Obavijest tržnim i proizvođačima povrća za vlastite potrebe
Krajem travnja o.g. je upućena je posljednja preporuka za redovite zdravstvene preglede pri uzgoju povrća u negrijanim plastenicima uz preporučene preventivne mjere zaštite protiv najčešćih neželjenih organizama (29.4. 2024.)!
Protekli mjesec svibanj nadalje je obilježilo toplo i vlažno razdoblje, posebice u zadnjoj dekadi (21.5.-31.5.) kada je zabilježeno čak sedam kišnih dana, a prema najavama nove oborine očekujemo tijekom današnjih sati (03.6.) i moguće manje količine sutrašnjeg dana (04.6.)! U drugoj polovici svibnja obilnije smo oborine bilježili tijekom dvije noći: 16.5./17.5. više od 40-ak mm padalo je na područjima dijelova općina Pribislavec, Belica i Podturen, te noći 25.5./26.5. kada je u središnjem dijelu (Čakovec – Mursko Središće) i zapadnim područjima (Štrigova) padalo 20,0-28,4 ili više mm (lokalno tuča). Kišno je bilo i zadnjeg svibanjskog dana na svim županijskim mjernim mjestima (u količinama 22,6-33,6 mm)!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika plodovitog povrća tijekom mjeseca svibnja 2024. godine na nekim mjernim lokalitetima zapadnom, središnjem i istočnom dijelu Međimurja:
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 127,6 mm | 10.250 minuta | 67,00 % | 17,43°C |
| Mursko Središće | 122,2 mm | 10.005 minuta | 76,94 % | 16,86°C |
| Donja Dubrava | 82,8 mm | 15.835 minuta | 69,54 % | 17,45°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!
Naknadno od sredine ovog tjedna očekujemo porast temperatura zraka na ljetne vrijednosti 29-31°C uz vrlo izraženu sparinu!
Budući su najviše temperature zraka već od početka mjeseca svibnja najčešće bile u rasponu 21,6-24,8°C mnogi su vlasnici manjih vrtova uz okućnice obavili početkom ili sredinom proteklog mjeseca sadnju presadnica plodovitog povrća na otvorenom (i zaštitili ih paučinastom folijom)!
U prvih mjeseca dana nakon presađivanja plodovitog povrća u zaštićenim prostorima važno je obaviti preventivne mjere zaštite protiv ekonomski značajnih uzročnika bolesti i nekih kategorija nametnika! Kako se uzgoj u stabilnim plastenicima i staklenicima ponavlja iz godine u godinu u takvoj se proizvodnji javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i važnosti zraka: uzročnici biljnih bolesti, npr. baršunasta plijesan (Fulvia), pepelnice (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula), plamenjače (Pseudoperonospora, Phytophthora), pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria), plijesni i truleži (Botrytis, Sclarotinia), te štetni organizmi životinjskog podrijetla, npr. bijela mušica (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mineri lišća (Liriomyzae) i kalifornijski trips (Frankliniella). Zadnjih se godina u jačoj mjeri pojavljuju i fitofagne stjenice (npr. Nezara viridula).
Ovim putem upozoravamo proizvođače povrća na važne preventivne mjere protiv “termofilnijih” štetnih organizama kakve smo zbog klimatskih promjena zadnjih sezona u našim krajevima sve više susretali, uz naglašene mjere zaštite samo protiv gangrena korjenova vrata paprike i patlidžana (Phytophthora capsici), te nametnika koji zadnjih sezona postaje sve veći “problem”: cvjetni štitasti moljac ili „bijela mušica“ (Trialeurodes vaporariorum).
Ove se dvije štetne kategorije neželjenih organizama pojavljuju i kod vlasnika manjih vrtova uz okućnice za vlastite potrebe, pri čemu se izbjegava primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja i/ili je njihova primjena ograničena (zanemarena). Pritom se gotovo svake godine javlja gangrena korjenova vrata paprike (Phytophthora capsici). Najčešće su zaražene već posađene presadnice paprike, pa biljke pokazuju simptome u vrijeme rasta i razvoja prvih plodova. Zaražene, a već biljke paprike naglo venu i suše se! Takve štete nastaju nakon kišnih razdoblja ili nakon obilnog navodnjavanja. Ova bolest napada i patlidžan, sa istim ili sličnim promjenama kao na paprici.
Tretiranjem biljaka se uspjeh postiže samo preventivnom primjenom registriranih fungicida (prije zaraze i pojave znakova bolesti) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Taj postupak valja ponoviti u intervalima 15-tak dana, uz poštivanje propisane karence! Proizvođači u nadziranoj ekološkoj proizvodnji mogu preventivno koristiti pripravke sa antagonističkim (korisnim) mikroorganizmima (npr. Trichoderma spp. ili Glomus spp., Bacillus subtilis, Bacillus pumilus i slično). Primjenjuju se zalijevanjem presađenih biljaka ili sustavima “kap po kap”.
Ista mjera je također poželjna u proizvodnji salatnih krastavca radi preventivne zaštite od uzročnika bolesti korijena i rane pojave plamenjače (Pseudoperonospora cubensis).
Zbog učestalih oborina koje bilježimo od druge polovice svibnja o.g. zabilježeni su u nekoliko navrata vrlo povoljni uvjeti za početni razvoj plamenjače rajčice (Phytophthora infestans), sive plijesni (Botrytis cinerea) i koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) (na otvorenim prostorima), a isto očekujemo i narednih dana! Na rajčicama u negrijanim plastenicima prve simptome plamenjače (Phytophthora) na lišću i stabljikama osjetljivih hibrida pronalazimo već od kraja mjeseca svibnja (27.5. 2024.)!
VAŽNO: Budući je siva plijesan jedna od najčešćih uzročnika bolesti pri uzgoju povrća u plastenicima i otvorenim gredicama, projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide tijekom 2019. godine u Republici Hrvatskoj potvrđen je razvoj sedam rezistentnih (otpornih) izolata na jagodi (Vrgorac), tikvicama (Opuzen), salati i rajčici (Rovišću) (https://rezistentnost-szb-hr). Slabije osjetljivi izolati utvrđeni su u Opuzenu, Metkoviću i Vrgorcu (jagode) (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Centar za zaštitu bilja pri HAPIH-u i Institut za jadranske kulture)! U godišnjem planu suzbijanja ove bolesti voditi računa o navedenim novijim spoznajama.
Od štetnih organizama životinjskog podrijetla redovito se na mladim presadnicama paprike javljaju lisne uši (Aphidae), a u zaštićenom prostoru još kalifornijski trips (Frankliniella) i cvjetni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Trialeurodes).
Zadnjih je godina u zaštićenim prostorima naglašen problem “bijele mušice“ (posebice u rajčici), prvenstveno zbog vrlo vrućih i sparnih ljeta, te sve manjeg broja djelotvornih insekticida za njihovo suzbijanje na našem tržištu. Cvjetni štitasti moljac je mali, bijeli, vrlo živahan leptirić, veličine svega 2 mm. Stoga se uobičajeno zove bijela mušica. Tijelo i krila odraslog kukca, ali također ličinki i “kukuljica”, pokriva fini bijeli vosak u obliku praška! Tipičan simptom zaraze ovim štetnikom je pojava medne rose (ljepljive, slatkaste tekućine) po plodovima i lišću, na koje se naknadno naseljavaju gljive čađavice. Svi razvojni oblici ovog štetnika se nalaze na donjoj strani lišća. Bijela mušica ima vrlo visoki potencijal umnažanja, koji do izražaja nastupa u povoljnim uvjetima temperature od 25°C. Često istovremeno napada više biljnih vrsta (rajčice, papriku, salatne krastavce, različite vrste cvijeća). Mjere usmjerene zaštite su uspješno samo ako se provode u vrijeme početne pojave ovog nametnika registriranim pripravcima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti stakleničkog štitastog moljca (Trialeurodes vaporariorum) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u jadranskom su dijelu Hrvatske (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija) sve testirane populacije iz zaštićenog uzgoja bile osjetljive na sintetske piretroide! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split) (https://rezistentnost-szb-hr)!
Također, testirane su populacije kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) sakupljene iz kontinentalnog (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska županija) i jadranskog dijela Hrvatske (Dubrovačko-netervanska županija), te bile rezistentne na primjenu piretroida (90 %), spinosina (90 %) i avermektina (100 %)! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!
U plastenicima redovito vješati i mijenjati iznad biljaka žute i plave ljepljive ploče!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.