Kozarstvo, Savjet, Stočarstvo

Hranidba jaradi vrlo je osjetljiva faza proizvodnog ciklusa u kozarstvu i na nju treba obratiti osobitu pažnju. Samo pravilnim postupkom odmah nakon jarenja te kvalitetnom hranidbom od početka života jareta mogu se dobiti visoko proizvodne životinje i dobra kvaliteta stada.

Ubrzo nakon jarenja malo jare mora dobiti svoju prvu hranu – KOLOSTRUM (mljezivo, gruševinu). Prije nego mu dopustimo sisanje preporučljivo je sise oprati i prve mlazove mlijeka izmusti u posebnu posudu jer oni mogu sadržavati bakterije koje su se nastanile u sisnim kanalima, a mogu biti štetne za jarad.

Kolostrum je prvo mlijeko koje sadrži veću količinu suhe tvari, bjelančevina, minerala i vitamina (posebno vitamina A). U njemu je također povećana količina antitijela (imunoglobulina) koja jaradi osiguravaju otpornost i zaštitu od bolesti (pasivni imunitet). Imunoglobulina u kolostrumu ima najviše u prvim satima nakon jarenja, a tada se i najlakše resorbiraju. Kolostrum djeluje i purgativno te pomaže čišćenju crijeva i izbacivanju fetalnog izmeta (mekonija).

U slučaju da jare ne može dobiti kolostrum svoje majke daje mu se kolostrum drugih ojarenih koza ili kravlji. Stoga je dobro višak kolostruma staviti u čistu, steriliziranu bocu na koju se zalijepi naljepnica s podacima o datumu njezine pohrane i danu laktacije koze. Tako pripremljenu bocu treba spremiti u zamrzivač. Prije primjene, kolostrum treba zagrijati na 40 °C.

Jarad mora dobivati tekuću hranu (mlijeko) najmanje 5 do 6 tjedana. Hranjive tvari iz suhe hrane u prvim tjednima jarad ne može uopće ili može vrlo slabo iskoristiti jer nema anatomski i funkcionalno razvijen burag i buragove mikroorganizme, a sirište i crijevo još nisu sposobni za enzimatsku  razgradnju suhe i teže probavljive hrane.

Predželuci se počinju razvijati uzimanjem sijena, biljne i celulozne krme.

Prosječna ukupna dnevna potrošnja mlijeka ili mliječne zamjenice po jaretu iznosi oko 1,5 l. Potrošnja suhih krmiva vrlo je malena u prva 4 tjedna. Nakon toga treba ograničiti davanje mlijeka što će povećati konzumaciju suhih krmiva. Dohranu jaradi kvalitetnim sijenom treba početi u dobi od 10 dana, a krepkim krmivima u dobi od 15 dana. To pospješuje razvoj predželudaca i mikroorganizama buraga te tako polako od nepreživača postaju preživači.

Tekuću hranu, mlijeko ili mliječnu zamjenicu, jarad uzima direktno sisanjem ili napajanjem. Prvih 8 do 10 dana jarad se obično ostavlja s kozom u istom boksu kako bi mogli sisati po volji. Nakon toga se odvajaju od majke i puštaju sisati 2 do 3 puta na dan. To obično traje 5 do 6 tjedana. Ranije odbiće jaradi od sisanja i napajanje mliječnom zamjenicom osigurava više mlijeka za prodaju.

Umjesto mlijeka, jarad se može napajati mliječnim zamjenicama. One moraju sadržavati najmanje 50% punomasnog ili obranog mlijeka u prahu i sve hranjive tvari potrebne za rast i pravilan razvoj jaradi. Mliječna se zamjenica priprema tako da se najprije zagrije voda na 50°C i u nju se umiješa mliječna zamjenica (u 10 l vode – 1,7 kg mliječne zamjenice). Gotov napitak kod napajanja mora imati temperaturu 39°C. Mora se dobro otopiti u vodi da ne bude grudica ili pjene. U slučaju da se pojavi proljev, mliječnu zamjenicu treba dodatno razrijediti vodom. Mlijeko se zamjenjuje mliječnom zamjenicom postupno kako bi se jarad prilagodila.

Napajanje jaradi obavlja se iz pocinčanih cijevi – žljebova, iz priručnih kanti ili iz specijalnih kanti sa siskama. Posude za napajanje moraju biti uvijek čiste, povremeno dezinficiranje i od nehrđajućeg materijala.

Sisanje i napajanje jaradi mora biti mora biti uvijek u isto vrijeme u toku dana.

Porodna težina jaradi iznosi prosječno oko 3,5 do 3,8 kg. U razdoblju sisanja i napajanja, u prvom mjesecu života, jarad može imati prirast tjelesne mase u prosjeku 150 do 200 grama na dan. Tjelesnu težinu potrebno je pratiti kako bi mogli pratiti njihov razvoj.

Mirjana Bengeri, dipl. inž. agr.

Slika 1. Napajanje jaradi mliječnom zamjenicom iz kante (Izvor: Brošura Uzgoj koza na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, 2008.)

Slika 2. Uređaj za hranidbu mliječnom zamjenicom (Izvor: www.foerster-technik.com)