Tag: Osječko-baranjska

Kultivari jabuke su na većini lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji u fenofazi (BBCH 71) tj. fenofaza opadanja latica i razvoja ploda (do 10 mm), dok su sorte kruške u fenofazi (BBCH 72) tj. plodovi kruške su promjera do 20 mm. U vegetacijskoj sezoni 2023., jabuke i kruške su u prethodno navedenim fenofazama bile oko 05.svibnja, što sugerira kako je ovogodišnja vegetacija „uranila“ najmanje 15 dana.

Uvidom u podatke agrometeoroloških postaja, nakon dužeg vrlo suhog i neuobičajeno vrućeg vremenskog perioda utvrđeno je kako je u noći između 16/17. travnja, pala manja količina oborina i to: mjerna postaja Bizovac – 15 mm, Dalj – 4 mm, Našice – 7 mm, Trnava – 4 mm i Topolje – 10 mm uz srednju dnevnu temperaturu od 4,6°C do 6,3°C te za sada nema temperaturnih uvjeta za razvoj infekcije uzročnikom krastavosti ili fuzikladija (Venturia) u Osječko-baranjskoj županiji.

Kako se prema prognostičkim kartama u narednih 7 dana očekuje manja količina oborina uz srednje dnevne temperature ispod 10°C, preporuka je da se sa zaštitom nasada jabuke i kruške sačeka dok srednje dnevne temperature ne porastu čime bi se ostvarili uvjeti za širenje askospora Venturie (fuzikladija) i ostvarivanje primarnih zaraza. U ovome slučaju mogu se obaviti  preventivni tretmani korištenjem kontaktnih pripravaka na bazi: metirama (Polyram DF), ditianona (Delan 700 WDG, Alcoban, Dynamo, Ditoflo 700 i dr.) ili kaptana (Merpan 80 WDG, Kastor, Scab 80 WG, Caption 80 WG, Khapo 80 WG i dr.)

U slučaju da nije bilo moguće djelovati preventivno, zaštita nasada jabuke i kruške treba se obaviti najkasnije 24 sata nakon oborina a mogu se koristiti sistemični pripravci na bazi: pirimetanila (Pyrus 400 SC, Penbotec 400 SC, Avalon, Laitane i dr.), ciprodinila (Chorus 75 WG, Chorus 50 WG), difenkonazola (Score 250 EC, Difcor, Argo, Difenzone i dr.) ili kombinacije fluopiram+tebukonazol (Luna expirience), perimetanil+ditianon (Faban), fluksapiroksad+ difenkonazol (Secradis plus) te difenkonazol+krezoksim-metil (Decibel max) i dr. Kod korištenja sistemičnih pripravaka s jednom aktivnom tvari dodaje se i jedan od prethodno navedenih kontaktnih fungicida.

Važno je naglasiti kako sistemični pripravci na bazi difenkonazola, fluopirama i tebukonazola štite i protiv uzročnika pepelnice jabuke (Podosphaera).

U slučaju pojave pepelnice (Podosphaera ssp.), mogu se koristiti kontaktni pripravci na bazi močivog sumpora (Chromosul 80, Cosavet DF, Brimflo, Thiovit Jet, Microthiol special disperss i dr.). Ovi pripravci se koriste pri dnevnim temperaturama višim od 15°C. U jače zaraženim nasadima mogu se uz navedene koristiti sistemični pripravci na bazi fluksapiroksada (Sercadis i Sercadis plus koji djeluju i na krastavost – Venturia), krezoksim-metila (Stroby WG, Sugoby, Quimera), penkonazola (Topas 100 EC, Kantarel) ili kombinacija kontaktnih i sistemičnih fungicida: Luna experience, Zato plus, Decibel max i dr.

U pojedinim nasadima kruške primijećena je pojava izlijeganja jaja kruškine buhe (Psilla pyri) te se u narednom periodu preporučuje (nakon pregleda svakog pojedinačnog nasada), primjena insekticida na bazi spiroteramata (Movento) ili kombinacija abamektin+klorantraniliprol (Voliam targo). U kasnijim razvojnim stadijima kruškine buhe mogu se primijeniti sredstva na bazi abamektina (Vertimec 018 EC, Apache ili Kraft 18 EC) uz dodatak mineralnog ulja.

Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb).

dr. sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

Prije najavljene promjene vremenskih prilika praćene kišom i padom temperature proizvođači koštićavog voća trebali bi zaštiti svoje nasade.

Vlasnicima nasada šljiva savjetuje se preventivna zaštita protiv šupljikavosti lista (Stigmina carpophila) i kozičavosti lista (Blumeriella jaapii) jednim od slijedećih pripravaka: Captan WP 50 ili Dithane DG Neotec.

 Proizvođačima višanja i trešanja savjetujemo zaštitu njihovih nasada protiv kozičavosti (Blumeriella jaapii) jednim od slijedećih pripravaka: Syllit 544SC, Captan 80 WG ili Merpan 80 WDG.

 Zaštitu je potrebno obaviti i protiv gljivice koja uzrokuje sušenja cvijetova i grančica (Monilinia laxa). Savjetujemo stoga i korištenje pripravka poput: Signum, Teldor SC500, Luna Experience ili Switch 62,5

 Zbog što učinkovitijeg djelovanja spomenutih pripravaka savjetujemo korištenje okvašivača prema preporuci proizvođača, a kojega možete nabaviti u poljoprivrednim ljekarnama.

Korištena sredstva obavezno koristiti u količinama i na način naveden u uputama o korištenju. Obavezno vodite evidenciju o prskanju i ekološki zbrinite praznu embalažu.

Dodatna objašnjenja i više informacija o pripravcima voćari mogu dobiti i u FIS bazi na web stranici MP (http://fis.mps.hr/trazilicaszb).

mr.sc. Ivica Lovrinčević
e-mail: ivica.lovrincevic@mps.hr

Nasadi šljive i ranih sorti trešanja završavaju sa cvatnjom dok u  nasadima višanja i kasnijih sorti trešanja traje puna cvatnja.

Oborine unazad 12 sati na području Osječko-baranjske županije donijele su nam 4 do 12 l/m² kiše uz jak zapadni vjetar. Zbog stvorenih uvjeta od moguće zaraze gljivicom Monilinia laxa koja uzrokuje sušenje cvjetova, a poslije i grančica, savjetujemo zaštitu voćnjaka trešanja, višanja i šljiva.

U nasadima trešanja i višanja koristite jedan od slijedećih pripravaka: Chorus 50 WG, Switch 62,5 WG, Luna Experience SC, Signum WG ili Teldor SC 500.

 U nasadima šljiva koristite jedan od slijedećih pripravaka: Teldor 500 SC ili Signum WG.

 Ovo je vrijeme i za obaveznu insekticidnu zaštitu nasada šljiva, trešanja i višanja po završetku cvatnje protiv najznačajnijih štetnika. Datum/vrijeme zaštite precizno odredite pomoću kritičnih brojeva do kojih ćete doći korištenjem ljepljivih ploča određene boje i zbrojem ulovljenih leptira na slijedeći način:

• Za hvatanje šljivine osice koristite – bijele ljepljive ploče – kritični broj je 30 leptira kumulativno uhvaćenih praćenjem od 1. travnja
• Za hvatanje trešnjine muhe koristite – žute ljepljive ploče – kritični broj je 1 leptir ulovljen na 2 ploče do feno-faze promjene boje ploda praćenjem od 15. travnja

Postavljene ljepljive ploče obilaziti i kontrolirati broj ulovljenih leptira minimalno 2 puta tjedno.

U nasadima šljiva zaštitu protiv crne ose šljivarice (Hoplocampa minuta C.) i žute ose šljivarice (Hoplocampa flava L.) koristite jednim od slijedećih pripravaka: Decis 2,5 EC, Mospilan 20 SG ili Rotor Super.

U nasadima trešanja i višanja zaštitu protiv trešnjine muhe (Rhagoletis cerasi L.) koristite jedan od slijedećih pripravaka: Mospilan 20 SP ili SG, Decis 100 EC, Rotor Super ili Deltagri.

Zaštitu voćnjaka obaviti za mirna vremena. Posebnu pozornost obratiti na prisutnost kukaca oprašivača u nasadu pa savjetujemo da zaštitu obavljate u večernjim i noćnim satima.

Korištena sredstva obavezno koristiti u količinama i na način naveden u uputama o korištenju. Obavezno vodite i evidenciju o primjeni sredstava za zaštitu bilja.

Dodatna objašnjenja i više informacija o pripravcima voćari mogu dobiti i u FIS bazi na web stranici MP (http://fis.mps.hr/trazilicaszb).

mr.sc. Ivica Lovrinčević       

e-mail: ivica.lovrincevic@mps.hr

U usporedbi s vegetacijskom sezonom 2023., a poradi iznimno tople zime, vegetacija voćnih vrsta je u 2024. krenula 15-ak dana ranije. Voćari koji nisu obavili krajem 2023. zimsku zaštitu oraha još uvijek imaju vremena obaviti prvu proljetnu zaštitu bakarnim pripravcima (ali svakako prije početka cvatnje), kako bi se primarne zaraze gljivičnim oboljenjima smanjile na najmanju moguću mjeru.

Najčešći i najopasniji uzročnici bolesti na orahu su: siva pjegavost (Gnomonia leptostyla) i trulež plodova (Gleosporium epicarpi) tzv. antraknoze oraha, bakterijska pjegavost (Xanthomonas arboricola pv. juglandis) čije zimske spore prezimljavaju na otpalom lišću ili mumificiranim plodovima na stablu te bakterijski rak oraha (Botryosphaeria dothidea), koji se posljednjih godina naglo širi u nasadima oraha.

Prva proljetna zaštita nasada oraha vrlo je važna agrotehnička mjera imajući u vidu vrlo jaku pojavu sive pjegavosti (Gnomonia leptostyla) u nasadima oraha u istočnoj Hrvatskoj u vegetacijskoj sezoni 2023. Bolest je izazvala masovnu defolijaciju stabala tijekom ljeta. Kako bolest prezimljava na otpalom lišću a spore se šire vodom i vjetrom te ostvaruju primarnu zarazu u proljeće, preporuka je (ako je moguće), skupljanje lišća i iznošenje iz nasada ili plitko zaoravanje kako bi se infektivni potencijal smanjio na najmanju moguću mjeru.

Za zaštitu oraha u vrijeme mirovanja vegetacije u RH registrirani su pripravci na bazi bakarnog hidroksida uz dodatak parafinskog ulja (Modro ulje), bakarnog oksiklorida (Cuprablau Z 35 WG – u dozi 1,6-1,7 kg/ha, Neoram WG – u koncentraciji 0,45 %) ili kombinacija bakarnog sulfata i kalcijevog hidroksida (Bordoška juha Caffaro 20 WP – u koncentraciji 1,5 %, VAŽNO: ne smije se miješati s korektorima pH, okvašivačima i folijarnim gnojivima). Navedeni pripravci apliciraju se uz korištenje što većih količina vode po jedinici površine (1.500-2.000 l/ha), kako bi se osigurala ravnomjerna raspodjela škropiva po čitavoj krošnji (tzv. „kupanje“ stabala). Preporuka je koristiti sve pripravke u ovom periodu u nešto smanjenim dozama po jedinici površine (70% od preporučenih doza).

Ako se ipak ne može obaviti osnovna zaštita nasada, preporuka je da se veće rane nastale nakon proljetne rezidbe, premažu (dezinfekcija) otopinom bakarnih sredstava: Cuprocaffaro 50 WP (u koncentraciji 0,8 – 1,0) ili Bordoška juha caffaro 20 WP (u koncentraciji 1,5%). Alat za rezidbu može se dezinficirati prikladnim sredstvom npr. 70 % alkohol + 3 % Natrijev hipoklorit (Varikina). Alat se nakon svakodnevne rezidbe mora zaštiti od korozivnog efekta natrijevog hipoklorita.

Vlasnicima manjih nasada ili solitarnih stabala oraha na okućnicama, preporučuje se skupljanje otpalog lišća kao i mumificiranih plodova te njihovo spaljivanje. Također, kako bi se smanjio infektivni potencijal gljivičnih oboljenja debla, preporuka je premazivanje debala i nižih skeletnih grana (bijeljenje), gašenim vapnom uz dodatak močivog sumpora i soli. Okvirne količine navedenih komponenti su: 10 lit. vode + 5 kg gašenog vapna + 0,5 kg močivog smpora (Chromosul ili Sumpor SC) + 0,5 kg soli. Močivi sumpor se može zamijeniti s bakarnim oksikloridom (Cuprablau Z 35 WG).

Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/ zb/).

dr.sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

U usporedbi s vegetacijskom sezonom 2023., a poradi iznimno tople zime, vegetacija voćnih vrsta je u 2024. krenula 15-ak dana ranije. Pregledom trajnih nasada lijeske u Osječko-baranjskoj županiji, utvrđeno je kako su sorte lijeske Istarski i Rimski u fenofazi – završetka cvatnje i oplodnje (BBCH skala 65-67), dok su sorte Tonda di Giffoni i Tonda Gentile delle Langhe u fenofazi  pojave prvih listića (BBCH 70-71). Lijeska je u vegetacijskoj sezoni 2023., bila u ovim fenofazama 25.03. Stoga je preporuka vlasnicima obilazak i pregled nasada, kako bi se utvrdilo stvarno stanje fenofaze razvoja pojedinog sortimenta u nasadu.

Ako se utvrdi pojava prvih listića, potrebno je planirati zaštitu lijeske od potencijalno vrlo opasnog štetnika – Ljeskove grinje (Phytophus avellanae), koja pripada porodici paučnjaka (Eriophydae). Grinja prezimljava unutar pupova te uzrokuje njihovo nabreknuće i deformaciju. Kako u RH još uvijek nemamo registriranih akaricida, za suzbijanje ljeskove grinje koriste se pripravci na bazi sumpora (suzbijanje pepelnice), koji pokazuju sporedno akaricidno djelovanje i na ljeskovu grinju. Registrirani pripravci na bazi sumpora u RH za primjenu u lijesci su: Chromosul 80, Cosavet DF, Kumulus DF i Microthiol special disperss. Navedeni pripravci primjenjuju se u dozi 3 – 5 kg/ha uz utrošak vode 500 – 1000 l/ha (vidjeti etiketu pojedinog pripravka) a za suzbijanje grinja preporuka je koristiti više koncentracije sredstva.

Sa primjenom sumpornih pripravaka ne bi trebalo kretati kada su dnevne temperature manje od 18°C (ili barem ne ispod 14°C). Sredstva na bazi sumpora na grinje djeluju fumigantno (isparavanje) i u načelu bolje djeluju pri višim temperaturama, optimalno između 18-25 °C. Pri temperaturama nižima od 18 °C djelovanje pripravaka je slabije jer sumpor sporije isparava. Sumporna sredstva ne smiju se miješati s mineralnim uljima (bijelo ili svijetlo ulje).

Vlasnicima nasada koji su tijekom vegetacijske sezone 2022., u nasadima lijeske primijetili naglo sušenje pojedinih grana ili čak cijelih stabala/grmova poradi sumnje na zarazu vrlo opasnim bakteriozama i mikozama: Bakterijski rak lijeske (Pseudomonas avellanae) i Gljivični rak lijeske (Botryosphaeria dothidea), preporučuje se odrezivanje zaraženih grana 30 cm ispod mjesta sušenja a stabla/grmove koji su doživjeli kolaps (palež, sušenje), potrebno je izvaditi s korijenom i spaliti izvan nasada. Rane nastale nakon rezanja zaraženih grana, mogu se premazati (dezinficirati) otopinom bakarnih sredstava: Cuprocaffaro 50 WP (u koncentraciji 0,8 – 1,0) ili Bordoška juha caffaro 20 WP (u koncentraciji 1,5%). Alat za rezidbu potrebno je dezinficirati prikladnim sredstvom (70 % alkohol, 3 % Natrijev hipoklorit ili sl.).

Za suzbijanje bakterijskog i gljivičnog raka u ovoj fenofazi razvoja lijeske, koriste se sredstva na bazi bakra. Za primjenu ovih sredstava potrebno je sačekati završetak cvatnje (tamno crvena boja tučkova i tamno smeđa boja resa) i pojavu prvog lisnog tkiva. Nakon pojave prvih listića, preporuka je koristiti sredstva na bazi bakarnog hidroksida (Champion WG 50) ili kombinaciju bakarnog hidroksida i bakarnog oksiklorida (Airone SC).

Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (http://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).

dr.sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

Završio je perioda zimskog mirovanja voćaka. Vrijeme je za prvu preventivnu zaštitu nasada protiv najznačajnijih gljivičnih bolesti kao što su: šupljikavost lista, palež cvijeta, trulež plodova, bakterijski rak kore i smanjenja infektivnosti drugih patogena.

Zbog smanjenja potencijala zaraze korisno bi bilo sa svake voćke ili ispod voćki, ako je prisutno, pokupiti plodove iz prošle godine iznijeti iz voćnjaka i uništiti.

Prvu fungicidnu zaštitu obavite koristeći pripravke na bazi bakra.

To su npr. Nordox 75 WG 0,2%, Champion 50 WG ili Flow SC 3 kg/ha, Cuprablau Z 35WG 2 kg/ha, Cuprocaffaro 50 WP 0,75%, Bordoška juha, Caffaro 20 WP, Manica WP 1,5%, Neoram WG 0,6%, Airone SC 4 l/ha.

Radi efikasnijeg suzbijanja prezimljenih oblika štetnika (ako ste ih uočili prilikom zimske rezidbe i pregleda voćnjaka) ovim pripravcima mogu se dodati i mineralna ulja poput: Bijelo ulje 5%, Mineralno svijetlo ulje 5%, Promanal Neu 1%, Ovipron Top 35 l/ha, Ovitex 20 l/ha, Laincoil 1%, Insectoil key 1%, Estiuoil 1%.

U plantažnim nasadima u punom rodu koristiti maksimalno moguću količinu škropiva (bez otkapavanja sa krošnji) i maksimalno smanjiti brzinu strujanja zraka ventilatora obzirom da još nema lišća.

Vlasnicima pojedinačnih voćki na okućnicama savjetujemo „okupati“ stabla pripravcima poput Modro ulje 3%, Red fox 3%. Pri tome treba paziti da ne dolazi do otkapavanja škropiva sa grančica.

Zaštitu voćnjaka obavljati za mirna vremena, u najtoplijem dijelu dana.

Dodatna objašnjenja i više informacija o pripravcima voćari mogu dobiti i u FIS bazi (Fitosanitarni informacijski sustav) na web stranici Ministarstva poljoprivrede (http://fis.mps.hr/trazilicaszb).

mr.sc. Ivica Lovrinčević     

e-mail: ivica.lovrincevic@mps.hr