Obavijest proizvođačima mrkve, celera i peršina
Nakon što smo od početka mjeseca veljače do sredine zadnje dekade mjeseca ožujka o.g. zabilježili samo 23,8 mm oborina (70,2 % manje od očekivanog prosjeka), u danima 25.3.-27.3. 2023. zabilježili veće količine oborina na svim mjernim mjestima u Međimurju (npr. od 50,0 mm na lokalitetu Mursko Središće do 77,0 mm na lokalitetu Kotoriba)! Pritom je sadržaj vlage u zemljištu na dubini 7 cm porastao sa 22,5 % na 36,8 % dok se istovremeno temperatura tla spustila u istom razdoblju sa 11,3° na 9,7°C! Nastavak promjenljivog meteorološko razdoblja očekujemo i narednih dana: nakon još jednog vjetrovitog dana s južnim strujanjima moguće nove oborine očekujemo tijekom sutrašnjeg dana (01.4.), a početkom idućeg tjedna (03.4.) uz jači sjeverni vjetar ponovno svježije uz jutarnje negativne vrijednosti temperature zraka (04.4. i 05.4.)!
U takvim su uvjetima tijekom proteklog tjedna (20.3.-24.3.) zabilježeni optimalni uvjeti temperatura i vlažnosti zemljišta da tržni proizvođači na dijelu svojih površina posiju rano korjenasto povrće.
Među korjenasto povrće ubrajamo mrkvu, peršin, pastrnjak, celer, kopar i komorač. Spadaju u botaničku porodicu štitarke (Umbeliferae). Ove su biljke dvogodišnjeg razvoja, a lisnu rozetu i zadebljali korijen u prvoj godini uzgajamo kao povrće. Gotovo sve nabrojane povrtne vrste proizvodimo na manjim površinama za potrebe domaćinstva (vrtovima uz okućnice ili vikendice), te se korovi pritom suzbijaju mehanički (najčešće čupanjem i kopanjem). No, korjenasto se povrće uzgaja na većim površinama za industrijsku preradu ili za prodaju u svježem stanju, a neželjene su biljke ili korovi tada ograničavajući čimbenik koji može u potpunosti uništiti planirane prinose. Celer i pastrnjak pritom uzgajamo iz presadnica pa se korovi tada također mogu učinkovito suzbijati mehanički (kultivacijom, kopanjem i čupanjem). Ipak, prilikom sjetve mrkve i peršina usjevi sporo niču pa ih u početku razvoja nadvladaju jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi (npr. Ambrosia, Chenopodium, Amaranthus, Polygonum, Echinochloa, Abutilon i dr.)! Korjenasto povrće pri uzgoju iz sitnog sjemena (mrkva, peršin) je vrlo nekonkurentno prema neželjenim biljkama (korovima), broj dopuštenih i selektivnih herbicida u tim je kulturama vrlo ograničen (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), pa sjetvu sitno-sjemenih povrtnica (mrkva, peršin) treba izbjegavati na površinama gdje dominiraju višegodišnji korovi (npr. Convolvulus, Cirsium, Agropyron, Sorghum i dr.)! Takve je korove potrebno suzbiti u godinama koje prethode uzgoju mrkve i peršina! Osim što umanjuju prirod, korovi deformiraju korijen, a kada se naknadno razviju u vegetaciji otežavaju vađenje korijena!
Najvažniji način suzbijanja korova pri uzgoju korjenastog povrća na većim površinama je primjena registriranih i dovoljno selektivnih herbicida.
Oborine zabilježene u danima 25.3.-27.3. 2023. na svim županijskim mjernim mjestima neophodne su za klijanje i nicanje usjeva mrkve i peršina. Moguće je u narednom razdoblju na posijanim parcelama obaviti primjenu rezidualnih herbicida, koji se koriste nakon sjetve a prije nicanja usjeva (pre-em) (npr. mrkva) (kada to dopuste uvjeti vlažnosti tla i učestali sati s jačim vjetrom)! (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Od početka 2019. sezone proizvođači korjenastog povrća (mrkva, peršin, celer) mogu u programu suzbijanja neželjenih širokolisnih korova koristiti djelatnu tvar aklonifen (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (ranije je sredstvima na osnovi linurona je ukinuta/istekla registracija krajem 2017., a krajnji rok primjene zaliha bio je 3. lipnja 2018. godine)!
Kod primjene herbicida voditi računa o njihovoj selektivnosti (preporučenom vremenu i količini primjene), pridržavati se propisane karence (korjenasto povrće iz zemljišta najlakše usvaja nedopuštene količine bilo kakvog “kemijskog onečišćenja”), te na laganijim (pjeskovitim) zemljištima prednost dati višekratnoj primjeni smanjenih količina dopuštenih herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Primjenu herbicida ograničiti na dane i sate bez jačeg vjetra radi sprječavanja zanošenja na susjedne parcele. Prosječan utrošak škropiva pritom je 200-300 litara./ha.
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.