Međimurska, Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Proizvodna 2018. sezona je bila iznadprosječno vlažna i topla: tako smo primjerice u središnjem dijelu Međimurja u prvih devet mjeseci izmjerili 215,3 mm (+32,3 %) više oborina od očekivanog prosjeka, a pritom je prosječna temperatura zraka bila +1,8°C veća od mnogogodišnjih vrijednosti! Pritom je najviše je oborina padalo u mjesecu ožujku (131,0 mm), svibnju (117,8 mm), lipnju (150,5 mm) i rujnu (113,0 mm)! Zima 2017./2018. je bila iznadprosječno topla u studenom, prosincu i siječnju, ali značajno hladnija u veljači i ožujku od očekivanih vrijednosti (zadnjeg dana mjeseca veljače i prvog jutra mjeseca ožujka izmjerene su najniže vrijednosti na nekim lokalitetima  -22° do -24°C)! Zbog takvih su uvjeta naknadno dojavljivane štete na nekim drvenastim hortikulturnim vrstama (voćnim i ukrasnim) od zimskog smrzavanja!

U proteklom mjesecu listopadu umjesto višegodišnje mjesečne temperature zraka 9,9°C izmjerili smo 13,4°C, dok je u prvih deset dana mjeseca studenoga umjesto 4,2°C prosječna vrijednost iznosila čak 11,7°C (+7,5°C)!! Tek protekla dva jutra (15. i 16.11.) bilježimo najniže vrijednost 1,5°C s lokalnom pojavom mraza, a narednih nekoliko dana očekujemo spuštanje najnižih temperatura na vrijednost -1°C, dok će dnevne vrijednosti najčešće biti u očekivanom rasponu 6-10°C! Početkom idućeg tjedna moguće su oborine u obliku snijega i/ili susnježice.

U vrijeme nakon masovnijeg i potpunog otpadanja lišća koštičavog i orašastog voća treba planirati i provoditi završne usmjerene zaštite bakarnim pripravcima! Zbog jače pojave gljivičnih bolesti na koštičavim i orašastim voćkama, među kojima ističemo kovrčavost lišća bresaka i nektarina (Taphrina deformans), rogač šljive (Taphrina pruni), palež grančica i trulež plodova (Monilinia laxa, Monilinia fructigena, Monilinia fructicola), kozičavost lišća trešanja i višnje (Blumeriella jaapii), šupljikavost lišća (Stigmina carpophilla), pjegavost lišća oraha (Gnomonia leptostyla) prilikom naredne zimske rezidbe poželjno je ukloniti sve osušene grančice ili grane i zaostale "mumificirane" plodove u krošnjama. Proteklih smo nekoliko sezona u jačoj mjeri na nekim koštičavim voćnim vrstama zabilježili štete od bakterijskih bolesti, npr. na trešnjama od vrste Pseudomonas syringae. Ako to vremenski uvjeti dopuštaju povišenu koncentraciju bakarnih pripravaka je poželjno primijeniti nakon potpunog odbacivanja lišća voćaka.

Bakarni pripravci su u našoj zemlji registrirani i protiv većine važnijih gljivičnih bolesti voćaka (izuzev pepelnica)! Struka dobro zna da primjenom bakarnih fungicida u voćarstvu također posredno umanjujemo pojavu nekih važnijih bakterijskih bolesti (Erwinia, Xanthomonas, Pseudomonas). Stoga su danas diljem svijeta bakarni fungicidi osnovno sredstvo za kemijsko suzbijanje biljnih bolesti u ekološkoj proizvodnji! Zbog specifična načina djelovanja na mikroorganizme u proteklih 130 godina njihove primjene nigdje i nikad nije zabilježena pojava otpornosti ili rezistentnosti uzročnika bolesti!

Bakarni pripravci pozitivno utječu na dozrijevanje mladica i pripremu voćaka za zimsko mirovanje!

Tradicionalno se u praksi zbog bolje "ljepljivosti" preporučuje bakarni-sulfat ("Bordoška juha") za tzv. "plavo prskanje" voćaka krajem razdoblja zimskog mirovanja. Od "gotovih tvorničkih preparata" prednost u kasnom jesenskom tretiranju imaju pripravci s barem 50 % djelatne tvari (bakarni-oksid, bakarni-oksiklorid, bakarni-hidroksid) (npr. Nordox WG, Champion WG i dr.). U manjim nasadima uz okućnice i vikendice često se koristi primjena gotove tvorničke ili pripremljene tzv. "tank-mix mješavine" mineralnih ulja i bakra: npr. za amatersku primjenu dopuštenje u našoj zemlji imaju pripravci Crveno Ulje EC, Cuprablau-Z, Neoram WG, Bijelo Ulje, Svjetlo mineralno ulje EC.

U ekološkoj se vinogradarskoj proizvodnji danas primjena bakra dopušta tijekom jedne sezone na istoj površini u količini 6.000 g djelatne tvari/ha (pojedine se godine može dopuštena granica prekoračiti, ali pod uvjetom da prosječna količina koja se stvarno koristi tijekom petogodišnjeg razdoblja ne prelazi 6.000 g/ha)!

U integriranoj proizvodnji voća primjena bakarnih fungicida ograničena na najviše 3.000-4.000 g djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone! Usvajanjem Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. godine utvrđivanju akcijskog okvira Zajednice za postizanje održive primjene pesticida i donošenjem nacionalnog Zakona o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) svi hrvatski poljoprivredni proizvođači na svojim površinama moraju provoditi i poštivati načela integrirane zaštite bilja!

Radi boljeg uspjeha mjere aplikacije bakarnim pripravcima se provode tijekom mirnih dana (bez jačeg vjetra) s povišenom relativnom vlagom zraka, uz povećani utrošak škropiva. Praktična iskustva potvrđuju bolju djelotvornost "plave zaštite" u plantažnim nasadima voćaka ako se metodom raspršivanja na volumen krošnje 10.000 m³/ha utroši barem 750 litara škropiva. Uspjeh je značajno manji ako se na krošnju istog volumena utroši manje od 500 litara/ha. Mjere zaštite provoditi kada su dnevne temperature tijekom dana barem 5°C ili više!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr