Preporuka, Ratarstvo i ostalo

U razdoblju od početka studenog 2021. do kraja veljače 2022. u središnjem dijelu Međimurja je palo 181,0 mm padalina a prosječna je temperatura zraka u tom zimskom razdoblju iznosila 3,1°C. U odnosu na višegodišnje prosjeke spomenuta količina oborina je u razdoblju 1.11. 2021. – 10.3. 2022. manja od očekivanja (-9,8 %)! “Zimska” temperatura za razdoblje 1.11. 2021.-28.2. 2022. bila je +1,6°C veća od mnogogodišnje vrijednosti! Neobično je toplo bilo u danima 04.2., 09.2., 15.2., 17.2. i 18.2. o.g., jer su najviše dnevne temperature tada bile u rasponu od 14,6° do 16,4°C!

Ipak, od početka 2022. godine do jučerašnjeg dana (1.1. – 10.3.) zabilježili smo u središnjem dijelu Županije samo 39,4 mm oborina (-57,2 %), a prosječna temperatura zraka u prvih deset dana mjeseca pritom iznosi 0,8°C (-4,8°C hladnije od prosjeka) (ovogodišnja prva dekada mjeseca ožujka jedna od najhladnijih u povijesti mjerenja). Jutarnje su temperature nakon 22. veljače o.g. svakodnevno negativne! Nakon 20. veljače o.g. temperatura tla na dubini 7 cm spustila se od 6,7° na svega 3,3°C! Sjeverna zračna strujanja su značajno isušila površinske slojeve poljoprivrednog zemljišta! Značajno zatopljenje očekujemo tek od sredine ovog mjeseca (15.3.), kada će jutarnje temperature porasti na 3-4°C a dnevne na 14-16°C! Kišu ne očekujemo u narednih 5-6 dana!

U dnevnoj uputi od 16.2. 2022. upozoravali smo proizvođače presadnica povrća i cvijeća na najčešće kategorije bolesti i štetnika koje srećemo u našim proizvodnim uvjetima.

Dobra kvaliteta i zdravstvena ispravnost sjemena povrća jedan od glavnih preduvjeta za postizanje stabilnih i visokih uroda. Sjemenom povrća se prenosi veći broj štetnih mikroorganizama koji mogu naknadno uzrokovati veće ili manje gubitke, odnosno uzrokovati potpuno propadanje biljaka. Tako je primjerice još krajem proteklog milenija bilo poznato da se sjemenom krastavca može prenijeti 10, a sjemenom rajčice čak 32 različitih uzročnika bolesti (vidi Tablicu 1.). Kupnja deklariranog, zdravstveno ispitanog i uglavnom tretiranog sjemena povrća imperativ je proizvodnje kvalitetnog rasada. Supstrat i sve posude (kontejneri) za proizvodnju rasada također moraju biti “oslobođeni” potencijalno štetnih mikroorganizama.

Tablica 1. Broj patogenih uzročnika bolesti nekih povrtnih vrsta koji se prenose sjemenom:

Opasnost od pojave većeg broja bolesti koje napadaju korijen i prizemne dijelove stabljika raste pri ponovljenom uzgoju u istim prostorima, pa pri uzgoju presadnica povrća za ranu sadnju gotovo svake sezone bilježimo veće ili manje štete od “mladenačkih” štetnih organizama, odnosno uzročnika bolesti koje se pojavljuju u najranijim stadijima razvoja i rasta. U stadiju klijanja, nicanja i ukorjenjavanja rasada povrća najčešći su, ali i potencijalno najopasniji, (pseudo)gljivični uzročnici paleži i polijeganja.

Osim plodovitog povrća, celera korijenaša i salate, proizvođači presadnica “ranog” povrća uzgajaju i različite kupusnjače (kupus, kelj, brokula, cvjetača). Uz uzročnike polijeganja rasada (Pythium) vrlo često smo proteklih sezona na mladim biljčicama kupusnjača pronalazili plamenjaču (Peronospora parasitica) i različite uzročnike pjegavosti (paleži) lišća (npr. Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria, Pseudocercosporella). Stoga je potrebno provoditi redoviti zdravstveni nadzor mladih biljčica i prema potrebi primijeniti dopuštene fungicide za suzbijanje dominantnih uzročnika bolesti rasada kupusnjača (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Od navedenih vrsta presadnica povrća sadnja u otvoreno polje započinje sa vrlo ranim kupusnjačama (na planiranu sadnju utječe temperatura i vlažnost tla, te moguće najave niskih jutarnjih temperatura krajem ožujka o.g.)! Obično se polja s ranim kupusnjačama u polju pokrivaju paučinastom folijom.

Ako se poštuje preporučeni plodored i proizveden je zdravstveno ispravan rasad, na ranim kupusnjačama u polju biljne bolesti u pravilu ne suzbijamo folijarnim tretiranjem fungicidima!

Iskustva iz ranijih godina dokazuju da neposredno pred sadnju kontejnerskih presadnica ranih kupusnjača u polje (npr. kupusa, kelja, cvjetače, brokule) proizvođači moraju poduzeti preventivne mjere za suzbijanje štetnih životinjskih organizama npr. kupusne muhe (Delia), kupusnih buhača (Phyllotreta), kupusne brašnene uši (Brevicoryne) i kupusne stjenice (Eurydema). Za razliku od ostalih vrsta povrća, uspješan uzgoj ranih kupusnjača u polju ugrožava najveći broj vrsta štetnih životinjskih organizama. Proizvodnja ranih usjeva kupusnjača je nemoguća bez kvalitetne zaštite protiv prezimljujuće populacije kupusne muhe (Delia brassicae), koja se u prosječnim pojavljuje već krajem ožujka ili najčešće tijekom travnja! Pritom je napad prezimljujuće populacije ovog nametnika koncentriran na malobrojna polja zasađena ranim povrtnim kupusnjačama, pa su štete nezaštićenih usjeva gotovo 100 %! Ranijih godina su u poljskim pokusima u našim proizvodnim uvjetima odlični rezultati dobiveni preventivnim potapanjem kontejnerskog rasada prije sadnje u insekticidnu otopinu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dopuštenje za tu namjenu pri uzgoju u polju do početka 2019. su imali insekticidi na osnovi imidakloprida i tiametoksama!

VAŽNO: Uredbom Europske komisije od 24.5. 2013. insekticidima na osnovi imidakloprida i tiametoksama je zabranjena uporaba za folijarno tretiranje biljaka u polju prije cvatnje zbog mogućih negativnih posljedica na pčelinje zajednice! Od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena većine insekticida iz skupine neonikotinoida (imidakloprid) na otvorenom u svim poljoprivrednim usjevima! Uporaba ovih pripravaka je dozvoljena samo u zaštićenom prostoru koji je trajni staklenik, a tretirano bilje mora ostati u zaštićenom prostoru tijekom cijelog svojeg životnog vijeka!

Ukoliko se ne provede potapanje kontejnerskog rasada pred sadnju, mjere zaštite je potrebno provoditi u vrijeme pojeve prezimljujuće populacije kupusne muhe u usjevu prskanjem usjeva uz povećani utrošak škropiva ili preventivnom primjenom granuliranih insekticida u sadnji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). VAŽNO: Za folijarno suzbijanje kupusne muhe (Delia brassicae)  u ranom kupusu, kelju, cvjetači i brokuli u našoj zemlji nema registriranih insekticida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (izuzev kelja pupčara, gdje je za tu namjenu dopuštena primjena acetamiprida), pa je od izravnih mjera zaštite u sadnji ranih kupusnjača jedino moguće planirati i preventivno primijeniti dopuštene granulirane insekticide na osnovi djelatne tvari cipermetrin i teflutrin (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Napad prezimljujuće populacije kupusne muhe (Delia) može se umanjiti i/ili izbjeći poštivanjem plodoreda i pokrivanjem presadnica odmah nakon sadnje u polje paučinastim folijama. Preporučuje se uz polja i/ili gredice ranih kupusnjača postavljati žute ljepljive ploče.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr