Preporuka vlasnicima nasada jabuke i kruške
Kultivari jabuke su na većini lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji u fenofazi (BBCH 71-72) tj. promjer plodova je 10-20 mm (zlatni delišes i sl.) i 20-40 mm (jonagold), dok su ranije sorte kruške u fenofazi (BBCH 72-74). Posljednjim pregledom plantažnih nasada na lokalitetima Trnava, Bizovac, Đakovo i Dalj, utvrđeno je kako otpalo lišće iz vegetacijske sezone 2021. gotovo potpuno razloženo te je imajuću u vidu evidentan nedostatak oborina, rizik od primarnih infekcija askosporama uzročnika krastavosti (Venturia), na jabukama i kruškama sveden na minimum.
Uvidom u podatke agrometeoroloških postaja, zadnji povoljni uvjeti za razvoj jake infekcije uzročnikom krastavosti (Venturia) u Osječko-baranjskoj županiji bili su u (mjerna postaja Bizovc) između 20.-21.05.2022. dok će poradi lokalnih oborina biti ostvareni uvjeti za zarazu (mjerna postaja Dalj) u periodu od 26.-27.05.2022. Stoga je potrebno imajući u vidu raspored lokalnih oborina, biti potrebno obaviti preventivnu zaštitu nasada jabuke i kruške korištenjem kontaktnih pripravaka na bazi ditianona (Delan 700 WDG, Faban, Alcoban, Dynamo i dr.), kaptana (Merpan 80 WDG, Kastor, Scab 80 WG, Kapetan 80 WG, Caption 80 WG, Zato plus i dr.) ili ciprodinila (Chorus 75 WG, Chorus 50 WG) te sistemičnih fungicida od kojih se mogu koristiti pripravci na bazi difenkonazola (Score 250 EC, Difcor, Argo, Difenzone, Secradis plus i dr.), fenbukonazola (Indar 5 EW – krajnji rok za primjenu zaliha: 28.02.2023.) ili kombinacijom fluopiram-a i tebukonazola (Luna expirience).
Važno je naglasiti kako sistemični pripravci na bazi difenkonazola, febukonazola, fluopirama i tebukonazola štite i protiv uzročnika pepelnice jabuke (Podosphaera).
Od ostalih uzročnika bolesti na pojedinim pregledanim lokalitetima, zabilježen je jači napad pepelnice jabuke (Podosphaera ssp.) na sortama Jonagold, Idared i Granny smith, pa se vlasnicima nasada preporučuje redoviti pregled zdravstvenog stanja nasada. Od sredstava za zaštitu protiv pepelnice, preporučuju se pripravci na bazi močivog sumpora (Chromosul 80, Cosavet DF, Calinosul 80, Thiovit Jet, Kumulus DF i dr.) te sistemični pripravci na bazi fluksapiroksada (Sercadis i Sercadis plus koji djeluju i na krastavost – Venturia), krezoksim-metila (Stroby WG, Sugoby, Quimera), penkonazola (Topas 100 EC) ili kombinacija kontaktnih i sistemičnih fungicida: Luna experience, Zato plus, Tercel (krajnji rok za primjenu zaliha: 28.02.2023.), Decibel max i dr.
Na gotovo svim lokalitetima uočena je vrlo velika pojava jabučne zelene uši (Aphis pomi) kao i sporadična pojava jabučne krvave uši (Eriosoma lanigerum). Ako je pregledom nasada utvrđena samo prisutnost lisnih uši preporuča se na prvom mjestu u tretmanu koristiti selektivne insekticide na bazi pirimikarba (Pirimor 50 WG), flonikamida (Teppeki 500 WG) a ako je prisutna i jabučna krvava uš potrebno je koristiti neselektivne sistemične insekticide na bazi spirotetramata (Movento) ili sulfoksafora (Closer) uz dodatak okvašivača na bazi mineralnog/parafinskog ulja (Ovipron top, Mineralno svijetlo ili Bijelo ulje i dr.), U eko proizvodnji protiv jabučne krvave uši može se koristiti bio insekticid na bazi masne kiseline kalijeve soli (Flipper).
U pojedinim nasadima kruške primijećena je pojava izlijeganja jaja kruškine buhe (Psilla pyri) te se može primijeniti insekticid na bazi spiroteramata (Movento). U kasnijim razvojnim stadijima kruškine buhe mogu se primijeniti sredstva na bazi abamektina (Vertimec 018 EC, Apache ili Kraft 18 EC) uz dodatak mineralnog ulja. U slučaju da se u nasadu kruške primijeti uz kruškinu buhu i pojava lisnih minera, savijača kožice plodova te kukuruznog moljca, može se primijeniti kombinacija abamektina+klorantraniliprola (Voliam targo).
Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
- dr. sc. Tihomir Validžić