Savjet, Voćarstvo

Štetnik je porijeklom iz Japana, a utvrđen je i u zemljama širom svijeta. U Hrvatskoj je prvi puta registriran krajem 2010. godine na području Istre te se proširio po čitavoj državi. Poznato je oko 3 000 vrsta mušica iz porodice Drosophilidae. Osnovna razlika od ostalih vrsta iz roda Drosophilaje da octena mušica ploda polaže jaja isključivo u nedozrele i neoštećene plodove velikog broja voćaka za razliku od drugih vrsta koje jaja polažu u prezrele, već oštećene plodove. Primarnu štetu radi polaganjem jaja u tkivo ploda dok se sekundarna šteta svodi na prodor raznih sekundarnih parazita (gljive, bakterije) koji uzrokuju trulež plodova. Na taj način oštećuje plodove u zriobi uzrokujući ekonomske gubitke u vinogradarskoj i voćarskoj proizvodnji. 

Velike štete na voću radi neposredno prije berbe ali i nakon toga. Ženke octene mušice aktivno traže plodove domaćina koji sazrijevaju i leglicom u obliku pile oštete pokožicu ploda i odlažu jaja neposredno ispod nje. Bijele ličinke se ubušuju u plod i razaraju njegovu unutrašnjost. Vrlo brzo napadnuti plodovi propadaju na mjestu gdje se hrane ličinke, a naknadno ih nasele i razaraju različiti sekundarni paraziti uzrokujući trulež (slika 1.). Izgled legalice je glavna karakteristika po kojoj se ženka octene mušice  razlikuje od drugih vrsta, dok mužjak ima karakteristične pjege crno-sive boje na krilima i nogama po čemu je lako prepoznatljiv (slika 2.). Prilikom razvoja, ličinka  se hrani sadržajem ploda koji gubi svaku tržišnu vrijednost. Octena mušica prezimljuje kao odrasli oblik na zaštićenim mjestima. Odrasli oblik aktivan je u proljeće kada su temperature iznad 10^ᴼC. Preferira temperature od 20^ᴼC do 30^ᴼC pa o tome ovisi i broj generacija štetnika. U idealnim uvjetima može imati do 15 generacija.

Slika 1. Štete na vinovoj lozi (izvor:http://www.kis.si)

Slika 2. Mužjak (lijevo) i ženka (desno) octene mušice ploda D. suzukii (izvor:http://pinova.hr)

Ukoliko se u plodu razvije ličinka D. suzukii oni postaju mekani i gube tržišnu vrijednost (slika 3.). D. suzukii napada isključivo zdrave plodove u toku zrenja. Početak napada se vezuje za promjenu boje ploda kada se povećava koncentracija šećera u plodu, a pokožica postaje mekša. Napadu su posebno izloženi voćnjaci pored šuma gdje mušica prezimljava.

Octena mušica ploda širi se trgovinom sadnog materijala i plodovima domaćina te letom odraslih kukaca.

Slika 3. Oštećeni plodovi
(izvor:http://dobarvocar.com/drosophila-suzukii-nova-prijetnja-vocu)

Štetnik se može pratiti hranidbenim atraktantima ili vizualnim pregledom plodova. Najučinkovitija metoda praćenja je postavljanje hranidbenih mamaca (Slika 4.). Najbolje ih je napraviti od plastične ambalaže (boce), zapremnine 0,5 litara. Otprilike 3 do 4 cm ispod čepa izbuše se 4 simetrično smještene rupice promjera 5 do 10 mm. U tako priređene plastične boce ulijeva se jabučni ocat do približno trećine ili polovine zapremnine. Osim jabučnog octa mogu se još koristiti vinski ocat ili vodena otopina kvasca s dodatkom šećera. Te hranidbene mamce treba objesiti u krošnju ili fiksirati u tlu između biljaka (npr. u jagodama). Najbolje vrijeme za postavljanje mamaca je mjesec prije početka zriobe plodova.

Slika 4. Lovni mamci (foto: Pozder P.)

Kontrola D. suzukii zahtjeva  ne kemijske i kemijske mjere suzbijanja. Uz kemijsko suzbijanje  potrebna je i primjena nekemijskih mjera čiji je cilj smanjenje populacije, a samim tim i ekonomske štete u voćnjaku. Nekemijske mjere suzbijanja ovog štetnika obuhvaćaju mehaničke i biotehničke mjere. Mehaničke mjere uključuju obavezno uništavanje zaraženog bilja i sakupljanje svih otpalih plodova čim padnu sa stabla, jer isti omogućuju razvoj jaja i ličinki ovog štetnika. Takve plodove treba zakopati, spaliti ili pohraniti u zatvoreni kontejner. Kompostiranje nije pouzdan način uništavanja jaja i ličinki ovog štetnika. Osim toga ukoliko je moguće potrebno je ubrzati berbu koliko god je to moguće ili izabrati otpornije sorte sa kraćim vremenom dozrijevanja. Biotehničke mjere podrazumijevaju primjenu hranidbenih atraktanata. Za octenu mušicu koriste se prethodno spomenuti mamci, koji osim za praćenje štetnika djelomično i smanjuju njegovu populaciju (slika 5.).

Slika 5. Ulov octene mušice ploda u lovkama
(izvor: http://www.kis.si)

Kemijske mjere zaštite podrazumijevaju primjenu insekticida te je  vrlo  važno odrediti pravodobne rokove, jer kad se ličinke počnu razvijati u plodovima, njihovo suzbijanje više nije učinkovito. Kod kemijskog suzbijanja ovog štetnika veliki problem predstavlja spoznaja da ova vrsta štetnika napada kada plodovi ili bobice počinju poprimati boju i nakupljati šećer (dozrijevanje), pa je karenca dopuštenih insekticida jedan od najvažnijih kriterija njihova izbora. Budući da je Drosophila suzukii potpuno novi štetnik u Republici Hrvatskoj, kod nas još ne postoje registrirana sredstva za njegovo suzbijanje.

Autorica teksta: Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine,
Podružnica Svjetodavne službe Varaždinske županije, Varaždin

Literatura:

Masten Milek Tatjana, Šimala Mladen, Bjeliš Mario: Octena mušica ploda (Drosophila suzukii)- štetnik plodova voća, Glasilo biljno zaštite, 2015.godine