Tag: Osječko-baranjska

Posljednjim pregledom plantažnih nasada na lokalitetima Valpovo, Bizovac, Đakovo i Čeminac, utvrđeno je kako su ljetni kultivari jabuke (Gala, Elstar) u fenofazi (BBCH 78-79) tj. plodovi su dostigli 80-90% završne veličine dok su ljetni kultivari kruške (Carmen, Rana Moretinijeva) u fenofazi (BBCH 85-87) tj. plodovi su gotovo dozreli i postigli svoju karakterističnu boju. U vegetacijskoj sezoni 2023., rani kultivari jabuke i kruške bili su u ovoj fenofazi 31.07.

Poradi vrlo vrućeg i sparnog vremena koje pogoduje razvoju bolesti, voćari moraju biti na oprezu te svakodnevnim obilaskom provjeravati zdravstveno stanje nasada. Prethodno navedeno pokazuju i podaci s većine agrometeoroloških postaja u Osječko-baranjskoj županiji, čiji klimatološki i prognozni modeli nakon manje količine oborina (20.07. – 5 mm), prikazuju povoljne uvjete za razvoj slabe infekcije uzročnikom krastavosti jabuke i kruške (Venturia).

Pripravci na bazi fludioksonila (Geoxe), pirimetanila (Scala), kaptana (Scab 80 WG, Kapetan 80 WG i dr.), djeluju i na uzročnike skladišnih truleži plodova: gorka trulež (Gloesporium spp.), plave plijesni (Penicilium spp.), sive plijesni (Botrytis cinerea), crne truleži (Alternaria spp.) i smeđe truleži ploda (Stemphylium spp.), pa su navedeni pripravci prvi izbor za obavljanje posljednjih zaštita ljetnih sorata jabuke. NAPOMENA: Karenca za pripravak SCALA u kruški je 56 dana

Osim navedenih pripravaka u nasadima kasnih sorti jabuke mogu se koristiti sredstva na bazi: boskalida+piraklostrobina (Bellis), fluopirama+tebukonazola (Luna experience), trifloksistrobina (Zato), tebukonazola+trifloksistrobina (Nativo 75 WG), captana+trifloksistrobina (Zato plus). Posljednja tri pripravka djeluju i na pepelnicu jabuke.

Ekološki proizvođači za suzbijanje krastavosti ranih kultivara jabuke i kruške (poradi kratke karence), mogu koristiti pripravke na bazi: kalijevog hidrogen karbonata (Vitisan, Karbicure).

Kako se i dalje bilježi srednji intenzitet leta jabučnog savijača (Cydia pomonella) i breskvinog savijača (Cydia molesta), suzbijanje ovih štetnika može se provesti pripravcima na bazi: emamektin benzoata (Affirm, Affirm opti), klorantraniliprola (Coragen 20 SC, Voliam), spinetorama (Delegate 250 WG), abamektina+klorantraniliprola (Voliam targo) i dr. VAŽNO: Svi prethodno navedeni insekticidni pripravci imaju karencu 7-14 dana.

U nasadima ranih sorti jabuke i kruške u ovome periodu (karenca), jabučni savijač se može suzbijati i s ekološkim pripravcima na bazi Cydia pomonella Granulovirusa (Carpovirusine Evo 2, Madex, Granupom) ili Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki (Lepinox plus, Dipel DF). Pripravci na bazi B. thuringiensis djeluju i na savijača kožice plodova (A.podana), granotoča (Z.pyrina) i breskvinog savijača (C.molesta).

Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).

dr. sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

Pregledom trajnih nasada lijeske u Osječko-baranjskoj županiji, utvrđeno je kako je većina sorti lijeske u fenofazi završetka nalijevanja i zriobe plodova (BBCH 79-81). Ulaskom u navedene fenofaze razvoja, završio je kritični period za zaštitu lijeske od bolesti i štetnika te voćari ulaze u „mirniji“ period u kojemu trebaju voditi računa o suzbijanju korova i uklanjanju korijenovih izdanaka kako bi se smanjio obim poslova tijekom zimske rezidbe. Za ovu namjenu u RH imamo registrirani pripravak – desikant na bazi Piraflufen-etila (Mizuki), koji se koristi kada su izdanci zeljasti tj. do najviše 15 cm dužine.

BOLESTI LIJESKE

Imajući u vidu da je na pojedinim lokalitetima u posljednjih 30 dana palo više od 100 mm oborina uz prosječnu srednju dnevnu temperaturu višu od 20°C i vlagu zraka iznad 95%, u pojedinim nasadima (posebno ekološkim), zabilježen je nagli razvoj i širenje gljivičnih oboljenja plodova (Smeđa trulež plodova-Monilinia spp., trulež jezgre plodova-Cladosporium, Didymella, Fusarium, Alternaria, Botrytis, Phoma i dr.) ili pjegavosti listova Gnomonia spp., Piggotia spp. i dr.). Ovaj vrlo složeni kompleks gljivičnih patogena u Italiji se naziva trulež jezgre ili Nocciola avariata. Voćari koji iz bilo kojih razloga nisu štitili nasade kontaktnim pripravcima na bazi bakra: bakarni hidroksid (Champion 50 WG) ili bakarni oksiklorid (Neoram WG), neposredno pred same oborine ili odmah poslije oborina, zabilježili su manje ili srednje jake zaraze plodova s gljivičnim patogenima koji izazivaju trulež jezgre. Od sistemičnih fungicida u RH imamo registriran samo jedan pripravak na bazi piraklostrobina i boskalida (Signum) koji ima izražen i kurativni učinak tj. osim što zaustavlja razvoj gljivičnih patogena, u početnim fazama zaraze (klijanje i prodor micelija) može potpuno uništiti patogenu gljivicu. Pripravci sa sistemičnim djelovanjem štite stablo/grm lijeske 12-15 dana ovisno o količini oborina i temperaturama zraka.

U nasadima lijeske gdje je zabilježena pojava truleži plodova u trenutnoj situaciji, može se napraviti vrlo malo a voćarima se može preporučiti tretman pripravkom Signum uz napomenu kako su dozvoljena najviše dva tretmana ovim pripravkom u vegetaciji. U slučaju jačih oborina u narednom periodu (više od 10 mm), nasade lijeske je potrebno štititi pripravcima na bazi bakra neposredno prije ili odmah nakon oborina.

ŠTETNICI LIJESKE

Nasade lijeske potrebno je i dalje štititi od štetnih kukaca (lisne uši, štitaste uši) a posebno od vrlo opasnih štetnika – fitofagnih stjenica (smrdljivi martini). Smeđa mramorirana stjenica – Halyomorpha halys i zelena stjenica Nezara viridula), posljednjih su godina vrlo opasni štetnici lijeske koje ishranom na plodovima (bodenjem i sisanjem), značajno smanjuju uporabnu vrijednost jezgre. Stjenice svojom ishranom također prenose gljivične patogene s ploda na plod ili su ubodne rane ulazna mjesta za prodor patogena u plod lijeske. U RH nemamo registriranog sredstva za ovu namjenu ali redoviti tretmani nasada ostalim registriranim insekticidnim pripravcima, smanjuju i populaciju fitofagnih stjenica.

Za suzbijanje lisnih ušiju u lijesci registrirani su pripravci na bazi spirotetramata (Movento – sistemik) i deltametrina (Decis 100 EC – kontaktni i želučani) s napomenom kako se poradi IPM regulative, ostala sredstva na bazi deltametrina (Scatto, Rotor super, Demetrina 25 EC i Deltagri) u lijesci smiju koristiti od fenofaze bubrenja pupova do početka cvatnje (BBCH 50-59) tj. tretman za suzbijanje zimskih jaja.

U ekološkim nasadima lijeske od insekticida mogu se koristiti pripravci na bazi spinosada (Laser). Od ekoloških pripravaka koji utječu na smanjuje populacije lisnih ušiju, mogu se koristiti sredstva registrirana kao imunostimulatori ili gnojiva: Dominus, FitoAfiser (efekt na lisne uši), Boundary (efekt na ljeskotoča) i dr. U ekološkoj proizvodnji preventivna tretiranja protiv lisnih pjegavosti mogu se provoditi pripravcima koji su registrirani kao ojačivači ili gnojiva: Fitobacilus, Frutifolia, Fitomil L-60, bolesti ploda Fusver, pepelnica Fitofert sumpor, Secur zolfo i sl.

Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).

1. dr.sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

Orahova muha (Rhagoletis completa):

Praćenje leta Orahove muhe (Rhagoletis completa), posljednje četiri vegetacijske sezone, pokazalo je kako štetnik u Osječko-baranjskoj županiji počinje letjeti u drugoj dekadi mjeseca srpnja (10.-20.07.). Međutim, kako je vegetacija u 2024. godini poradi klimatskih uvjeta „uranila“ približno dva tjedna, navedeno se odrazilo i na početak leta orahove muhe. Prvi odrasli oblik štetnika (imago), uhvaćen je u k.o. Široko Polje dana 03. srpnja dok je u vegetacijskoj sezoni 2023., prvi imago uhvaćen 13. srpnja. Dakle, zabilježeni početak leta je ove godine uranio za 10-ak dana.

Sukladno navedenom, preporuka voćarima je da nakon hvatanja prvih odraslih ženki, ne treba žuriti sa insekticidnom zaštitom jer je odraslim muhama nakon izlijetanja potreban određeni period (7-10 dana) za ishranu i spolni razvoj te parenje (kupulaciju). Nakon što se u nasadu uhvati prva ženka, prvi insekticidni tretman se može planirati za 10-ak dana, što bi u ovogodišnjoj vegetaciji odgovaralo terminu oko 20. srpnja 2024.

Iako u RH trenutno nemamo registriranog insekticidnog pripravka za suzbijanje ovoga štetnika, na populaciju imaga orahove muhe u većoj ili manjoj mjeri, djeluju insekticidni pripravci (tzv. sporedni učinak) za suzbijanje ostalih štetnika oraha kao što su jabučni savijač (Cydia pomonella), orahov i kestenov savijač (Cydia amplana i C.splendana), velika i mala orahova lisna uš (Callaphis juglandis i Chromaphis juglandicola), štitasta uš (Parthenolecanium corni), kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis) i dr.

Poradi relativno dugog perioda izlijetanja imaga (više od dva mjeseca), zaštita oraha se obavlja u 2-3 tretmana u razmaku od 10-14 dana, što ovisi o vremenskim uvjetima (oborine) kao i ukupnog broja uhvaćenih jedinki na žutim pločama.

U nastavku se donosi tablica registriranih insekticidnih pripravaka za korištenje u orahu (FIS tražilica na dan 12.07.2024. – https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/):

Navedeni pripravci nisu registrirani za suzbijanje orahove muhe ali će njihova primjena u individualnom programu zaštite, djelovati i na smanjenje populacije orahove muhe (sporedni učinak – eng. side effect).

U nasadima velike visine i volumena krošnje, u svrhu smanjenja količine škropiva uz insekticid se može dodati i biljni proteinski mamac (Buminal). U slučaju korištenja biljnog proteinskog mamca, nije potrebno tretirati cijelu krošnju već samo donju polovinu, čime će imaga orahove muhe biti privučena u donje dijelove te biti izložena djelovanju insekticida. Ekološkim proizvođačima oraha preporučuje se obavljanje 2-3 tretmana protiv prethodno navedenih štetnika uz korištenje pripravaka na bazi spinosada (Laser) i cydia pomonella granulovirusa (Carpovirusine evo 2) uz dodatak biljnog proteinskog mamca (Buminal). Istraživanja su pokazala kako pripravak Laser ima dosta dobro sporedno djelovanje i na orahovu muhu.

Vlasnici pojedinačnih (solitarnih) stabala oraha na okućnicama, mogu uspješno primijeniti metodu masovnog ulova orahove muhe, postavljanjem lovki (žute ljepljive ploče), na način da se na stablo postavi veći broj ploča (3-10 kom.). Ploče se na stablu mijenjaju jednom tjedno (ili rjeđe), čime će se znatno smanjiti štete na plodovima oraha. Još učinkovitija metoda je da se uz dvije žute ploče po stablu postavi i sintetički hranidbeni atraktant (amonijev karbonat) ili feromonski mamac. Žute ploče se izmjenjuju svakih 7 dana ili rjeđe a hranidbeni/feromonski atraktant svakih 30 dana.

Jabučni savijač (Cydia pomonella):

Pregledom 100 plodova oraha u komercijalnim nasadima, utvrđena je vrlo visoka populacija ličinki jabučnog savijača (više od 20%). Kako se ličinke u zaraženim i oštećenim plodovima ne mogu suzbijati, a let imaga (leptira) je intenzivan, preporuka je obaviti zaštitu nasada jednim od prethodno navedenih insekticidnih pripravaka (tablica), kako bi se smanjio infektivni potencijal štetnika u vegetacijskoj sezoni 2025.

Orahove grinje (Aceria tristriata i Eriophyes erinea)

Gotovo svim nasadima zabilježen je vrlo visok stupanj zaraze s orahovom grinjom-lisnom šiškaricom (Eriophyes erinea) kao i orahovom grinjom (Aceria tristriata; eng. walnut blister mite). Simptomi napada grinja očituju se u obliku većih ili manjih nabreknuća (gale) na listovima koje su žute, crvene ili smeđe boje. Kako je posljednjih godina zabilježeno sustavno širenje ovoga štetnika na stablima oraha u istočnoj Hrvatskoj, postoji mogućnost da će navedene grinje u nadolazećim godinama postati gospodarski značajni štetnici. U RH trenutno u zaštiti oraha od ovih štetnika nemamo registriranih akaricidnih ili sumpornih pripravaka.

Siva pjegavost oraha (Ophiognomonia leptostyla):

Vrlo toplo ljeto i velike količine oborina u ovoj vegetacijskoj sezoni, stvorili su uvjete za razvoj i širenje sive pjegavosti oraha. U pojedinim ekološkim nasadima oraha zabilježena je srednje jaka do jaka zaraza. Stoga je preporuka, kako bi se smanjio infektivni potencijal patogena u slijedećoj vegetacijskoj sezoni, zaštita nasada jednim od fungicidnih pripravaka na bazi: bakarnog hidroksida (Champion WG 50), bakarnog oksiklorida (Neoram WG), kombinacija bakarnog hidroksida i bakarnog oksiklorida (Airone SC) te kombinacija boskalida i piraklostrobina (Signum). Pošto su SZB na bazi bakra – kontaktni pripravci, potrebno je voditi računa da se aplikacija obavlja neposredno pred same oborine ili odmah nakon oborina u protivnom će učinak bakarnih sredstava protiv sive pjegavosti biti vrlo nizak. Pripravak Signum je sistemični fungicid koji uz preventivni ima i kurativni učinak a štiti stablo oraha od razvoja bolesti 12-15 dana.

Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).

dr. sc. Tihomir Validžić

viši stručni savjetnik, Osječko-baranjska županija

Kultivari jabuke i kruške su na većini lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji u fenofazi (BBCH 72-73) tj. fenofaza razvoja ploda (od 20-40 mm). U vegetacijskoj sezoni 2023., jabuke i kruške su u prethodno navedenim fenofazama bile oko 25. lipnja, što potvrđuje kako je ovogodišnja vegetacija „uranila“ najmanje 15 dana.
Uvidom u podatke agrometeoroloških postaja, u proteklih 15 dana na području Osječko-baranjske županije zabilježene su veće količine oborina i to: mjerna postaja Bizovac – 18 mm, Dalj – 35 mm, Kitišanci – 58 mm, Mrzović – 66 mm i Topolje – 45 mm uz srednju dnevnu temperaturu od 16°C do 22°C. Česta izmjena vrlo toplog i vlažnog vremena pogoduje razvoju sekundarnih infekcija uzročnikom krastavosti ili fuzikladija (Venturia). U ovakvim vremenskim uvjetima, osnovna je preporuka praćenje prognoze i prije najavljenih oborina obaviti zaštitu jabuke i kruške. Vrlo je važno voditi evidenciju o razmacima između tretmana i količini oborina na pojedinim lokalitetima (razmaci su 10-14 dana). Smatra se kako nakon oborina (kiše) u količini od 20-30 mm ili većoj, dolazi do površinskog ispiranja površinskog (kontaktnog) fungicida te on više ne pruža pouzdanu zaštitu od zaraze fuzikladijem.
Kako se prema prognostičkim kartama u narednih 7 dana očekuje manja količina oborina uz srednje dnevne temperature iznad 20°C što će pogodovati razvoju sekundarnih infekcija fuzikladija. U ovome slučaju mogu se obaviti preventivni tretmani korištenjem kontaktnih pripravaka na bazi: metirama (Polyram DF), ditianona (Delan 700 WDG, Alcoban, Dynamo, Ditoflo 700 i dr.) ili kaptana (Merpan 80 WDG, Kastor, Scab 80 WG, Caption 80 WG, Khapo 80 WG i dr.). Voditi računa o rotaciji sredstava u odnosu na aktivnu tvar.
U slučaju da nije bilo moguće djelovati preventivno, zaštita nasada jabuke i kruške treba se obaviti najkasnije 24 sata nakon oborina a mogu se koristiti sistemični pripravci koji djeluju i na pepelnicu: difenkonazol (Score 250 EC, Difcor, Argo, Difenzone i dr.) ili kombinacija fluopiram+tebukonazol (Luna expirience).
U slučaju pojave pepelnice (Podosphaera ssp.), mogu se koristiti pripravci na bazi močivog sumpora (Chromosul 80, Cosavet DF, Brimflo, Thiovit Jet, Microthiol special disperss i dr.).
Ulovi leptira jabučnog savijača (C.pomonella) na feromonskim klopkama su konstantni te se zaštita od ovoga štetnika može obaviti insekticidima na bazi: tebufenozida (Mimic), spinetorama (Delegate 250 WG), klorantraniliprola (Coragen 20 SC, Voliam i Shenzi 200 SC) i dr. Sredstva na bazi klorantraniliprola i spinetorama učinkovita su i na savijače kožice plodova i minere. Ako je uz jabučnog savijača potrebno suzbiti i lisne uši, može se koristiti sredstvo na bazi acetamiprida (Mospilan 20 SG).
U pojedinim nasadima kruške primijećena je jača pojava ličinki kruškine buhe (Psilla pyri) i lisnih uši te se u narednom periodu preporučuje (nakon pregleda svakog pojedinačnog nasada), primjena insekticida na bazi abamektina (Vertimec 018 EC, Apache ili Kraft 18 EC) uz dodatak mineralnog ulja.
Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

dr. sc. Tihomir Validžić
tihomir.validzic@mps.hr

U usporedbi s vegetacijskom sezonom 2023., a poradi iznimno tople zime, vegetacija voćnih vrsta je u 2024. krenula 15-ak dana ranije. Pregledom komercijalnih nasada lijeske na više lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji (Baranja, Valpovo, Đakovo i Dalj), utvrđeno je kako su kultivari lijeske u fenofazi prema BBCH skali 72-75 tj. jezgre plodova su u intenzivnom porastu. Imajući u vidu da je na većini lokaliteta u posljednjih 15 dana palo više od 70 mm oborina uz prosječnu srednju dnevnu temperaturu od 17°C i vlagu zraka iznad 95%, za očekivati je nagli razvoj i širenje gljivičnih oboljenja plodova (Smeđa trulež plodova-Monilinia spp., trulež jezgre plodova-Cladosporium, Didymella, Fusarium, Alternaria, Botrytis, Phoma i dr.) ili oboljenja lisne mase (pepelnica-Phyllactinia spp., pjegavosti listova Gnomonia spp., Piggotia spp. i dr.), Ovaj vrlo složeni kompleks gljivičnih patogena koji posljednjih godina na Europskom kontinentu izazivaju propadanje ili lošu uporabnu vrijednost jezgre lješnjaka u Italiji se naziva skupnim nazivom – trulež jezgre ili Nocciola avariata.

U nasadima lijeske se posljednjih godina širi i vrlo opasna bolest Gljivični rak (Bothryosphaeria dothidea), čiji se simptomi se očituju u naglom sušenju zelene mase tijekom vegetacije i odumiranju pojedinih ramenih grana. Kako bi se spriječilo širenje bolesti u nasadu, zahvaćene grmove potrebno je izvaditi s korijenom i odmah spaliti izvan nasada. Alat za rezidbu potrebno je dezinficirati kako bi se prilikom rezidbe spriječilo širenje bolesti na druge grmove. Preporuka je koristiti 90%-tni alkohol i natrijev hipoklorit (Varikina) u omjeru 70:30. Alat se nakon svakodnevne rezidbe mora zaštiti od korozivnog efekta natrijevog hipoklorita.

Kako su svibanj i lipanj kritični period u zaštiti lijeske od bolesti i štetnika, preporuka voćarima je što češći obilazak i praćenje stanja u nasadu. Imajući u vidu da smo u RH vrlo ograničeni s izborom registriranih fungicidnih pripravaka, voćarima se preporučuje tretman nasada s pripravcima na bazi bakra: bakarni hidroksid (Champion 50 WG), bakarni oksiklorid (Neoram WG), dok su sva ostala sredstva na bazi bakra registrirana za korištenje u fazi mirovanja vegetacije do faze pojave bubrenja pupova ili prvih listova. Od sistemičnih (kurativnih), pripravaka za suzbijanje truleži jezgre, može se koristiti sredstvo na bazi piraklostrobina i boskalida (Signum). Preporuka je također, obaviti još jedan tretman nasada pripravkom Signum i u drugoj polovini mjeseca lipnja.

Posljednjih godina, nazočnost pepelnice (Phyllactinia corylea) u nasadima lijeske u Osječko-baranjskoj županiji se vrlo rijetko bilježi. U slučaju prvih simptoma, za zaštitu u ovome periodu registrirana su sredstva na bazi sumpora (Chromosul 80, Microthiol special disperss i Cumulus DF). S primjenom sumpornih pripravaka u vegetaciji lijeske treba biti oprezan te bi ih trebalo koristiti u nižim koncentracijama i na temperaturama zraka nižim od 28 °C, jer iskazuju efekt fitotoksičnosti na zelenu masu lijeske.

Pojedine voćare, posljednjih godina zbunjuje pojava tzv. filoptoze na grmovima/stablima lijeske. Filoptoza je abiotički poremećaj koji se očituje na pojedinim listovima lijeske u obliku žućenja listova na kojima se uočavaju zeleno-smeđe pjege nepravilnog oblika promjera 2-4 mm. Ovaj poremećaj nije uzrokovan živim organizmima i do sada nije potpuno istražen. Filoptoza se javlja više u pojedinim godinama a uzroci mogu biti vezani uz nedostatak hranjiva, osobinama pojedinog zemljišta, velike temperaturne oscilacije i veća količina oborina.

Kada se govori o štetnicima lijeske u većini nasada primijećena je vrlo velika populacija zelenih lisnih ušiju (Myzocallis spp. i Hyalopterus spp.). Simptomi napada lisnih ušiju se vrlo lako prepoznaju već kod ulaska u nasad jer su listovi naočigled „vlažni“ i sjajni što je posljedica lučenja medne rose od strane lisnih uši koja pada s naličja gornjih listova na lice donjih listova i plodova. Medna rosa na plodovima, idealna podloga za klijanje spora i brzi razvoj gljivičnih oboljenja plodova. Za suzbijanje lisnih ušiju u lijesci registrirana su sredstva na bazi spirotetramata (Movento – sistemik) i deltametrina (Decis 100 EC – kontaktni i želučani) s napomenom kako se poradi IPM regulative, ostala sredstva na bazi deltametrina (Scatto, Rotor super, Demetrina 25 EC i Deltagri) u lijesci smiju koristiti od fenofaze bubrenja pupova do početka cvatnje (BBCH 50-59) tj. tretman za suzbijanje zimskih jaja.

U pojedinim nasadima registrirana je veća nazočnost štitastih uši (Eulecanium sp.). Štetnik se prepoznaje po ovalnim crvenkasto-smeđim štitićima gusto raspoređenima po dužini tanjih grana. Kod pojave prvih ličinki, za suzbijanje se može koristiti sistemični insekticid na bazi spirotetramata (Movento) uz dodatak mineralnog/parafinskog ulja ili silikonskog okvašivača (Optimus, Silvet L-77, Fitosilicon i dr.) uz korištenje većih količina vode po jedinici površine (1.000 lit. i više).

Fitofagne stjenice (posebno Smeđa mramorirana stjenica – Halyomorpha halys), posljednjih su godina vrlo opasni štetnici lijeske koje ishranom na plodovima značajno smanjuju uporabnu vrijednost jezgre. U RH nemamo registriranog sredstva za ovu namjenu ali redoviti tretmani nasada prethodno navedenim insekticidnim pripravcima, smanjuju i populaciju fitofagnih stjenica.

U ekološkim nasadima lijeske od insekticida mogu se koristiti pripravci na bazi spinosada (Laser). Od ekoloških pripravaka koji utječu na smanjuje populacije lisnih ušiju, mogu se koristiti sredstva registrirana kao imunostimulatori ili gnojiva: Dominus, FitoAfiser (efekt na lisne uši), Boundary (efekt na ljeskotoča) i dr. U ekološkoj proizvodnji preventivna tretiranja protiv lisnih pjegavosti mogu se provoditi pripravcima koji su registrirani kao ojačivači ili gnojiva: Fitobacilus, Frutifolia, Fitomil L-60, bolesti ploda Fusver, pepelnica Fitofert sumpor, Secur zolfo i sl.

Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).

1. dr.sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

Od početka tjedna na području OBŽ u više navrata palo je ukupno između 10 i 50 litara kiše po m² ovisno o lokalitetu. Savjetujemo da nastalo smirivanje vremenskih prilika vlasnici nasada šljiva, trešanja i višanja iskoriste za fungicidnu zaštitu od najznačajnijih gljivičnih oboljenja.

Vlasnicima plantažnih nasada šljiva savjetuje se preventivna zaštita protiv šupljikavosti lista (Stigmina carpophila) i kozičavosti lista (Blumeriella jaapii) jednim od slijedećih pripravaka: Captan WP 50 ili Kastor.

 Vlasnicima plantažnih nasada višanja i kasnijih sorti trešanja savjetuje se preventivna zaštita protiv kozičavosti (Blumeriella jaapii) jednim od slijedećih pripravaka: Syllit 544 SC, Captan WP 50 ili Merpan 80 WDG.

Nabrojani pripravci preventivno zaštićuju nasad i od šupljikavosti lista (Stigmina carpophila)

 Nasade višanja i trešanja 8 dana prije dozrijevanja zaštitite i protiv Truleži plodova ili sive plijesni (Botrytis cinerea) i sušenja grančica (Monilinia laxa) priprakom poput: Teldor SC500, Luna Experience ili Switch 62,5

Zamjećena je prisutnost lisnih ušiju, a feromonskim praćenjem leta trešnjine muhe (Rhagoletis cerasi) utvrđena je vrlo slaba pojavnost ovoga štetnika. Vjerojatni razlog su nepovoljne vremenske prilike (niže temperature, oborine i vjetrovito vrijeme). No, toplo i suho vrijeme koje se najavljuje idućih dana moglo bi inicirati pojavnost. Većina nasada ove godine mogla bi i do tjedan dana ranije doći u fazu tehnološke zrelosti, a zbog karence dopuštenih insekticida (K 14 dana) iz preventivnih razloga savjetuje se ponovljena zaštita protiv ovih štetnika pripravkom poput: Mospilan 20 SG, Deltagri, Scatto, Rotor Super ili Decis 100 EC (K 7).

Obzirom na vrijeme sazrijevanja upozoravamo da obratite posebnu pozornost na karencu pri izboru pripravka.

Korištena sredstva obavezno koristiti u količinama i na način naveden u uputama o korištenju. Obavezno vodite evidenciju o prskanju te ekološki zbrinite ambalažu prema zakonskim odredbama.

mr.sc. Ivica Lovrinčević
e-mail: ivica.lovrincevic@mps.hr

Feromonskim praćenjem leta trešnjine muhe (Rhagoletis cerasi) utvrđena je pojavnost ovoga štetnika i potrebna je insekticidna zaštita višanja i trešanja. Savjetuje se zaštita protiv ovog štetnika pripravkom poput: Mospilan 20 SG (K 7 dana), Decis 100 EC (K 7), Scatto (K 7 dana), Rotor Super (K 7 dana) ili Demetrina (K 7 dana).

Navedeni pripravci učinkoviti su i na lisne uši koje su također ne nekim lokacijama zamijećene u velikom broju.

Obzirom na vrijeme sazrijevanja i branja plodova upozoravamo na poštivanje karence (K je vrijeme u danima od tretiranja voćnjaka do berbe).

Korištena sredstva obavezno koristiti u količinama i na način naveden u uputama o korištenju. Detalje o korištenim pripravcima možete saznati i odlaskom u FIS bazu popisa sredstava za zaštitu bilja. Obavezno vodite evidenciju o terminu prskanja i ekološki zbrinite praznu ambalažu.

mr.sc. Ivica Lovrinčević
e-mail: ivica.lovrincevic@mps.hr