Preporuka vlasnicima trajnih nasada lijeske
U usporedbi s vegetacijskom sezonom 2023., a poradi iznimno tople zime, vegetacija voćnih vrsta je u 2024. krenula 15-ak dana ranije. Pregledom komercijalnih nasada lijeske na više lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji (Baranja, Valpovo, Đakovo i Dalj), utvrđeno je kako su kultivari lijeske u fenofazi prema BBCH skali 72-75 tj. jezgre plodova su u intenzivnom porastu. Imajući u vidu da je na većini lokaliteta u posljednjih 15 dana palo više od 70 mm oborina uz prosječnu srednju dnevnu temperaturu od 17°C i vlagu zraka iznad 95%, za očekivati je nagli razvoj i širenje gljivičnih oboljenja plodova (Smeđa trulež plodova-Monilinia spp., trulež jezgre plodova-Cladosporium, Didymella, Fusarium, Alternaria, Botrytis, Phoma i dr.) ili oboljenja lisne mase (pepelnica-Phyllactinia spp., pjegavosti listova Gnomonia spp., Piggotia spp. i dr.), Ovaj vrlo složeni kompleks gljivičnih patogena koji posljednjih godina na Europskom kontinentu izazivaju propadanje ili lošu uporabnu vrijednost jezgre lješnjaka u Italiji se naziva skupnim nazivom – trulež jezgre ili Nocciola avariata.
U nasadima lijeske se posljednjih godina širi i vrlo opasna bolest Gljivični rak (Bothryosphaeria dothidea), čiji se simptomi se očituju u naglom sušenju zelene mase tijekom vegetacije i odumiranju pojedinih ramenih grana. Kako bi se spriječilo širenje bolesti u nasadu, zahvaćene grmove potrebno je izvaditi s korijenom i odmah spaliti izvan nasada. Alat za rezidbu potrebno je dezinficirati kako bi se prilikom rezidbe spriječilo širenje bolesti na druge grmove. Preporuka je koristiti 90%-tni alkohol i natrijev hipoklorit (Varikina) u omjeru 70:30. Alat se nakon svakodnevne rezidbe mora zaštiti od korozivnog efekta natrijevog hipoklorita.
Kako su svibanj i lipanj kritični period u zaštiti lijeske od bolesti i štetnika, preporuka voćarima je što češći obilazak i praćenje stanja u nasadu. Imajući u vidu da smo u RH vrlo ograničeni s izborom registriranih fungicidnih pripravaka, voćarima se preporučuje tretman nasada s pripravcima na bazi bakra: bakarni hidroksid (Champion 50 WG), bakarni oksiklorid (Neoram WG), dok su sva ostala sredstva na bazi bakra registrirana za korištenje u fazi mirovanja vegetacije do faze pojave bubrenja pupova ili prvih listova. Od sistemičnih (kurativnih), pripravaka za suzbijanje truleži jezgre, može se koristiti sredstvo na bazi piraklostrobina i boskalida (Signum). Preporuka je također, obaviti još jedan tretman nasada pripravkom Signum i u drugoj polovini mjeseca lipnja.
Posljednjih godina, nazočnost pepelnice (Phyllactinia corylea) u nasadima lijeske u Osječko-baranjskoj županiji se vrlo rijetko bilježi. U slučaju prvih simptoma, za zaštitu u ovome periodu registrirana su sredstva na bazi sumpora (Chromosul 80, Microthiol special disperss i Cumulus DF). S primjenom sumpornih pripravaka u vegetaciji lijeske treba biti oprezan te bi ih trebalo koristiti u nižim koncentracijama i na temperaturama zraka nižim od 28 °C, jer iskazuju efekt fitotoksičnosti na zelenu masu lijeske.
Pojedine voćare, posljednjih godina zbunjuje pojava tzv. filoptoze na grmovima/stablima lijeske. Filoptoza je abiotički poremećaj koji se očituje na pojedinim listovima lijeske u obliku žućenja listova na kojima se uočavaju zeleno-smeđe pjege nepravilnog oblika promjera 2-4 mm. Ovaj poremećaj nije uzrokovan živim organizmima i do sada nije potpuno istražen. Filoptoza se javlja više u pojedinim godinama a uzroci mogu biti vezani uz nedostatak hranjiva, osobinama pojedinog zemljišta, velike temperaturne oscilacije i veća količina oborina.
Kada se govori o štetnicima lijeske u većini nasada primijećena je vrlo velika populacija zelenih lisnih ušiju (Myzocallis spp. i Hyalopterus spp.). Simptomi napada lisnih ušiju se vrlo lako prepoznaju već kod ulaska u nasad jer su listovi naočigled „vlažni“ i sjajni što je posljedica lučenja medne rose od strane lisnih uši koja pada s naličja gornjih listova na lice donjih listova i plodova. Medna rosa na plodovima, idealna podloga za klijanje spora i brzi razvoj gljivičnih oboljenja plodova. Za suzbijanje lisnih ušiju u lijesci registrirana su sredstva na bazi spirotetramata (Movento – sistemik) i deltametrina (Decis 100 EC – kontaktni i želučani) s napomenom kako se poradi IPM regulative, ostala sredstva na bazi deltametrina (Scatto, Rotor super, Demetrina 25 EC i Deltagri) u lijesci smiju koristiti od fenofaze bubrenja pupova do početka cvatnje (BBCH 50-59) tj. tretman za suzbijanje zimskih jaja.
U pojedinim nasadima registrirana je veća nazočnost štitastih uši (Eulecanium sp.). Štetnik se prepoznaje po ovalnim crvenkasto-smeđim štitićima gusto raspoređenima po dužini tanjih grana. Kod pojave prvih ličinki, za suzbijanje se može koristiti sistemični insekticid na bazi spirotetramata (Movento) uz dodatak mineralnog/parafinskog ulja ili silikonskog okvašivača (Optimus, Silvet L-77, Fitosilicon i dr.) uz korištenje većih količina vode po jedinici površine (1.000 lit. i više).
Fitofagne stjenice (posebno Smeđa mramorirana stjenica – Halyomorpha halys), posljednjih su godina vrlo opasni štetnici lijeske koje ishranom na plodovima značajno smanjuju uporabnu vrijednost jezgre. U RH nemamo registriranog sredstva za ovu namjenu ali redoviti tretmani nasada prethodno navedenim insekticidnim pripravcima, smanjuju i populaciju fitofagnih stjenica.
U ekološkim nasadima lijeske od insekticida mogu se koristiti pripravci na bazi spinosada (Laser). Od ekoloških pripravaka koji utječu na smanjuje populacije lisnih ušiju, mogu se koristiti sredstva registrirana kao imunostimulatori ili gnojiva: Dominus, FitoAfiser (efekt na lisne uši), Boundary (efekt na ljeskotoča) i dr. U ekološkoj proizvodnji preventivna tretiranja protiv lisnih pjegavosti mogu se provoditi pripravcima koji su registrirani kao ojačivači ili gnojiva: Fitobacilus, Frutifolia, Fitomil L-60, bolesti ploda Fusver, pepelnica Fitofert sumpor, Secur zolfo i sl.
Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).
- dr.sc. Tihomir Validžić