Obavijest proizvođačima kupina, malina i američkih borovnica

Već krajem mjeseca veljače o.g. (29.2. 2024.) upućena je preporuka proizvođačima bobičastog voća (američkih borovnica, kupina, malina i ribiza) o smjernicama usmjerenog suzbijanja najvažnijih štetnih organizama. Prosječna temperatura zraka proteklog mjeseca ožujka u središnjem dijelu Međimurja (uz riječnu dolinu) bila +4,03°C toplija od očekivanja (iznosila je 9,63°C), ali prohladno je bilo početkom treće dekade (npr. u jutarnjim satima 20.3. na istom je lokalitetu zabilježeno -3,46°C) i nekoliko dana krajem mjeseca ožujka (npr. 25.3.-26.3. u jutarnjim satima 1,54°-1,74°C)! Ipak su najviše dnevne temperature zraka obilježile posljednja dva tjedna: gotovo svi dani od 21.3. do 03.4. s najvišim temperaturama 15,1° do 27,8°C),  Istovremeno je proteklog mjeseca zabilježeno 66,8 mm oborina (+12,0 mm više od mjesečnog prosjeka)! Prosječna je mjesečna vlažnost zraka u ožujku iznosila 75,9 % a zadržavanje vlage na biljnim organima u trajanju 9.785 minuta!

U takvim uvjetima u proteklom mjesecu ožujku i početkom travnja zabilježili smo nekoliko optimalnih uvjeta za početni (primarni) razvoj nekih patoloških bolesti bobičastog voća: npr. Elsinoe (moguće četiri zaraze), Monilinia (pet mogućih zaraza), Botrytis (jednom rizik 76 %), Colletotrichum (jednom rizik 75 %) (na mjernom mjestu u središnjem Međimurju uz riječnu dolinu)!

Prema podacima američkog fitopatološkog društva početkom 1990-ihna vrstama roda Rubus je opisano čak 32 različita gljivična oboljenja i 5 bakterioza, a na 18 različitih sorata kupina u sjevernom dijelu Europe je detektirano 33 različitih gljivica (od čega je 12 patogenih vrsta). Vodeća sorta kupine bez bodlji u našoj zemlji Thornfree razvija duge izdanke i bujan grm, te je vrlo osjetljiva na dnevne temperaturne promjene krajem zime i početkom proljeća. Relativno je otporna na uzročnika pjegavosti lišća (Mycosphaerella rubi), ali je dosta osjetljiva na žutu hrđu (Kuehneola uredinis) i patološke uzročnike pjegavosti i(ili) sušenja izdanaka (Septocyta ruborum, Didymella applanata). Neposredno pred berbu i tijekom berbe se često razvija siva plijesan plodova (Botrytis cinerea).

Ekonomski najvažnije gljivične bolesti kupina i malina koje se pojavljuju na izdancima, lišću i plodovima su Didymella applanata, Septocyta ruborum, Kuehneola uredinis i Botrytis cinerea. Već od jučerašnjeg dana (03.4.) pregledom netretiranih izdanaka kupine na lokalitetu u zapadnom i središnjem Međimurju pronalazimo prve “aktivne” simptome žute hrđe (Kuehneola)!

Kritično razdoblje za oslobađanje prezimljujućeg infektivnog potencijala uzročnika bolesti na prošlogodišnjim izdancima traje od mjeseca travnja do kraja mjeseca lipnja. Na bolesti kupina i malina vrlo povoljno utječu proljetne i ljetne oluje s jakim vjetrom, većom količinom kiše i/ili tučom. Smatramo da od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova u prosječnim godinama treba obaviti 3-5 usmjerenih zaštita fungicidima, odnosno ista se ponavlja nakon svakih 40-60 mm kiše!

Od početka vegetacije do početka cvatnje potrebno je obaviti nekoliko preventivnih prskanja nasada protiv dominantnih gljivičnih bolesti registriranim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). U konvencionalnoj i ekološkoj proizvodnji kupina i malina od početka intenzivnog porasta mladica do kraja cvatnje provodimo protiv uzročnika paleži, sušenja i odumiranja izdanaka redovite mjere zaštite dopuštenim pripravcima, pri čemu količina i raspored oborina značajno utječe na raspored aplikacija!

U narednih 5-6 dana očekujemo stabilno i iznadprosječno toplo meteorološko razdoblje s porastom dnevnih temperatura zraka na vrijednosti 22-29°C, a moguće nove oborine sredinom idućeg tjedna (10.4.)!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla vlasnike plantažnih nasada upućujemo na redovito praćenje populacije dominantnih vrsta u našoj zemlji: npr. pupara (Byturus), fitofagnih stjenica (Lygus), lisnih uši (Aphis, Amphorophora), fitofagnih grinja iz skupine crvenih pauka (Tetranychus), kupinovu i malinovu grinju (Acalitus, Phyllocoptes),  mušica galica (Thomasiniana), te u novije vrijeme octenih mušica pjegavih krila (Drosophila suzukii)! Tijekom cvatnje kupina i malina ne koristiti insekticide, a neki od dopuštenih pripravaka moguće je primijeniti prije početka otvaranja prvih cvjetova (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Na američkim borovnicama u kišnim sezonama najveće izravne štete na urodu bilježimo od paleži cvijeta i truleži boba (monilije) (Monilinia vaccinii-coymbosi), koja prezimi na mumificiranim plodovima i tijekom proljeća zarazi mlade izdanke. Meteorološki uvjeti od 11.3.-13.3. 2024. pogodovali su prvoj značajnijoj primarnoj zarazi uzročnikom ove bolesti!

Za razliku od kupina i malina američke borovnice nisu osjetljive na grinje, a od štetnih organizama životinjskog podrijetla najveće smo štete u našoj zemlji zabilježili od voluharica i ptica! Zadnjih godina lokalno bilježimo ranoproljetnu pojavu zelenih gusjenica grbica (mali mrazovac) (Operophtera) (koje već prije cvatnje zapredaju i uništavaju generativne organe). U cvatnji borovnica ne preporučujemo planirati primjenu insekticida zbog zaštite oprašivača! Mjere zaštite američkih borovnica provoditi uz primjenu dopuštenih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

VAŽNO: sve voćare i druge poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Dodatna zaštita pčela: Cvatući podrast u višegodišnjim nasadima mora u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pčele biti pokošen. Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Pripremi za ispis