Mehaničke mjere borbe protiv puževa

Mehaničke mjere borbe protiv puževa

Ekološka proizvodnja je poseban sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi gdje se u borbi protiv puževa koriste mehaničke, biološke i kemijske mjere borbe.

Predstavljamo Vam mehaničke mjere borbe protiv puževa – 2 dio: uporaba životinja i kukaca u borbi protiv puževa. Zaštitom korisnih životinja i kukaca i stvaranjem povoljnih uvjeta za njihov život moguće je smanjiti i štete od puževa.

Životinje i puževi

Krtica i jež

S puževima nećemo imati problema ako u vrtu imamo krticu i ježa.

Krtica je zakonom zaštićena životinja. Hrani se gujavicama, puževima i drugim vrstama beskičmenjaka. Problem predstavljaju nakupine zemlje koje ona izbaci izlazeći na površinu. Ipak krtica je izuzetno korisna.

Jež je rado viđen u povrtnjaku. Omiljena hrana su mu puževi, miševi, drugi glodavci i kukci.

Kako bi se nastanio u vrtu potrebno je prirediti mu stanište ili pak kućicu. Za izradu njihova staništa mogu poslužiti razni materijali: šiblje, glina ili pak drvene dasake.

Slika 1. Kućica za ježa (Preuzeto: http://www.styleitlikeyoustoleit.com)

Kokoši, patke i guske

Povremeno puštanje u vrt kokoši, patki i guski može doprinijeti smanjenju broja puževa. No, kako iste mogu nanijeti štetu povrću, poželjno je u vrt pustiti indijske patke trkačice. One se hrane puževima a ne oštećuju povrće.

Indijska patka trkačica potječe iz Indije. Ime je dobila jer se stalno kreće (trči). Tijelo joj je vitko, usko i gotovo uspravna položaja. Postoji više sojeva koji se razlikuju po boji: bijeli, crni, čokoladni, šareni, jarebičasti i dr. Najbrojniji je bijeli soj. Korištenje indijskih patki omogućava uspješno suzbijanje populacije crvenog puža golaća u jednoj godini.

U Austriji je zaživio projekt pod nazivom "Rent an Ent" što u prijevodu znači "Unajmi patku". Postoji mogućnost u vrijeme intenzivne pojave puževa unajmiti indijske patke trkačice (obvezno dvije) na 4 tjedna. Kada se brojnost puževa regulira patke se vraćaju uzgajivaču.

Slika 2. i 3. Indijska patka trkačica – mužjak i ženka (Preuzeto: www.flickr.com)

Brojnost puževa reguliraju i zmije, žabe, gušteri i kornjače. Međutim njihova je brojnost smanjena nebrigom za okoliš i prekomjernim korištenjem sredstava za zaštitu bilja.

Kukci i puževi

Prisutnost korisnih kukaca iz porodice trčaka (Carabidae) doprinosi smanjenu broja puževa. Trčci se hrane jajima puževa i puževima, ali i gujavicama, gusjenicama, grčicama, žičnjacima i dr.

Slika 4. Trčak (Preuzeto: www.flickr.com)

Krijesnice, kusokrilci, strvinari i rovci se također hrane puževima.

Manjim puževima se hrane i kožaši, primjerice uholaža, koristan ali ne i omiljen kukac.

Uholaža ili štriga hrani se i lisnim ušima, krvavim ušima, grinjama i jajima leptira. U potragu za hranom kreće noću. Mjere za očuvanje agrookoliša doprinijet će njihovoj zaštiti i povećanoj brojnosti, kao postavljanje kućica za njihovo obitavanje. Najčešće se postavljaju kućice od glinenih lončanica ali tome može poslužiti i rukavica.

Slika 5. i 6. Glinena lončanica i kožna rukavica kao staništa za uholaže (Foto: M. Ševar)

Ptice i puževi

Očuvanjem okoliša, postavljanjem kućica i hranilica za ptice povećat će se i njihova brojnost. Ptice koje se rado hrane puževima su: bijela pastirica, slavuj, crvendać, drozd, čvorak i dr.

Slika 7. Crvendać (Preuzeto: www.traumzeit-legenden.de)

Slika 8. Drozd (Preuzeto: www.bvo.zadweb.biz)

Slijedi prilog: Biološke i kemijske mjere borbe protiv puževa

mr. sc. Marija Ševar
Viša koordinatorica za ekološku poljoprivredu

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr