Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

U našim klimatskim uvjetima u srpnju i kolovozu su najbolji termini za sadnju novog nasada jagode. Za optimalnu sadnju i dobre proizvodne rezultate trebamo osigurati razne preduvjete.

Vrlo važni preduvjeti stanja i pripreme tla za podizanje nasada jagode:

• Tlo rahlo, lagano, bogato humusom (2-4%), slabije humusna tla možemo popraviti unošenjem zrelog stajnjaka ili nekog drugog organskog gnojiva
• Kiselost tla za sadnju jagoda je optimalne reakcije pH 5,5–7, a kiselija tla popravljamo unošenjem Ca neposredno prije izrade gredica
• Tlo treba biti dobro opskrbljeno makroelementima N, P i K , a njihov sadržaj popravljamo unošenjem mineralnog gnojiva na osnovi kemijske analize tla

Najbolja predkultura za sadnju jagode je neka od strnih žitarica (pšenica, ječam, zob, tritikale…), a prije samog oranja strništa na dubinu od 25-30 cm  treba izmalčirati ostatke slame. Nakon oranja dodaje se prema potrebi stajnjak i mineralno gnojivo, a zatim se tlo usitnjava na sitne čestice frezanjem (slika 1) ili rotofrezanjem kako bi se dobila mrvičasta struktura tla pogodna za izradu gredica tzv. baula (slika 2 i 3). Nakon izrade gredica njihovu površinu treba tretirati dozvoljenim zemljišnim herbicidima (trenutno su u FIS bazi dozvoljeni slijedeći preparati: Devrinol 45 FL, DUAL GOLD MZ PEPITE, STOMP AQUA). Budući su ovi preparati fotolabilni tretiranje treba raditi pred kišu, ali kako se radi o sušnom periodu i mala je vjerojatnost da će kiša pasti u roku od nekoliko sati nakon tretiranja potrebno je osigurati umjetno kišenje rasprskivačima kako ne bi došlo do gubitka navedenih herbicida isparavanjem. Nakon tretmana herbicidima, slijedi polaganje PVC folije i sustava za navodnjavanje kap po kap, koji se polaže ispod same folije (slike  4, 5 i 6). Kroz taj sustav kasnije možemo, osim samog navodnjavanja, vršiti i fertirigaciju (gnojidbu odnosno prihranu putem vode) kombinacijom različitih vodotopivih gnojiva, ovisno o fenofazi razvoja jagode. U početnim fazama rasta fertirigacija se radi s naglašenim fosforom-P i dušikom-N, a u fazi dozrijevanja plodova s naglašenim kalijem-K.

Danas se jagoda uglavnom sadi na već spomenutoj PVC foliji jer ona ne dozvoljava rast korova i zadržava vlagu i toplinu, što pogoduje rastu i plodonošenju. Najčešće se upotrebljavaju crne UV stabilne i perforirane folije. Mogu se koristiti i bijele folije, koje pak imaju mogućnost prolongiranja cvatnje i berbe i koriste se uglavnom za kasnije sorte.

Za sadnju se  mogu koristiti frigo (zamrznute) ili zelene sadnice. Ako se radi o frigo sadnicama (slika 7), one se sade posebnim sadilicama tzv. rašljama, dok se zelene sadnice nalaze u kontejnerima (slika 8) i sade se direktnim polaganjem u zemlju.

Prednost zelene sadnice je u tome što u godini sadnje ne formira cvijet tako da nema „skidanja“ cvijetova i mogu se saditi u kasnijim rokovima čime se izbjegnu visoke ljetne temperature kakve nas prate ovog ljeta.

Prednost frigo sadnice je u tome što ona već 10-15 dana nakon sadnje formira cvijet, te ako je sadnica dovoljno „jaka“, možemo taj cvijet „pustiti“ da formira plod, tako da već 2 mjeseca nakon sadnje možemo imati i prvu berbu koja će biti skromna, oko 10 dkg po grmu.

Od sorata koje se danas najčešće sade među jednorodnima treba izdvojiti Clery, Joly, Asia, Alba, Aprica, Antea, Roxana…, a od  mjesečarki Capry, Albion, Diamante, San Andreas, Murano….

Nakon sadnje najvažnije je svakodnevno redovno navodnjavanje nasada, pogotovo u ekstremno sušnim uvjetima koji vladaju ove godine, a dobro bi bilo kombinirati navodnjavanje kap po kap s orošavanjem. S fertirigacijom nasada treba krenuti oko 2 tjedna nakon sadnje. Slijedi skidanje vriježa, tretman izniklih korova, zaštita protiv bolesti i štetnika i općenito briga o nasadu.

                                                                                                                 Marijan Mavračić dipl. ing. agr.

                                                                                                                 Viši stručni savjetnik za hortikulturu

Slika 1 – frezanje

Slika 2 – Izrada baula

Slika 3 – izrada baula

Slika 4 – polaganje PVC folije

Slika 5 – Odlično pripremljena površina za sadnju

Slika 6 – Baula pripremljena za sadnju – dobra visina i širina baule

Slika 7 – Frigo sadnice

Slika 8 – Zelene sadnice u kontejneru

Slika 9 – Sadnja frigo sadnica pomoću rašlji-sadilica

Slika 10 – Frigo sadnica – 3 dana nakon sadnje na staro sadno mjesto, nakon izvršene termičke dezinfekcije tla

Slika 11 – Detalj sustava za navodnjavanje – Priključak t-tape na okiten preko slavine koja se može po potrebi otvoriti ili zatvoriti (na slici je otvorena)

Slika 12 – Sadnja zelenih sadnica

Slika 13 – Sadnja zelenih sadnica

Slika 14 – Sadnja zelenih sadnica

Slika 15 – Jednored frigo sadnica 2 tjedna nakon sadnje

Slika 16 – Jadnored frigo sadnica u plasteniku 2 tjedna nakon sadnje