MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Kozarstvo

Kozarstvo, Savjet, Stočarstvo

Hranidba jaradi u prvim tjednima života

Hranidba jaradi vrlo je osjetljiva faza proizvodnog ciklusa u kozarstvu i na nju treba obratiti osobitu pažnju. Samo pravilnim postupkom odmah nakon jarenja te kvalitetnom hranidbom od početka života jareta mogu se dobiti visoko proizvodne životinje i dobra kvaliteta stada.

Ubrzo nakon jarenja malo jare mora dobiti svoju prvu hranu – KOLOSTRUM (mljezivo, gruševinu). Prije nego mu dopustimo sisanje preporučljivo je sise oprati i prve mlazove mlijeka izmusti u posebnu posudu jer oni mogu sadržavati bakterije koje su se nastanile u sisnim kanalima, a mogu biti štetne za jarad.

Kolostrum je prvo mlijeko koje sadrži veću količinu suhe tvari, bjelančevina, minerala i vitamina (posebno vitamina A). U njemu je također povećana količina antitijela (imunoglobulina) koja jaradi osiguravaju otpornost i zaštitu od bolesti (pasivni imunitet). Imunoglobulina u kolostrumu ima najviše u prvim satima nakon jarenja, a tada se i najlakše resorbiraju. Kolostrum djeluje i purgativno te pomaže čišćenju crijeva i izbacivanju fetalnog izmeta (mekonija).

U slučaju da jare ne može dobiti kolostrum svoje majke daje mu se kolostrum drugih ojarenih koza ili kravlji. Stoga je dobro višak kolostruma staviti u čistu, steriliziranu bocu na koju se zalijepi naljepnica s podacima o datumu njezine pohrane i danu laktacije koze. Tako pripremljenu bocu treba spremiti u zamrzivač. Prije primjene, kolostrum treba zagrijati na 40 °C.

Jarad mora dobivati tekuću hranu (mlijeko) najmanje 5 do 6 tjedana. Hranjive tvari iz suhe hrane u prvim tjednima jarad ne može uopće ili može vrlo slabo iskoristiti jer nema anatomski i funkcionalno razvijen burag i buragove mikroorganizme, a sirište i crijevo još nisu sposobni za enzimatsku  razgradnju suhe i teže probavljive hrane.

Predželuci se počinju razvijati uzimanjem sijena, biljne i celulozne krme.

Prosječna ukupna dnevna potrošnja mlijeka ili mliječne zamjenice po jaretu iznosi oko 1,5 l. Potrošnja suhih krmiva vrlo je malena u prva 4 tjedna. Nakon toga treba ograničiti davanje mlijeka što će povećati konzumaciju suhih krmiva. Dohranu jaradi kvalitetnim sijenom treba početi u dobi od 10 dana, a krepkim krmivima u dobi od 15 dana. To pospješuje razvoj predželudaca i mikroorganizama buraga te tako polako od nepreživača postaju preživači.

Tekuću hranu, mlijeko ili mliječnu zamjenicu, jarad uzima direktno sisanjem ili napajanjem. Prvih 8 do 10 dana jarad se obično ostavlja s kozom u istom boksu kako bi mogli sisati po volji. Nakon toga se odvajaju od majke i puštaju sisati 2 do 3 puta na dan. To obično traje 5 do 6 tjedana. Ranije odbiće jaradi od sisanja i napajanje mliječnom zamjenicom osigurava više mlijeka za prodaju.

Umjesto mlijeka, jarad se može napajati mliječnim zamjenicama. One moraju sadržavati najmanje 50% punomasnog ili obranog mlijeka u prahu i sve hranjive tvari potrebne za rast i pravilan razvoj jaradi. Mliječna se zamjenica priprema tako da se najprije zagrije voda na 50°C i u nju se umiješa mliječna zamjenica (u 10 l vode – 1,7 kg mliječne zamjenice). Gotov napitak kod napajanja mora imati temperaturu 39°C. Mora se dobro otopiti u vodi da ne bude grudica ili pjene. U slučaju da se pojavi proljev, mliječnu zamjenicu treba dodatno razrijediti vodom. Mlijeko se zamjenjuje mliječnom zamjenicom postupno kako bi se jarad prilagodila.

Napajanje jaradi obavlja se iz pocinčanih cijevi – žljebova, iz priručnih kanti ili iz specijalnih kanti sa siskama. Posude za napajanje moraju biti uvijek čiste, povremeno dezinficiranje i od nehrđajućeg materijala.

Sisanje i napajanje jaradi mora biti mora biti uvijek u isto vrijeme u toku dana.

Porodna težina jaradi iznosi prosječno oko 3,5 do 3,8 kg. U razdoblju sisanja i napajanja, u prvom mjesecu života, jarad može imati prirast tjelesne mase u prosjeku 150 do 200 grama na dan. Tjelesnu težinu potrebno je pratiti kako bi mogli pratiti njihov razvoj.

Mirjana Bengeri, dipl. inž. agr.

Slika 1. Napajanje jaradi mliječnom zamjenicom iz kante (Izvor: Brošura Uzgoj koza na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, 2008.)

Slika 2. Uređaj za hranidbu mliječnom zamjenicom (Izvor: www.foerster-technik.com)

Kozarstvo, Stočarstvo, Vijest

Ekološko kozarstvo

Kod nas prednjači ekološki uzgoj ovaca i goveda, dok se ekološkim uzgojem koza bavi razmjerno manji broj poljoprivrednika. Uzimajući u obzir prirodna obilježja koja uključuju geografski položaj, klimatske uvjete i  nezagađene površine, Hrvatska ima predispoziciju za uspješno bavljenje ekološkim stočarstvom. U Dalmatinskoj zagori uzgoj koza na ekološki način je stalan izazov. Osnovne prednosti ovakvog načina uzgoja su očuvanje prirode, zdravlja i dobrobiti životinja, dobivanje visokovrijednih proizvoda i visoka potražnja istih na tržištu.

U Dalmatinskoj zagori, gdje prevladavaju prostrani krški pašnjaci te površine obrasle makijom i šikarama, koze su uz ovce životinje koje bi mogle maksimalno iskoristiti takve površine zbog svojih skromnih zahtjeva i lake prilagodljivosti takvim terenima.

Izbor pasmine

Za ekološku poljoprivredu nisu pogodne sve pasmine koza. Zbog specifične strukture Dalmatinske zagore, najpogodnije je uzgajati domaće izvorne pasmine, a to su hrvatska šarena, hrvatska bijela te istarska koza. Prednost autohtonih pasmina je u tome što su stoljetnim uzgojem postale prilagodljive klimatskim uvjetima i teško pristupačnim krškim terenima, stekle su prirodnu rezistentnost na bolesti, što je za ekološku poljoprivredu jako značajno zbog ograničenog korištenja kemijskih sintetiziranih lijekova i antibiotika.


Slika 1. Hrvatska šarena koza 


Slika 2. Hrvatska bijela koza 

Uvjeti smještaja

Životinje se u ekološkoj poljoprivredi drže na način kako je propisano Pravilnikom o ekološkoj proizvodnji bilja i životinja (NN:1/2013). Objekti u kojima se nalaze životinje moraju zadovoljavati određene uvjete kao što su izolacija, grijanje i ventilacija objekta koji moraju osigurati da protok zraka, razina prašine, temperatura, relativna vlažnost zraka i koncentracija plina budu unutar granica koje nisu škodljive za životinje. Potrebno je osigurati prirodnu ventilaciju i ulazak svjetlosti. Broj grla po jedinici površine u objektima mora osigurati udobnost, dobrobit životinja te ostale potrebe svojstvene vrsti, pasmini i dobi životinja. Trebaju imati dovoljno prostora za prirodno stajanje, ležanje, okretanje, njegovanje, rastezanje, odnosno za sve prirodne položaje tijela i sve prirodne kretnje. Koze se nikako ne bi smjelo držati na vezu. Ako pak borave na otvorenom, treba im osigurati zaštitu od vremenskih nepogoda u obliku nadstrešnica.

Najmanje dopuštene površine u zatvorenom i otvorenom prostoru:

Prostor i objekte u kojima se nalaze životinje potrebno je održavati i voditi računa o njima jer oni uvelike utječu na zdravlje i proizvodnost životinja, odnosno koza. Objekti moraju imati glatke a ne skliske površine, prostirka na kojoj životinje leže i odmaraju može biti od slame, piljevine ili nekog drugog prirodnog materijala.

Ukupna gustoća grla ne smije prelaziti granicu od 170 kg N godišnje/ha poljoprivredne površine.

Hranidba koza u ekološkoj poljoprivredi

Kako je propisano, jarad se mora hraniti majčinim mlijekom u trajanju od 45 dana. Poznato je da su koze preživači koje jedu najviše biljnih vrsta od svih ostalih domaćih životinja. U njihovom obroku mogu se naći različite vrste biljaka, korova, drveća i grmlja. Hranidbu koza treba temeljiti na ispaši, a najmanje 60 % suhe tvari treba potjecati od voluminozne hrane (silaža, trava, sijeno). Hrana koja se koristi u prehrani koza mora biti iz ekološkoj uzgoja, iz vlastitog ekološkog gospodarstva (najmanje 60 %), ili hranom kupljenom od drugog ekološkog poljoprivrednog gospodarstva, prvenstveno iz iste regije. Moguće je uključiti 10 % hrane za preživače iz konvencionalne proizvodnje, tijekom jedne godine. Kozama u svakom trenutku treba omogućiti slobodan pristup hrani i vodi, te se ne smiju dovesti u stanje pothranjenosti. Od stočnih krmiva za koze su najpogodnija stočna repa, stočni kelj, mrkva ili silaža. Silaža, pogotovo kukuruzna može biti dio kvalitetnog obroka, ako se daje u umjerenim količinama. U proljetno-ljetnom razdoblju treba pravovremeno započeti ispašu kako bi se smanjio gubitak hranjivih tvari iz biljaka. Za koze koje se koriste za proizvodnju mlijeka dozvoljava se smanjenje do 50 % suhe tvari maksimalno, tijekom prva tri mjeseca laktacije.

Sprječavanje bolesti i liječenje

U ekološkoj poljoprivredi najveći se značaj pridaje preventivnim mjerama sprječavanja oboljenja životinje. Upravo su izbor pasmine, uvjeti smještaja i kvalitetna hranidba mjere koje se poduzimaju da bi životinje bile zdrave i vitalne. Objekte u kojima životinje borave potrebno je dezinficirati i održavati čistima kako bi se spriječila eventualna zarazna bolest i razvoj organizama prijenosnika bolesti. Dozvoljena dezinfekcijska sredstva za čišćenje objekata i opreme te sredstva protiv glodavaca i drugih insekata  propisana su Pravilnikom (NN 1/2013.). Fekalije, urin i nepojedena ili razlivena hrana moraju se uklanjati onoliko često koliko je to potrebno, kako bi se mirisi sveli na najmanju moguću mjeru i spriječilo privlačenje insekata ili glodavaca.

U slučaju da ipak dođe do zdravstvenog problema, životinju je potrebno staviti u izolaciju i odgovarajuće mjesto za boravak, te primijeniti liječenje homeopatijom i fitoterapijom, odnosno tvarima dobivenim iz biljaka i biljnih ekstrakata, životinja i minerala.

Primjena lijekova je moguća samo u slučaju ako nisu djelotvorne prirodne metode liječenja a uz suglasnost veterinarske službe. Trajanje karence nakon zadnjeg dana alopatskog lijeka mora biti dvostruko duže od zakonskog roka propisanog za karencu.

Svi poljoprivrednici koji razmišljaju o ovoj proizvodnji moraju znati da je prvi korak podnošenje zahtjeva za Upis subjekata u ekološkoj proizvodnji koji provodi Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Uz zahtjev se prilaže Zapisnik o obavljenoj stručnoj kontroli od strane ovlaštenog kontrolnog tijela

Zakonska regulativa i propisi o ekološkoj poljoprivredi.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_03_19_571.html
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_01_1_31.html
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_129_3177.html
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_06_68_1489.html
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_02_25_522.html
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_04_39_931.html
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_153_3175.html

 

Tomislav Malovan, mag.ing.agr, stručno osposobljavanje
mentor- mr.sc. Ivana Župić, viša stručna savjetnica (zaštita bilja)

Ankica Rogošić, dipl.ing.agr, viša stručna savjetnica (stočarstvo)

Podružnica Splitsko-dalmatinske županije