Obavijest vlasnicima plantažnih nasada koštičavog voća

Od posljednje preporuke za moguće zaštite koštičavog voća proteklo je nešto više od dva tjedna (17.7.). Sredinom proteklog mjeseca je započela i traje ovogodišnja berba nekih koštičavih vrsta i sorata ranijeg dospijeća (neke sorte nektarina, šljiva i bresaka). Na nekim položajima, nasadima i sortama gdje još uvijek počinju dozrijevanjem plodovi nekih kasnijih sorti bresaka, a plodovi srednje kasnih sorti šljive počinju mijenjati boju (npr. Stanley, Bistrica). Uvjeti za razvoj većeg broja biljnih bolesti u voćarstvu nadalje su vrlo povoljni, a razlog tome je vruće, sparno i iznadprosječno kišovito razdoblje koje bilježimo tijekom proteklog mjeseca srpnja o.g. (vidi Tablicu 1.)!

 

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika koštičavog voća u proteklom mjesecu srpnju 2023. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju:

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm) Vlaženje lišća (min) Prosječna vlažnost zraka Prosječna temperatura zraka
Železna Gora  166,6 mm 12.125 minuta 65,00 % 21,80°C
M. Središće 174,4 mm 9.230 minuta 79,35 % 22,24°C
Kotoriba 212,0 mm 8.815 minuta 79,00 % 21,76°C
Donja Dubrava 127,0 mm 18.510 minuta 73,04 % 22,56°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!

 

Vrlo je toplo, sparno i često padaju grmljavinske oborine! Treći “toplinski val” trajao je u danima 14.7.-20.7. 2023., kada su najviše dnevne temperature svakodnevno iznosile 30,0°-34,8°C! Ali, u razdoblju 13.7.-30.7. o.g. istovremeno prevladava iznadprosječno kišno razdoblje tijekom kojeg je u središnjem dijelu Međimurja izmjereno čak 119,0 mm oborina! Na svim je mjernim mjestima u Međimurju tijekom proteklog mjeseca srpnja padalo značajno više kiše od očekivanog prosjeka (od +59,8 do +144,8 mm), a prosječna je mjesečna temperatura pritom +0,96° do +1,76°C iznad mnogogodišnje vrijednosti (vidi Tablicu 1.)! Vrlo je sparno, pa dnevne vrijednosti relativne vlage u zraku na lokalitetima uz riječne doline posljednja dva tjedna imaju raspon vrijednosti 69,2-97,3 %! Jutra su posljednjih dana nešto svježija, isto očekujemo u narednim danima (14-15°C), pa je pojava rose izražena (moguća je i sumaglica ili magla)! Ukupno je mjesečno zadržavanje vlage u biljnim organima na nekim mjernim mjestima uz riječne doline 12.100-18.000 minuta (vidi Tablicu 1.)!

Jučer navečer je prema najavama zabilježeno novo grmljavinsko nevrijeme, tijekom kojeg je u Međimurju padalo od 8,4 mm do 27,4 mm (prosječno je u središnjem dijelovima zabilježeno17,4 mm)! Nove i obilnije oborine očekujemo već krajem ovog tjedna (04.8. i 05.8.), uz najviše dnevne temperature u narednih 5-6 dana u rasponu 22-27°C!

Sparina, jutarnje rose i toplina, uz povremene i obilne ljetne oborine, još uvijek pogoduju razvoju bolesti lišća i plodova koštičavog voća, npr. pepelnice (Sphaerotheca), krastavosti (Venturia), šupljikavosti lišća (Stigmina), te smeđe truleži plodova (Monilinia), dok se na šljivama još javljaju hrđa (Tranzschelia) i plamenjača (Polystigma) a na trešnjama i višnjama kozičavost lišća (Blumeriella).

Plantažne nasade trešnje (i višnje) nakon berbe plodova preporučujemo tijekom ljetnog kišnog razdoblja dodatno zaštititi protiv kozičavosti lišća (Blumeriella jaapii) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Na netretiranim stablima i osjetljivim sortama trešnje (npr. Van u središnjem dijelu Županije) u posljednjih mjesec dana značajno raste zaraza uzročnikom šupljikavosti i kozičavosti lišća, uz masovnije prijevremeno otpadanje oboljelog lišća (otpalo je više od 75 % zaraženog lišća)!

 

VAŽNO: U drugoj polovici i krajem mjeseca srpnja o.g. nastavljaju se brojni ulovi leptira breskvina savijača (Cydia molesta) i šljivina savijača (Cydia funebrana) (naročito u manjim mješovitim voćnjacima gdje se ne provodi njihovo usmjereno suzbijanje)! U drugoj polovici mjeseca srpnja aktivni su i leptiri druge ili ljetne generacije breskvina moljca (Anarsia lineatella)!

 

Tablica 2. Prosječni dnevni ulovi nekih štetnika na ferotrapovima u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja (nasadi bez mreže protiv tuče) tijekom druge polovice mjeseca srpnja o.g.!:

Štetni organizam Cydia pomonella Leucoptera Cydia molesta Cydia funebrana Anarsia

lineatella

Ostrinia
Prosječni dnevni ulov leptira 0,15 1,3 4,8 4,6 1,4 0,2

Cydia pomonella=jabučni savijač; Leucoptera=moljac kružnih mina; Cydia molesta=breskvin savijač; Cydia funebrana=šljivin savijač; Anarsia=breskvin moljac; Ostrinia=kukuruzni moljac!

 

Njihova ljetna populacija uzrokuje “crvljivost” plodova, zbog koje se naknadno jače razvija trulež plodova (Monilinia). Uzročnici “crvljivosti” bit će jače usmjereni na sorte bresaka i šljiva kasnijih rokova dozrijevanja plodova! Od početka mjeseca srpnja o.g. u središnjem dijelu Županije na netretiranim stablima šljive sorte Stanley pronalazimo prve “crvljive” plodove, a postotak oštećenih i uzročnikom truleži zaraženih plodova porastao je posljednjih 15-ak dana!

Ljetne mjere zaštite u koštičavom su voću vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih voćnih vrsta i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja.

Koštičave voćne vrste i sorte čiji plodovi dozrijevaju ovih dana ili traje njihova berba ne preporučujemo tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja!

U narednim danima valja planirati mjere zaštite samo u nasadima (ili dijelovima nasada) bresaka i šljiva sa sortama kasnije epohe dozrijevanja, čiji početak berbe se očekuje sredinom ili u drugoj polovici mjeseca kolovoza.

Prednost dajemo fungicidima kraće karence (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili je moguće koristiti biološke pripravke na osnovi Bacillus subtilis (Karenca = nije primjenljivo)!

Pri izboru insekticida za suzbijanje ljetne populacije uzročnika crvljivosti plodova bresaka i nektarina (Cydia molesta, Anarsia lineatella) voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju dopuštenih tretiranja jednim te istim pripravkom u sezoni (u pravilu jedan te isti insekticid ne koristimo više od 2x tijekom sezone). Svakako u sortama bresaka i nektarina kasnijih rokova dozrijevanja prednost u narednom razdoblju dajemo pripravcima kraće karence (7 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!.

Na srednje kasnim i kasnim sortama šljiva koje dozrijevaju tijekom kolovoza u narednim danima preporučujemo usmjereno suzbijanje druge generacija šljivina savijača (Cydia funebrana)! Izbor insekticida u šljivama je slično kao u breskvama i nektarinama, a prednost u narednom razdoblju dajemo pripravcima s propisanom karencom 7 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Moguće je protiv uzročnika crvljivosti bresaka, nektarina i šljiva u narednim danima umjesto kemijskih koristiti biološke insekticide (B.t.k.) (Karenca = nije primjenljivo) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

Voćare nekoliko zadnjih sezona upozoravamo i na octenu mušicu (Drosophila suzukii), štetnika koji izravno utječe na širenje truleži voća! Stoga preporučujemo redovito postavljati plastične boce zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično izbušene rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica!

 

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

Flora i korovna flora koja služi za zatravljivanje u višegodišnjim nasadima ne smije biti u cvatnji, odnosno mora biti pokošena u trenutku tretiranja pesticidima opasnim za pčele.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Pripremi za ispis