Obavijest vlasnicima nasada koštičavog voća
Posljednja preporuka za suzbijanje najvažnijih bolesti i štetnika koštičavog voća upućena je prije dva tjedna (14.6.)! Ovog mjeseca dominiraju topli ili vrući i sparni dani, najviše su dnevne temperature najčešće u prvoj polovici bile rasponu 23,4°-28,9°C, a prema najavama proteklog je tjedna zabilježen prvi ovogodišnji “toplinski udar” s najvišim dnevnim vrijednostima koje su od 18.6. do 23.6. 2023. bile u rasponu 31,4°-35,3°C! Dana 23. lipnja o.g. u popodnevnim je satima zabilježeno grmljavinsko nevrijeme i lokalno tuča različitog intenziteta u središnjem dijelu, te uz rijeku Muru! Na svim je mjernim mjestima tog popodneva zabilježeno najčešće 24-42 mm kiše! Kiša je ponovno na svim mjernim mjestima padala tijekom jučerašnjeg dana (naročito tijekom popodneva), najčešće u količinama 12,4-22,8 mm! Narednih će dana biti vrlo sparno i toplo s rasponom najviših vrijednosti 20-29°C, ali neće biti sasvim stabilno – nove oborine su moguće već narednog vikenda (01.7.)!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika koštičavog voća u prve dvije i pol dekade mjeseca lipnja 2023. godine na lokalitetima središnjeg dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 28.6. 2023. u 6.00 sati):
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 71,2 mm | 6.750 minuta | 64,00 % | 20,26°C |
| Mursko Središće | 74,6 mm | 8.275 minuta | 78,55 % | 20,04°C |
| Kotoriba | 144,6 mm | 8.765 minuta | 78,00 % | 19,80°C |
| Donja Dubrava | 76,2 mm | 14.945 minuta | 74,35 % | 20,29°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom lipnja u Međimurju očekujemo 102,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 18,4°C!
Zbog topline, sparine, jutarnje rose i mogućih ljetnih oborina, očekujemo naredni ljetni sekundarni razvoj bolesti koštičavog voća, npr. krastavosti (Venturia), šupljikavosti (Stigmina), kozičavosti (Blumeriella), pepelnice (Sphaerotheca) i truleži plodova (Monilinia), dok se na šljivama još javljaju hrđa (Tranzschelia) i plamenjača (Polystigma). Prema iskustvima iz proteklih sezona dominantne bolesti lišća koštičavog voća bile su šupljikavost (Stigmina) na više voćnih vrsta (npr. breskve, trešnje) i hrđa šljiva (Tranzschelia)! U središnjem dijelu Međimurja na nezaštićenim stablima trešnje sorte Van započelo je od sredine mjeseca lipnja jače prijevremeno otpadanje lišća (uzrok Stigmina i Blumeriella), a isto bilježimo na pojedinačnim i nezaštićenim stablima višanja uzgajanim uz okućnice (Blumeriella).!
Također, u drugoj polovici lipnja o.g. (naročito tijekom “vrućeg” razdoblja 18.6.-23.6.) bilježili smo aktivan let breskvina savijača (Cydia molesta), te još veću brojnost leptira šljivina savijača (Cydia funebrana) (vidi Tablicu 2.). Nešto manje brojna u navedenom je razdoblju bila populacija breskvina moljca (Anarsia lineatella)!
VAŽNO: Mjere zaštite krajem lipnja (i/ili početkom srpnja) u koštičavom su voću vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih voćnih vrsta i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja. Rane sorte koštičavog voća koje dozrijevaju i započinjemo berbom više ne preporučujemo tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja! U tijeku je berba plodova trešnje na dominantnim sortama (Kordia, Regina) uzgajanim u plantažnim nasadima na slabo bujnim vegetativnim podlogama (Gisele 5).
Stoga u nasadima bresaka, nektarina i šljiva u narednim danima valja planirati mjere zaštite samo u sortama kasnije epohe dozrijevanja, čija berba započinje sredinom ili krajem mjeseca srpnja ili tek tijekom kolovoza.
Za suzbijanje različitih uzročnika bolesti koštičavog voća prednost dajemo naizmjeničnoj primjeni kombiniranih fungicida propisane kraće karence (3 do 7 dana), uz pridržavanje ograničenja o najvećem broju primjene tijekom sezone (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Moguće je u narednim (završnim) aplikacijama (u vrijeme neposredno prije dozrijevanja plodova) u nasadima bresaka, nektarina i šljiva planirati korištenje mikro-bioloških pripravka (K=nije primjenljivo)!
U nasadima trešnje (višnje) tek nakon berbe plodova prednost dajemo primjeni pojedinačnih organskih fungicida koji djelotvorno suzbijaju šupljikavost (Stigmina) i kozičavost lišća (Blumeriella)!
U nasadima bresaka, nektarina i šljiva nadalje je potrebno pratiti brojnost populacije najvažnijih tehnoloških štetnika – uzročnika “crvljivosti plodova”! Pri izboru insekticida za suzbijanje ljetne populacije uzročnika “crvljivosti” plodova bresaka i nektarina (breskvina savijača i breskvina moljca) (Cydia molesta, Anarsia lineatella) u narednom razdoblju voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju dopuštenih tretiranja jednim te istim pripravkom na istoj površini u sezoni (u pravilu jedan te isti insekticid ne koristimo više od 2x tijekom godine). Također, birati sredstva s karencom 7-14 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Tablica 2. Prosječni dnevni ulovi nekih štetnika na ferotrapovima u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja (nasadi bez mreže protiv tuče) posljednjih 14 dana:
| Štetni organizam | Cydia pomonella | Leucoptera | Cydia molesta | Cydia funebrana | Archips | Ostrinia |
| Prosječni dnevni ulov leptira | 0,5 | 0,9 | 2,3 | 4,0 | 2,9 | 0,07 |
Cydia pomonella=jabučni savijač; Leucoptera=moljac kružnih mina; Cydia molesta=breskvin savijač; Cydia funebrana=šljivin savijač; Archips=savijač kožice ploda; Ostrinia=kukuruzni moljac!
Let prezimljujuće populacije šljivina savijača (Cydia funebrana) je započeo još 31. ožujka o.g., ali prema iskustvima iz ranijih sezona od šljivina savijača prve (prezimljujuće) generacije ne očekujemo značajne štete (npr. do jučerašnjeg dana na nezaštićenim plodovima sorte Stanley u središnjem dijelu Županije još nisu zabilježene štete od uzročnika crvljivosti plodova). Budući nakon 20. lipnja o.g. bilježimo pojačanu aktivnost njihovih leptira moguće je razvojem počela druga generacija ovog štetnika. Upravo je druga (ljetna) generacija ovog nametnika vrlo štetna na plodovima šljive u formi “crvljivosti plodova” i naknadnog razvoja truleži (Monilinia). U narednim razdoblju preporučujemo planirati usmjereno suzbijanje ljetne populacije šljivina savijača, naročito na sortama šljiva koje dozrijevaju krajem srpnja ili tijekom kolovoza! Prednost kod izbora insekticida također dajemo pripravcima registriranim za suzbijanje šljivina savijača s propisanom karencom 7-14 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Moguće je planirati i koristiti mikro-biološke pripravke radi zaštite plodova koštičavog voća početkom dozrijevanja protiv uzročnika crvljivosti (K=nije primjenljivo)!
Dodatne zahtjeve na ostatke (rezidue) pesticida imaju proizvođači (proizvođačke organizacije) koji su prihvatili dodatne trgovačke norme (npr. GlobalGAP), pa već od sredine lipnja ili početka ovog mjeseca moraju birati sredstva i metode koja u berbi plodova ne daju mjerljive ostatke (<0,01 ili 0,001 mg/kg)!
Voćare upozoravamo i na octenu mušicu (Drosophila suzukii), novijeg štetnika koji izravno utječe na širenje truleži voća! Stoga preporučujemo redovito postavljati plastične boce zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično izbušene rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica!
Na većini je mjernim mjesta u Međimurju u danima 23.6.-27.6. zabilježeno 30-60 mm oborina, pa je istovremeno za suzbijanje uzročnika truleži plodova bresaka i šljiva (Monilinia) moguće je koristiti pojedinačne ili kombinirane fungicide s propisanim kraćim karencama (3-7 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Zbog moguće primjene insekticida u narednom razdoblju i njihove moguće opasnosti i otrovnosti na korisne organizme (pčele medarice), tretiranja obavljati u doba dana kada pčele ne lete, odnosno cvjetni podrast sa bijelom djetelinom u nasadima prije primjene insekticida mora biti pokošen!
Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.