Kozarstvo

Jarenje koza dio je reproduktivnog ciklusa kojim započinje nova laktacija koza ali i donošenje na svijet podmlatka koji će se koristiti za daljnji rasplod ili za tov. Postupci s kozama i jaradi te njihova hranidba u tom periodu od presudne su važnosti kako za zdravlje samih životinja i njihov fiziološki razvoj tako i za proizvodnju mlijeka tijekom cijele laktacije. Dok je tijekom perioda suhostaja briga i pažnja uzgajivača bila usmjerena isključivo na bređe koze, nakon jarenja obim posla se povećava jer je uz mužnju i pojačanu hranidbu koza bitno dio vremena odvojiti za uzgoj i hranidbu jaradi.

Postupci tijekom jarenja

Koze se uglavnom jare same, no konstantna prisutnost uzgajivača od posebnog je značaja kako bi se životinjama pomoglo ukoliko nešto pođe po krivom. Odmah nakon jarenja jaretu treba očistiti nosnice i usta kako bi jare moglo početi normalno disati, te se na taj način smanjuje rizik od mogućih dišnih oboljenja. Pupčana vrpca kojom je jare spojeno s majkom tijekom poroda najčešće samo pukne, no ukoliko se to ne dogodi pupčanu vrpcu treba odrezati na 6-7 cm od trbušnog zida, podvezati i dezinficirati dezinfekcijskim sredstvom. Neka jarad rađa se vitalna dok dio jaradi koji se rađa nakon teškog poroda može pokazivati znakove slabosti. Bitno je da se takva jarad nakon poroda što prije osuši suhom krpom i dobro istrlja kako bi se pokrenula cirkulacija te da se dozvoli majci da ga obliže i da se osigura dovoljna količina suhe i čiste prostirke. Sama koza nakon poroda je izmorena i ako nije bilo komplikacija tijekom poroda posteljica će izaći do dva sata nakon poroda. Desetak dana od poroda iz uterusa koze istiskuju se zaostale lohije te su one bez mirisa ukoliko nije došlo do infekcije i upale maternice. U protivnom iscjedak može biti neugodnog mirisa i gnojan te je u takvim slučajevima nužno liječenje kako životinja ne bi uginula ili ostala sterilna.

Kolostrum kao prva hrana

Vrlo brzo nakon jarenja jare instinktivno traži vime majke i počinje sisati. Od posebne je važnosti  da jare što prije popije kolostrum (prvo mlijeko) čiji sastav i vrijednost značajno opada sa svakim satom nakon jarenja. Značaj kolostruma ogleda se ne samo u osiguravanju otpornosti i imunosti samog jareta već je on bitan i za čišćenje crijeva jareta. Ovisno o veličini stada ali i o organizaciji poslova na farmi nakon perioda sisanja koje obično traje desetak dana i gdje jarad siše po volji, jarad se odvaja od koza te se pušta na sisanje  dva do tri puta dnevno ili se odvajaju od majke i napajaju iz kanti ili automatiziranih uređaja za napajanje punomasnim mlijekom ili mliječnom zamjenom. Kod visokomliječnih koza i na područjima gdje se vrši otkup mlijeka, u interesu je uzgajivača da se jarad što prije odvoji od koza kako bi se višak mogao prodati. Prosječna dnevna potrošnja mlijeka ili mliječne zamjene po jaretu je oko 1,5 litara. Kod upotrebe mliječne zamjenice bitno je da je prijelaz postupan te da mliječna zamjena bude stalne temperature od 39°C i dobro promiješana kako se ne bi stvarale grudice. Upotreba mliječne zamjene može početi nakon tri tjedna starosti jareta u omjeru 20 % mliječne zamjene i 80 %mlijeka te se postupno povećava udio mliječne zamjene do 100 % u starosti od mjesec dana.

Odbijanje jaradi

Svakom uzgajivaču koza i proizvođaču kozjeg mlijeka u interesu je da mlijeko što prije stavi na tržište dok s druge strane mora paziti da jarad dobije dovoljnu količinu mlijeka za vlastiti razvoj. Odbijanje jaradi od mlijeka počinje u dobi od četiri do šest tjedana i da bi ono što bezbolnije prošlo treba ga provesti postupno na način da je jaradi na raspolaganju visokokvalitetno sijeno i koncentrirana smjesa s 18% sirovih proteina. Korištenje takove krmne smjese jarad ima po volji dok se ne postigne konzumacija od 400 grama na dan. Nakon toga ta se količina smjese zadržava i raspoređuje jaradi na dva ili tri obroka tijekom dana. Cijelo to vrijeme sijeno i vodu jarad mora imati na korištenje po volji. O tome hoće li se jarad koristiti za rasplod ili samo za tov ovisi i vrijeme odbića. Ono čemu treba težiti je da se za hranidbu rasplodne jaradi koristi visokokvalitetno sijeno čime se stimulira razvoj predželuca i ostvaruje primarni cilj a to je stvaranje preživača da u hranidbi može koristiti vlaknasta krmiva (sijeno). Kako se odrastanje jaradi poklapa s dolaskom proljeća eventualno korištenje zelene krme također treba provesti postupno uz redovito korištenje sijena kao prvog obroka čime se smanjuje mogućnost pojave proljeva. Ukoliko je u hranidbi rasplodne jaradi korištena kvalitetna hrana, ženska jarad postiže spolnu zrelost sa sedam do osam mjeseci starosti i tjelesnu masu od 35 kilograma te se mogu već u godini rođenja koristiti za pripust.

Jurica Bengeri, dipl. ing. agr.

Hranidba jaradi vrlo je osjetljiva faza proizvodnog ciklusa u kozarstvu i na nju treba obratiti osobitu pažnju. Samo pravilnim postupkom odmah nakon jarenja te kvalitetnom hranidbom od početka života jareta mogu se dobiti visoko proizvodne životinje i dobra kvaliteta stada.

Ubrzo nakon jarenja malo jare mora dobiti svoju prvu hranu – KOLOSTRUM (mljezivo, gruševinu). Prije nego mu dopustimo sisanje preporučljivo je sise oprati i prve mlazove mlijeka izmusti u posebnu posudu jer oni mogu sadržavati bakterije koje su se nastanile u sisnim kanalima, a mogu biti štetne za jarad.

Kolostrum je prvo mlijeko koje sadrži veću količinu suhe tvari, bjelančevina, minerala i vitamina (posebno vitamina A). U njemu je također povećana količina antitijela (imunoglobulina) koja jaradi osiguravaju otpornost i zaštitu od bolesti (pasivni imunitet). Imunoglobulina u kolostrumu ima najviše u prvim satima nakon jarenja, a tada se i najlakše resorbiraju. Kolostrum djeluje i purgativno te pomaže čišćenju crijeva i izbacivanju fetalnog izmeta (mekonija).

U slučaju da jare ne može dobiti kolostrum svoje majke daje mu se kolostrum drugih ojarenih koza ili kravlji. Stoga je dobro višak kolostruma staviti u čistu, steriliziranu bocu na koju se zalijepi naljepnica s podacima o datumu njezine pohrane i danu laktacije koze. Tako pripremljenu bocu treba spremiti u zamrzivač. Prije primjene, kolostrum treba zagrijati na 40 °C.

Jarad mora dobivati tekuću hranu (mlijeko) najmanje 5 do 6 tjedana. Hranjive tvari iz suhe hrane u prvim tjednima jarad ne može uopće ili može vrlo slabo iskoristiti jer nema anatomski i funkcionalno razvijen burag i buragove mikroorganizme, a sirište i crijevo još nisu sposobni za enzimatsku  razgradnju suhe i teže probavljive hrane.

Predželuci se počinju razvijati uzimanjem sijena, biljne i celulozne krme.

Prosječna ukupna dnevna potrošnja mlijeka ili mliječne zamjenice po jaretu iznosi oko 1,5 l. Potrošnja suhih krmiva vrlo je malena u prva 4 tjedna. Nakon toga treba ograničiti davanje mlijeka što će povećati konzumaciju suhih krmiva. Dohranu jaradi kvalitetnim sijenom treba početi u dobi od 10 dana, a krepkim krmivima u dobi od 15 dana. To pospješuje razvoj predželudaca i mikroorganizama buraga te tako polako od nepreživača postaju preživači.

Tekuću hranu, mlijeko ili mliječnu zamjenicu, jarad uzima direktno sisanjem ili napajanjem. Prvih 8 do 10 dana jarad se obično ostavlja s kozom u istom boksu kako bi mogli sisati po volji. Nakon toga se odvajaju od majke i puštaju sisati 2 do 3 puta na dan. To obično traje 5 do 6 tjedana. Ranije odbiće jaradi od sisanja i napajanje mliječnom zamjenicom osigurava više mlijeka za prodaju.

Umjesto mlijeka, jarad se može napajati mliječnim zamjenicama. One moraju sadržavati najmanje 50% punomasnog ili obranog mlijeka u prahu i sve hranjive tvari potrebne za rast i pravilan razvoj jaradi. Mliječna se zamjenica priprema tako da se najprije zagrije voda na 50°C i u nju se umiješa mliječna zamjenica (u 10 l vode – 1,7 kg mliječne zamjenice). Gotov napitak kod napajanja mora imati temperaturu 39°C. Mora se dobro otopiti u vodi da ne bude grudica ili pjene. U slučaju da se pojavi proljev, mliječnu zamjenicu treba dodatno razrijediti vodom. Mlijeko se zamjenjuje mliječnom zamjenicom postupno kako bi se jarad prilagodila.

Napajanje jaradi obavlja se iz pocinčanih cijevi – žljebova, iz priručnih kanti ili iz specijalnih kanti sa siskama. Posude za napajanje moraju biti uvijek čiste, povremeno dezinficiranje i od nehrđajućeg materijala.

Sisanje i napajanje jaradi mora biti mora biti uvijek u isto vrijeme u toku dana.

Porodna težina jaradi iznosi prosječno oko 3,5 do 3,8 kg. U razdoblju sisanja i napajanja, u prvom mjesecu života, jarad može imati prirast tjelesne mase u prosjeku 150 do 200 grama na dan. Tjelesnu težinu potrebno je pratiti kako bi mogli pratiti njihov razvoj.

Mirjana Bengeri, dipl. inž. agr.

Slika 1. Napajanje jaradi mliječnom zamjenicom iz kante (Izvor: Brošura Uzgoj koza na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, 2008.)

Slika 2. Uređaj za hranidbu mliječnom zamjenicom (Izvor: www.foerster-technik.com)