Tag: Osječko-baranjska

Pregledom komercijalnih nasada oraha na više lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji (Popovac, Bizovac, Đakovo i Dalj), utvrđeno je kako su kultivari oraha u fenofazi prema skali BBCH 69-71 tj. zametnuti plodovi su u intenzivnom porastu.

Uvidom u podatke agrometeoroloških postaja, utvrđena je značajna količina oborina u posljednjih 20 dana i to: mjerna postaja Bizovac – 55 mm, Dalj – 49 mm, Našice – 72 mm i Trnava 48 mm uz srednju dnevnu temperaturu od 12,5 °C do 15 °C i vrlo visoku relativnu vlagu zraka. Ovakvi klimatološki uvjeti pogodovali su vrlo ranom razvoju sive pjegavosti oraha ili antraknoze (Gnomonia leptostyla), čiji su simptomi vidljivi se na lišću i plodovima u obliku smeđih pjega sa nešto svjetlijim (sivim) središtem. Pjege su različite veličine i nepravilno su razmještene po listu. Kod jače zaraze već sredinom ljeta dolazi do prijevremene defolijacije, a plodovi ostaju šturi. Za tretman protiv ove bolesti u ovome periodu, registrirana su sredstva na bazi bakarnog hidroksida (Champion WG 50) ili bakarnog oksiklorida (Neoram WG). Od sistemičnih fungicida za ovu namjenu, registriran je kombinirani fungicid na bazi piraklostrobina i boskalida (Signum).

Navedenim pripravcima mogu se također tretirati (2-3 tretmana u vegetaciji) i nasadi oraha u kojima je primijećena pojava vrlo opasnih bolesti: gljivičnog raka oraha (Botryosphaeria dothidea) i bakterijske (crne) pjegavosti (Xanthomonas arboricola pv. Juglandis).

Ekološkim proizvođačima oraha može preporučiti pripravak Serenade Aso (Bacillus amyloliquefaciens soj QST 713), ekološki pripravak koji suzbija široki spektar gljivičnih i bakterijskih oboljenja. Pripravak je registriran u orahu za suzbijanje bakterijske pjegavosti (Xanthomonas arboricola pv. juglandis), pa se voćarima može savjetovati provjera sporednog učinka ovog pripravka i na gljivični rak.

Od štetnika oraha u gotovo svim nasadima primijećena je nazočnost orahove grinje-lisne šiškarice (Eriophyes erinea) ali ovaj štetnik ne pravi značajnije štete. MEĐUTIM, u pojedinim nasadima kao i na solitarnim stablima na okućnicama, zamijećena je vrlo jaka pojava orahove grinje (Aceria tristriata; eng. walnut blister mite), koja prijeti značajnom smanjenju asimilacijske površine. Štete se očituju na listovima oraha s karakterističnim galama. Ova grinja za razliku od grinje-lisne šiškarice, na licu i naličju listova oraha stvara puno sitnija ispupčenja-gale (2-3 mm u promjeru) najčešće, žute, crvene ili smeđe boje. Na žalost u RH u zaštiti oraha nemamo registriranih akaricidnih ili sumpornih pripravaka.

Podsjetnik voćarima je kako let orahove muhe (Rhagoletis completa) u istočnoj RH još nije započeo. Prvi ulov imaga orahove muhe zabilježen je u vegetacijskoj sezoni 2022. godine, dana 18. srpnja. Također, podsjećaju se vlasnici nasada oraha koji su prijavili mjeru ruralnog razvoja M10.1.12. – KFK ili intervencija 70.01.01.), kako je potrebno postaviti u nasade feromonske, vizualne ili hranidbene klopke za Orahovu muhu (Rhagoletis completa), najkasnije 30.06. a koje uz redovite preglede i vođenje propisane evidencije, moraju ostati u nasadu do 31.08. tekuće vegetacijske sezone.

Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/)

dr. sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

Pregledom komercijalnih nasada lijeske na više lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji (Baranja, Valpovo, Đakovo i Dalj), utvrđeno je kako su kultivari lijeske u fenofazi prema BBCH skali 71-72 tj. plodnice zametnuh plodova u gronjama su vidljive. Imajući u vidu da je na većini lokaliteta u posljednjih 15 dana palo više od 70 mm oborina uz prosječnu srednju dnevnu temperaturu od 17°C i vlagu zraka iznad 95%, za očekivati je nagli razvoj i širenje gljivičnih oboljenja plodova (Smeđa trulež plodova-Monilinia spp., trulež jezgre plodova-Cladosporium, Didymella, Fusarium, Alternaria, Botrytis, Phoma i dr.) ili lisne mase (pepelnica-Phyllactinia spp., pjegavosti listova Gnomonia spp., Piggotia spp. i dr.), kao i vrlo opasne bolesti Gljivičnog raka-Bothryosphaeria dothidea, čiji početni simptomi se očituju u naglom sušenju zelene mase i odumiranju pojedinih ramenih grana. Ovaj vrlo složeni kompleks gljivičnih patogena koji posljednjih godina na Europskom kontinentu izazivaju propadanje ili lošu uporabnu vrijednost jezgre lješnjaka u Italiji se naziva skupnim nazivom – trulež jezgre ili Nocciola avariata.

Kako s početkom druge polovine mjeseca svibnja ulazimo u kritični period zaštite lijeske od bolesti i štetnika, preporuka voćarima je što češći obilazak i praćenje stanja u nasadu. Imajući u vidu da smo u RH vrlo ograničeni s izborom registriranih fungicidnih pripravaka u lijesci, voćarima se preporučuje tretman nasada s pripravcima na bazi bakra: bakarni hidroksid (Champion 50 WG), bakarni oksiklorid (Neoram WG), dok su sva ostala sredstva na bazi bakra registrirana za korištenje u fazi mirovanja vegetacije do faze pojave bubrenja pupova ili prvih listova. Od sistemičnih (kurativnih), pripravaka za suzbijanje truleži jezgre, može se koristiti sredstvo na bazi piraklostrobina i boskalida (Signum). Preporuka je također, obaviti još jedan tretman nasada pripravkom Signum i u drugoj polovini mjeseca lipnja.

Posljednjih godina, nazočnost pepelnice (Phyllactinia corylea) u nasadima lijeske u Osječko-baranjskoj županiji se vrlo rijetko bilježi. U slučaju privih simptoma, za zaštitu u ovome periodu registrirana su sredstva na bazi sumpora (Chromosul 80, Microthiol special disperss i Cumulus DF). S primjenom sumpornih pripravaka u vegetaciji lijeske treba biti oprezan te bi ih trebalo koristiti u nižim koncentracijama i na temperaturama zraka nižim od 28 °C, jer iskazuju efekt fitotoksičnosti na zelenu masu lijeske.

Kada se govori o štetnicima lijeske u većini nasada primijećena je vrlo velika populacija zelenih lisnih ušiju (Myzocallis spp. i Hyalopterus spp.). Simptomi napada lisnih ušiju se vrlo lako prepoznaju već kod ulaska u nasad jer su listovi naočigled „vlažni“ i sjajni što je posljedica lučenja medne rose od strane lisnih uši koja pada s naličja gornjih listova na lice donjih listova. Za suzbijanje lisnih ušiju u lijesci registrirana su sredstva na bazi spirotetramata (Movento – sistemik) i deltametrina (Decis 100 EC – kontaktni i želučani) s napomenom kako se poradi IPM regulative, ostala sredstva na bazi deltametrina (Scatto, Rotor super, Demetrina 25 EC i Deltagri) u lijesci smiju koristiti protiv lisnih uši od fenofaze bubrenja pupova do početka cvatnje (BBCH 50-59) tj. tretman na suzbijanje jaja.

U pojedinim nasadima registrirana je veća nazočnost štitastih uši (Eulecanium sp.). Štetnik se prepoznaje po kuglastim crvenkasto-smeđim štitićima gusto raspoređenima po dužini tanjih grana. Kod pojave prvih ličinki za suzbijanje se može koristiti sistemični insekticid na bazi spirotetramata (Movento) uz dodatak mineralnog/parafinskog ulja ili silikonskog okvašivača (Optimus, Silvet L-77, Fitosilicon i dr.) uz korištenje većih količina vode po jedinici površine (800 lit. i više).

U ekološkim nasadima lijeske od insekticida mogu se koristiti pripravci na bazi spinosada (Laser). Od ekoloških pripravaka koji utječu na smanjuje populacije lisnih ušiju, mogu se koristiti sredstva registrirana kao imunostimulatori ili gnojiva: Dominus, FitoAfiser (efekt na lisne uši), Boundary (efekt na ljeskotoča) i dr.

U ekološkoj proizvodnji preventivna tretiranja protiv lisnih pjegavosti mogu se provoditi pripravcima koji su registrirani kao ojačivači ili gnojiva: Fitobacilus, Frutifolia, Fitomil L-60, bolesti ploda Fusver, pepelnica Fitofert sumpor, Secur zolfo i sl. Distributeri ovih proizvoda su tvrtke: Bioimput doo, Fito promet doo, Pro-eco doo, Colić trade doo i dr.

Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).

dr. sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

Unazad četiri dana na području Osječko-baranjske županije palo je između 25 i 75 l/m² kiše i koja je isprala zaštitna sredstva od zadnjeg tretiranja. Savjetujemo stoga ponoviti zaštitu svojih voćnjaka prema zadnjoj preporuci i to:

Vlasnicima nasada šljiva savjetuje se preventivna zaštita protiv šupljikavosti lista (Stigmina carpophila) i kozičavosti lista (Blumeriella jaapii) jednim od slijedećih pripravaka: Captan WP 50 ili Dithane DG Neotec.

Vlasnicima nasada višanja i trešanja savjetujemo zaštitu njihovih nasada protiv kozičavosti (Blumeriella jaapii) jednim od slijedećih pripravaka: Chromodin S-65 ili Syllit 544 SC, Captan 80 WG ili Merpan 80 WDG.

Zbog što učinkovitijeg djelovanja spomenutih pripravaka savjetujemo korištenje okvašivača prema preporuci proizvođača, a kojega možete nabaviti u poljoprivrednim ljekarnama.

Korištena sredstva obavezno koristiti u količinama i na način naveden u uputama o korištenju. Detalje o korištenim pripravcima možete saznati i odlaskom u FIS bazu popisa sredstava za zaštitu bilja. Obavezno vodite evidenciju o terminu prskanja i ekološki zbrinite praznu ambalažu.

mr.sc. Ivica Lovrinčević
e-mail: ivica.lovrincevic@mps.hr

Vlasnicima nasada šljiva savjetuje se preventivna zaštita protiv šupljikavosti lista (Stigmina carpophila) i kozičavosti lista (Blumeriella jaapii) jednim od slijedećih pripravaka: Captan WP 50 ili Dithane DG Neotec.

Proizvođačima višanja i trešanja savjetujemo zaštitu njihovih nasada protiv kozičavosti (Blumeriella jaapii) jednim od slijedećih pripravaka: Chromodin S-65 ili Syllit 544SC, Captan 80 WG ili Merpan 80 WDG.

Ove godine u većini voćnjaka koštićavog voća pojavila sa značajna infekcija sa gljivicom koja uzrokuje sušenja cvjetova i grančica (Monilinia laxa). Stoga savjetujemo i korištenje pripravka poput: Signum, Teldor SC500, Luna Experience ili Switch 62,5.

Zbog što učinkovitijeg djelovanja spomenutih pripravaka savjetujemo korištenje okvašivača prema preporuci proizvođača, a kojega možete nabaviti u poljoprivrednim ljekarnama.

Korištena sredstva obavezno koristiti u količinama i na način naveden u uputama o korištenju. Obavezno vodite evidenciju o prskanju i ekološki zbrinite praznu embalažu.

mr.sc. Ivica Lovrinčević
e-mail: ivica.lovrincevic@mps.hr

Kultivari jabuke su na većini lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji u fenofazi (BBCH 65-67) tj. fenofaza pune cvatnje i početak opadanja latica dok su sorte kruške u fenofazi (BBCH 71) tj. plodovi kruške su promjera do 10 mm.

Uvidom u podatke agrometeoroloških postaja, utvrđena je značajna količina oborina u posljednjih 15 dana i to: mjerna postaja Bizovac – 45 mm, Dalj – 40 mm, Našice – 60 mm i Trnava 39 mm uz srednju dnevnu temperaturu od 12,5 °C do 15 °C te su zadnji povoljni uvjeti za razvoj vrlo jake infekcije uzročnikom krastavosti (Venturia) u Osječko-baranjskoj županiji bili između 24.-25.04.2023.

Kako su navedeni vremenski uvjeti bili pogodni za razvoj i širenje askospora Venturie (fuzikladija) uz očekivano povećanje srednjih dnevnih temperatura u narednom periodu, preporuka je voćarima da imajući u vidu raspored lokalnih oborina, obavljanje preventivne zaštite nasada jabuke i kruške korištenjem kontaktnih pripravaka na bazi metirama (Polyram DF), ditianona (Delan 700 WDG, Faban, Alcoban, Dynamo, Ditoflo 700 i dr.) ili ciprodinila (Chorus 75 WG, Chorus 50 WG).

U slučaju da nije bilo moguće djelovati preventivno, zaštita nasada jabuke i kruške treba se obaviti najkasnije 24 sata nakon oborina. U tu svrhu mogu se koristiti sistemični pripravci kao što su: Pyrus 400 SC (pirimentanil + ditianon), Scala (pirimentanil), Score 250 EC, Difcor, Argo, Difenzone, Secradis plus i dr. (difenkonazol). Napomena: sistemični pripravci na bazi difenkonazola i fluopirama štite i protiv uzročnika pepelnice jabuke (Podosphaera).

Ako je u nasadu primijećena rana pojava pepelnice, za zaštitu se preporučuju pripravci na bazi močivog sumpora koje treba koristiti na temperaturama zraka iznad 15°C, kao što su Chromosul 80, Cosavet DF, Calinosul 80, Microthiol Special Disperss i dr.

U pojedinim nasadima kruške primijećena je pojava izlijeganja jaja kruškine buhe (Psilla pyri) te se može primijeniti insekticid na bazi spiroteramata (Movento). U kasnijim razvojnim stadijima kruškine buhe mogu se primijeniti sredstva na bazi abamektina (Vertimec 018 EC, Apache ili Kraft 18 EC) uz dodatak mineralnog ulja.

Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

dr. sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr