Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Prije tri tjedna (16.6. 2023.) tržnim proizvođačima plodovitog povrća (rajčica, paprika, krastavci) (ali također za vlastite potrebe) uputili smo preporuke za preventivne mjere zaštite od dominantnih uzročnika bolesti i štetnika.

U proteklih je 20-ak dana zabilježeno toplo, sparno i od 23. lipnja o.g. iznadprosječno vlažno (kišovito) meteorološko razdoblje: u središnjem je dijelu Međimurja u spomenutom razdoblju zabilježeno oko 120 mm oborina (npr. u okolici Čakovca) (u srpnju je tijekom prvog tjedna na većini mjernih mjesta zabilježeno velika razlika u količini oborina, od 29,2 mm u zapadnom dijelu do 82,0 mm u nekim mjestima istočnog dijela Županije – vidi Tablicu 1.) (u središnjim je dijelovima Međimurja istovremeno zabilježeno 70ak mm)! Naviše su dnevne temperature zraka zadnjih dana lipnja i početkom srpnja o.g. bile u rasponu od 23,7 do 31,7°C, a vlažnost zraka uz riječne doline 68,5-95,7 %! Slično vrijeme očekujemo u narednim danima, uz zamjetan rast temperature (početkom idućeg tjedna 31-32°C): neće biti sasvim stabilno, grmljavinsko nevrijeme je moguće u nekoliko dana narednog tjedna (10.7., 13.7.)!

Tablica 2. Neki mjerni podatci bitni za početni razvoj bolesti i štetnika plodovitog povrća u prvom tjednu srpnja 2023. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 07.7. 2023. u 6.00 h):

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!

Zbog takvih meteoroloških uvjeta povrtne usjeve je u proteklom razdoblju trebalo redovito pregledavati na zdravstveno stanje, te prema potrebi poduzimati usmjerene mjere zaštite. Stoga su posebne preporuke posljednjih mjesec dana upućivane tržnim proizvođačima povrtnih kupusnjača (kupus, kelj, cvjetača, brokula) (19.6. 2023.), krumpira (9.6., 23.6. i 05.7. 2023.), te lukovičastog (06.6., 26.6. i 04.7. 2023.), plodovitog (16.6. 2023.) i korjenastog povrća (mrkva, celer, peršin) (13.6. 2023.)!

Sparina otežava prozračivanje plastenika gdje se uzgaja plodovito povrće (npr. rajčica, salatni krastavci). VAŽNO: Još početkom lipnja o.g. (08.6. 2023.), a kao posljedica iznadprosječnih svibanjskih oborina, primijećeni su prvi simptomi plamenjače (Phytophthora), a ranije još i sive plijesni (Botrytis) (04.5. 2023.) i koncentrične pjegavosti (Alternaria – samo na osjetljivim hibridima rajčice) (29.5. 2023.). Uz sparinu, lipanjski porast temperatura zraka moguće pogoduje pojavi baršunaste plijesni (Fulvia) na lišću rajčice! Osjetljivost hibrida značajno utječe na pojavu i razvoj navedenih gljivičnih bolesti rajčice! Berba rajčice u negrijanim plastenicima traje od sredine zadnje dekade mjeseca lipnja o.g., pa tijekom dozrijevanja plodova rajčice preporučujemo provoditi mjere zaštite protiv navedenih uzročnika primjenom dopuštenih fungicida sa propisanim kraćim karencama (3-4 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili korištenjem mikrobioloških pripravaka (Bacillus subtilis, Pythium oligandrum)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom 2018. i 2019. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Od uzročnika bolesti trenutno veća opasnost prijeti od vrsta koje su prilagođene povišenim temperaturama i sparini (npr. siva plijesan, pepelnica, baršunasta plijesan, pjegavosti lista i dr.). Prema potrebi (svakako nakon prvih simptoma bolesti) preporučujemo nastaviti s usmjerenim mjerama primjene fungicide izborom mogućih pripravaka dopuštenih u rajčici za suzbijanje navedenih neželjenih promjena u zaštićenim prostorima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Budući je siva plijesan jedna od najčešćih uzročnika bolesti pri uzgoju povrća u plastenicima i otvorenim gredicama, projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide tijekom 2019. godine u Republici Hrvatskoj potvrđen je razvoj sedam rezistentnih (otpornih) izolata na jagodi (Vrgorac), tikvicama (Opuzen), salati i rajčici (Rovišću) (https://rezistentnost-szb-hr). Slabije osjetljivi izolati utvrđeni su u Opuzenu, Metkoviću i Vrgorcu (jagode)  (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Centar za zaštitu bilja pri HAPIH-u i Institut za jadranske kulture)! U godišnjem planu suzbijanja ove bolesti voditi računa o navedenim novijim

Pri suzbijanju bolesti velikih ili salatnih krastavaca, naročito plamenjače (Pseudoperonospora) i pepelnice (Erysiphe), prednost dajemo višekratnoj preventivnoj primjeni fungicida sa propisanim kraćim karencama (K = 3 dana). Također, na otvorenom gredicama pri uzgoju malih krastavca (kornišonima) u zaštitama koristiti fungicide kraće karence (3-4 dana), jer već neko vrijeme traje vrijeme dozrijevanja i berbe plodova (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Na netretiranim biljkama krastavca kornišona uzgajanim na otvorenim gredicama uz riječne doline plamenjača (Pseudoperonospora) se snažnije razvija već od sredine zadnje dekade mjeseca lipnja (prvi simptomi na lokalitetima uz riječnu dolinu uočeni su 24.6. 2023.)!

U usjevima paprike moguće je koristiti mikrobiološke pripravke za suzbijanje plamenjača ili gangrena korijenova vrata) (Phytophthora capsici)(zalijevanjem), odnosno folijarnim prskanjem radi suzbijanja pepelnice, plijesni, pjegavosti i truleži (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Toplo i sparno meteorološko razdoblje zabilježeno zadnja 20-ak dana pogoduje prekomjernom množenju štetnih organizama životinjskog podrijetla, naročito u zaštićenog proizvodnji plodovitog povrća. Među njima gotovo se svake godine javljaju lisne uši, fitofagne stjenice, štitasti moljci, tripsi, fitofagne grinje i štetne gusjenice. Stoga je potrebno redovito praćenje zdravstvenog stanja povrća i vješanje žutih te plavih ljepljivih ploča čiji donji rub mora biti pomican na vršnim dijelovima biljaka. Prema potrebi obaviti mjere usmjerene zaštite izborom dopuštenih insekticida (akaricida)(http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Na biljkama rajčice u negrijanim plastenicima pronalazimo prve oblike cvjetnog štitastog moljca ili “bijele mušice” (Trialeurodes) i stakleničke grinje (Tetranychus urticae)!

Papriku u plastenicima stalno pregledavati na populaciju kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis), uz redovito preventivno suzbijanje radi sprječavanja prenošenja virusa pjegavosti i venuća (TSWV)! Na osjetljivim hibridima potrebno je suzbijati već početnu populaciju u cvjetovima dopuštenim insekticidima kraće karence (do 7 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Štete od kalifornijskog tripsa i virusa TSWV na usjevima rajčice i paprike proizvođači dojavljuju od kraja mjeseca svibnja o.g. (uočeno 29.5.)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti stakleničkog štitastog moljca  (Trialeurodes vaporariorum) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u jadranskom su dijelu Hrvatske (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija) sve testirane populacije iz zaštićenog uzgoja bile osjetljive na sintetske piretroide (deltametrin, alfacipermetrin, lambda-cihalotrin)! U 2019. su sve testirane populacije stakleničkog štitastog moljca bile rezistentne na spirotetramat (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Također, testirane su populacije kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) sakupljene iz kontinentalnog (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska županija) i jadranskog dijela Hrvatske (Dubrovačko-neretvanska županija), te bile rezistentne na primjenu piretroida (lambda-cihalotrina) (90 %), spinosina (spinosad) (90 %) i avermektina (abamektin) (100 %)! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

VAŽNO: Preporučujemo mijenjati skupine pripravaka za zaštitu povrća zbog sprječavanja pojave i razvoja rezistentnosti (otpornosti) neželjenih organizama na prečesto korištena sredstva za zaštitu bilja (https://rezistentnost-szb-hr), ako i zbog što manje razine ostataka (rezidua) na tretiranim biljkama. Moguće je pred sam početak berbe i tijekom višekratne berbe plodovitog povrća koristiti mikrobiološke i biljne pripravke dopuštene u ekološkoj proizvodnji!

Plodovito povrće u plastenicima osjetljivo je na vršnu trulež plodova zbog nedostatka kalcija i neravnomjerne opskrbe vlagom, a posebice rajčicu i papriku preporučujemo redovito folijarno prihranjivati kalcijevim (Ca) vodo-topivim hranjivima. Ista mjera dovoljno učinkovit učinak ima samo ako se tretiraju mladi i tek zametnuti plodovi. Zadnjih se godina sve češće pri zaštićenom uzgoju rajčice i paprike pojavljuju i druge kategorije biljnih bolesti, naročito virusnog i bakterijskog podrijetla.

Uz korijenasto-gomoljasto povrće (mrkva, peršin, pastrnjak, cikla, krumpir) uz okućnice se još uzgajaju kupusnjače, različite salate, mahunarke (grah , mahune), lukovičasto povrće (crveni, bijeli luk, poriluk) i plodovito povrće (rajčica, krastavci kornišoni i salatni te paprika). Dominantan problem pri takvom uzgoju su lisne uši (Aphidae) (gotovo uvijek jače napadaju papriku, grah i ciklu), različite vrste gusjenica (npr. Mamestra, Pieris) (najčešće na kupusnjačama), zadnjih godina i fitofagne stjenice (Nezara viridula) (na krumpiru, rajčici, paprici, grahu, tikvicama), te uzročnici bolesti među kojima u kišnim sezonama najveće štete bilježimo od plamenjača (Peronospora, Phytophthora) (na luku, krastavcima, krumpiru, rajčici) i specifične gangrene korjenova vrata (Phytophthora) pri uzgoju hibrida paprike tipa babura.

Manji broj kućanstva posjeduje i plastenike različite izvedbe, gdje se uzgoj povrća ponavlja iz godine u godinu. Pri takvom se uzgoju javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i važnosti zraka: uzročnici biljnih bolesti, npr. baršunasta plijesan (Fulvia), pepelnice (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula), plamenjače (Pseudoperonospora, Phytophthora), pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria), plijesni i truleži (Botrytis, Sclerotinia), te štetni organizmi životinjskog podrijetla, npr. bijela mušica (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mineri lišća (Liriomyzae), kalifornijski trips (Frankliniella) i dr.

Preporuke pri izboru sredstva za zaštitu povrća tržnim proizvođačima mogu se koristiti i na manjim površinama uz okućnice, ali suzbijaju se samo štetni organizmi koji su iz iskustva iz prethodnih sezona prisutni na takvim uzgojnim gredicama!

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

VAŽNO: TIJEKOM VISOKIH DNEVNIH TEMPERATURA ZRAKA APLIKACIJE OBAVLJATI U VEČERNJIM ILI NOĆNIM SATIMA!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr