabije zaštićenom grožđu pronalazimo prve simptome pepelnice (Erysiphe)!

 

Toplo i sparno razdoblje u tijekom zadnje dekade mjeseca srpnja i početkom mjeseca kolovoza o.g. još će uvijek pogodovati razvoju kasne pepelnice (Erysiphe) na bobicama i(ili) peteljkovini u slabije zaštićenim vinogradima, a ranijih smo sezona ovu pojavu naročito bilježili na dominantnim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling pa čak i na Graševini.

 

Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura (>10°C) mjereno od početka travnja do sredine srpnja o.g. suma je dosegnula vrijednost tek 719°C, što je značajno maje nego pojedinih ranijih sezona (npr. 2012., 2017., 2018.)! (vidi Tablicu 1.). Stoga u narednim danima još ne očekujemo početak dozrijevanja grožđa (promjena boja kožice) kod vinskih sorata ranije epohe (npr. Rizvanac, Muškat, Pinot i dr.).

 

Tablica 1. Zbroj prosječnih dnevnih temperatura mjereno od 1. travnja do 15. srpnja na mjernom lokalitetu Orehovčak (općina Štrigova) u nasadu vinskih sorata Graševina i Moslavac bijeli ili Šipon tijekom proteklih osam sezona:

Godina Zbroj srednjih temperatura >10°C

(1.4.-15.7.)

2011. 755°
2012. 812°
2013. 730°
2014. 650°
2015. 769°
2016. 742°
2017. 804°
2018. 892°
2019. 719°

 

 

Ipak, krajem mjeseca srpnja o.g. vinogradare upućujemo na izbor fungicida i njihovih mješavina sukladno ograničenjima zbog mogućeg negativnog utjecaja na početak vrenja i fermentaciju mošta (voditi računa o karencama propisanim za vinske sorte grožđa) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju! Zbog produljene karence za vinske sorte loze krajem srpnja i(ili) početkom kolovoza više ne preporučujemo miješati sumporne fungicide sa djelatnim organskim tvarima iz skupine ditiokarbamata (npr. mankozeb, metiram). Karenca za vinske sorte grožđa u tom slučaju iznosi čak 56 dana! Djelatna tvar folpet također ima “produženu” karencu za vinske sorte grožđa (K=42 dana)!

 

Djelatne tvari folpet i bakar, osim što primarno suzbijanju plamenjaču vinove loze, imaju pozitivan popratni učinak na neke druge bolesti (npr. pepelnicu, plijesan) pa ih vinogradari u tvornički kombiniranim pripravcima često koriste u mjerama zaštite sredinom ili krajem mjeseca srpnja (npr. Curzate-F, Pergado-F, Forum Star, Sphinx Extra, Mikal Premium F, Ridomil Gold Combi i slično), a poglavito ako nasade ošteti tuča!

 

Ipak, u iznadprosječno vrućem i suhom drugom dijelu ljeta bakarni pripravci mogu negativno utjecati na aromu nekih vinskih sorata (npr. Sauvignon, Muškat žuti) (zabilježeno tijekom 2012., 2015, 2017. i 2018. sezone), pa je u većini zapadno-europskih vinogradarskih država primjena bakra u integriranoj proizvodnji grožđa je ograničena na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone!

 

Samo u vinskim sortama kasnije epohe dozrijevanja (npr. Graševina, Rajnski rizling, Moslavac bijeli ili Šipon, Cabernet sauvignon) moguće je u narednom razdoblju koristiti kombinirane bakarne fungicide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (npr. Ridomil Gold R, Cyclo R Liquido, Amaline Flow i dr.)!

 

Većina pripravaka za suzbijanje pepelnice grožđa (Erysiphe necator) ima propisanu karencu za vinske sorte od 35 do 42 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće je u zadnjim zaštitama planirati primjenu kombinacije sumpornih fungicida i pripravka koji sadrži boskalid (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), jer istovremeno dobro štitimo vinograde od  pepelnice (Erysiphe) i sive plijesni (Botrytis)!

 

U mladim vinogradima sadnje 2018. i 2019. nastaviti intenzivnu zaštitu protiv plamenjače prema ranijim uputama (ako se jače razvija plamenjača prema potrebi skratiti razmake aplikacije), a prednost dajemo kombiniranim pripravcima sa preventivnim i kurativnim učinkom pri suzbijanju ove bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dodati jedan od organskih ili sumpornih fungicida protiv pepelnice.

 

Moguću primjenu specifičnih botriticida (protiv sive plijesni – Botrytis cinerea) u narednom razdoblju prilagoditi početku promjene boje i/ili mekšanja bobica, terminu planirane berbe grožđa i zabilježenim ili najavljenim meteorološkim uvjetima u narednom razdoblju.

 

U razdoblju nakon 30.6. o.g. bilježimo let druge generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) (na praćenim lokalitetima Trnovčak, Sv.Urban i Orehovčak), no njihova brojnost relativno mala (ukupno je na tri praćena lokaliteta u razdoblju 30.6.-16.7. 2019. uhvaćeno 65 leptira!). Ali, u tom su razdoblju istovremeno bili vrlo aktivni i cvrčci (Hyalestes, Oncopsis, Orientus, Scaphoideus) – prijenosnici fitoplazmatskih žutica vinove loze (npr. Grapevine flavescence doreé MLO), pa je u proteklom razdoblju (u drugoj i trećoj zaštiti nakon cvatnje) bilo potrebno odabrati djelatne tvari koje istovremeno suzbijanju sve navedene štetne organizme u vinogradima!

Vinogradarima preporučujemo u narednim danima vješati žute ljepljive ploče kako bi se pratila populacija američkog cvrčka (Scaphoideus), te prema potrebi obavilo dodatno tretiranje (samo ako se na jednu ploču tijekom sedam dana krajem srpnja o.g. uhvati barem četiri odrasla oblika ovog štetnika)! Moguće prve odrasle oblike američkog cvrčka (Scaphoideus) očekujemo u Međimurskom vinogorju sredinom zadnje dekade ili krajem mjeseca srpnja!

 

U nekim se nasadima pojavljuju simptomi fizioloških poremećaja zbog nedostatka određenih makro– i mikro-hranjiva, pa su moguće i folijarne prihrane vinograda. Izbjegavati folijarna vodo-topiva hranjiva miješati sa anorganskim spojevima (bakar, sumpor) i teškim metalima (npr. Al-fosetil)! Uz mikro-hranjiva preporučujemo i formulacije s naglašenim sadržajem kalija.

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Biljne uzorke vinove loze sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, vinogradari mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest vlasnicima plantažnih nasada lijeske

Tijekom mjeseca svibnja upućene su dvije, a tijekom proteklog mjeseca lipnja o.g. jedna preporuka tržnim proizvođačima lijeske o potrebi provođenja usmjerenih mjera zaštite od uzročnika bolesti i štetnih organizama (21.6., 23.5. i 02.5.)!

Naknadno je u zadnjem tjednu lipnja i prvih dana mjeseca srpnja o.g. zabilježeno vrlo vruće i sparno meteorološko razdoblje s najvišim temperaturama koje su svakodnevno bile >30C°! (25.6.-3.7. 2019.)! Tada su zabilježena dva ovogodišnja maksimuma s najvišim temperaturama zraka 36,4°C (27.6. i 1.7. 2019.)! Od početka mjeseca srpnja o.g. u više navrata bilježimo grmljavinske oborine, koje su na području središnjeg dijela Županije izmjerene u ukupnoj količini 70 mm (npr. Mursko Središće)! Posljednja značajna grmljavinska kiša pala je tijekom jučerašnje noći u količinama 6-22 mm! Jutros ponovno bilježimo sumaglicu, prosječne dnevne vrijednosti relativne vlažnosti zraka su od početka ovog mjeseca najčešće u rasponu 70-89 % a zadržavanje vlage na biljnim organima je dugotrajno (ukupno 9.420 minuta uz riječne doline)! U narednim danima očekujemo ponovno ljetne vrućine i sparinu s najvišim dnevnim temperaturama 32-33°C!

Sredinom mjeseca srpnja završavamo mjerama usmjerene zaštite protiv najvažnijeg tehnološkog štetnika: ljeskotoča iz skupine štetnih pipa (uzročnik “crvljivosti” plodova) (Cucurlio nucum). Smatra se da su izravni gubici od ishrane ličinki jezgrom lješnjaka manje od posrednih šteta koje nastaju zbog naknadnog razvoja uzročnika truleži plodova. Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, posebno ako tijekom svibnja i lipnja bilježimo kišno razdoblje (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora, Botryosphaeria)! U takvim je uvjetima zabilježeno propadanje više od 50 % uroda lijeske zbog razvoja truleži plodova. Za suzbijanje ove skupine bolesti preporučujemo tijekom lipnja nastaviti primjenu dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Moguće je u završnim aplikacijama u nasadima lijeske koristiti i mikro-biološke pripravke (npr. koji sadrže Bacillus subtilis i sl.)!

Istovremeno se poduzimaju i završne mjere suzbijanja ljeskotoča (Cucurlio nucum),  primjenom dopuštenih insekticida za suzbijanje ovog nametnika u lijeskama (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Važno je štetnu vrstu ljeskotoč suzbijati preventivno u više navrata u kritičnom razdoblju (od sredine svibnja do sredine srpnja), a prije zabilježenih šteta.

Također, zadnjih godina u voćarstvu, pa tako i u nasadima lijeske, bilježimo rast populacije nekih fitofagnih vrsta stjenica (npr. Gonocerus, Palomena, Dolycoris). Stjenice sišu biljne sokove, u staničje slinom ispuštaju toksine i onemogućavaju normalan razvoj plodova, a naknadno se na plodovima lijeske oštećenim stjenicama također razvija trulež (npr. Nematospora). Stoga u mjerama zaštite lijeske u kritičnom razdoblju biramo insekticide koji pored suzbijanja ljeskotoča, posredno umanjuju i štetnost stjenica. U ekološkoj proizvodnji lijeske dopuštenje za primjenu imaju botanički (biljni) pripravci (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke voćnih dijelova sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite voća, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr