Preporuka, Vinogradarstvo

Od posljednje upute za treću zaštitu vinograda nakon cvatnje proteklo je 12 dana (08.7. 2021.).

Vrijeme je u prve dvije dekade mjeseca srpnja o.g. prema višegodišnjim očekivanjima: uglavnom stabilno i vrlo vruće: u protekla je dva tjedna tijekom 10 dana najviša dnevna temperatura u Međimurskom vinogorju bila u rasponu od 27,1-33,5°C! Kiša je padala u dva navrata u ukupnoj količini 20,2 mm (12.7. i 17.7. 2021.) (u središnjem dijelu Međimurskog vinogorja (Železna Gora), praćeno na mikro-lokalitetu Trnovčak, u vinskoj sorti Rajnski rizling)!! Jutra su u istom razdoblju bila topla i sparna s temperaturama 14,6-20,7°C! Tijekom narednih 5-6 dana očekujemo stabilno i ljetno (vruće) vremensko razdoblje s najvišim temperaturama zraka u rasponu 27-34°C, uz vrlo malu vjerojatnost novih padalina! Nadalje je vrlo sparno, uz prosječne dnevne vrijednosti relativne vlažnosti zraka posljednjih 14 dana najčešće u rasponu od 61,8-92,3 % (prosječna srpanjska vlažnost zraka u vinogradima iznosi 72,2 % – izmjereno u vinskoj sorti Rajnski rizling na mikro-lokalitetu Trnovčak). Pritom ukupno mjesečno zadržavanje vlage u zoni grožđa iznosi 3.500 minuta!

U poljskom mikro-pokusu na lokalitetu Vučetinec nakon pet usmjerenih aplikacija provedenih u razdoblju 21.5.-10.7. 2021. (uz prosječni razmak tretiranja 12,3 dana) pepelnica (Erysiphe) je na nezaštićenom trsju vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon do sredine srpnja o.g.. uništila >50 % grožđa! U svim članovima mikro-pokusa do sredine mjeseca srpnja o.g. dobivena je odlična zaštita protiv navedene bolesti! Na nezaštićenom dijelu trsja pojavljuje se još crne pjegavost (Phomopsis) i siva plijesan (Botrytis) (bazalno lišće), plamenjača (Plasmopara) (vršno lišće) i crna trulež (Guignardia) (grožđe i srednje lišće)!

Simptome plamenjače pronalazimo uglavnom na lišću bujnijih vinskih sorti, npr. Muškat žuti, Moslavac bijeli ili Šipon, Pinot sivi i dr., na više praćenih lokaliteta u vinogorju (npr. Sveti Urban, Banfi, Železna Gora)!

Toplo i sparno razdoblje u tijekom zadnje dekade mjeseca srpnja i početkom mjeseca kolovoza o.g. još će uvijek pogodovati razvoju kasne pepelnice (Erysiphe) na bobicama i(ili) peteljkovini u slabije zaštićenim vinogradima, a ranijih smo sezona ovu pojavu naročito bilježili na dominantnim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling pa čak i Graševini. Lokalno ponovno (kao protekle 2019. i 2020.) u slabije zaštićenim vinogradima tijekom prvog tjedna srpnja o.g. imamo dojave o pojevi crne truleži grožđa (Guignardia bidwellii)!

Tablica 1. Zbroj prosječnih dnevnih temperatura mjereno od 1. travnja do 15. srpnja na mjernom lokalitetu Železna Gora (općina Štrigova) u vinogradu tijekom proteklih jedanaest sezona:

Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura (>10°C) mjereno od početka travnja do sredine srpnja o.g. suma je dosegnula vrijednost 701°C, što je značajno maje nego u većine ranijih sezona (npr. 2011., 2012., 2013., 2015., 2016., 2017., 2018.)! (vidi Tablicu 1.). Stoga u narednim danima još ne očekujemo početak dozrijevanja grožđa (promjena boja kožice) kod vinskih sorata ranije epohe (npr. Rizvanac, Muškat, Pinot i dr.).

Ipak, krajem mjeseca srpnja o.g. vinogradare upućujemo na izbor fungicida i njihovih mješavina sukladno ograničenjima zbog mogućeg negativnog utjecaja na početak vrenja i fermentaciju mošta (voditi računa o karencama propisanim za vinske sorte grožđa) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju! Zbog produljene karence za vinske sorte loze krajem srpnja i(ili) početkom kolovoza više ne preporučujemo miješati sumporne fungicide sa djelatnim organskim tvarima iz skupine ditiokarbamata (npr. mankozeb, metiram). Karenca za vinske sorte grožđa u tom slučaju iznosi čak 56 dana! Djelatna tvar folpet također ima “produženu” karencu za vinske sorte grožđa (K=42 dana)!

Djelatne tvari folpet i bakar, osim što primarno suzbijanju plamenjaču vinove loze, imaju pozitivan popratni učinak na neke druge bolesti (npr. pepelnicu, plijesan) pa ih vinogradari u tvornički kombiniranim pripravcima često koriste u mjerama zaštite sredinom ili krajem mjeseca srpnja, a poglavito ako nasade ošteti tuča!

Ipak, u iznadprosječno vrućem i suhom drugom dijelu ljeta bakarni pripravci mogu negativno utjecati na aromu nekih vinskih sorata (npr. Sauvignon, Muškat žuti) (zabilježeno tijekom 2012., 2015, 2017. i 2018. sezone), pa je u većini zapadno-europskih vinogradarskih država primjena bakra u integriranoj proizvodnji grožđa je ograničena na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone!

 Samo u vinskim sortama kasnije epohe dozrijevanja (npr. Graševina, Rajnski rizling, Moslavac bijeli ili Šipon, Cabernet sauvignon) moguće je u narednom razdoblju koristiti kombinirane bakarne fungicide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Većina pripravaka za suzbijanje pepelnice grožđa (Erysiphe necator) ima propisanu karencu za vinske sorte od 35 do 42 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! VAŽNO: Zbog uočene slabije djelotvornosti nekih skupina fungicida na pepelnicu grožđa u Međimurskom vinogorju (npr. strobilurini, kinolini, triazoli) (dobiveno u poljskim mikro-pokusima na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon tijekom sezona 2002.-2020.) pri njihovom izboru preporučujemo dodavati manje količine sumpornih pripravaka!

 U mladim vinogradima sadnje 2020. i 2021. nastaviti intenzivnu zaštitu protiv plamenjače prema ranijim uputama, a prednost dajemo kombiniranim pripravcima sa preventivnim i kurativnim učinkom pri suzbijanju ove bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dodati jedan od organskih ili sumpornih fungicida protiv pepelnice.

Moguću primjenu specifičnih botriticida (protiv sive plijesni – Botrytis cinerea) u narednom razdoblju prilagoditi početku promjene boje i/ili mekšanja bobica, terminu planirane berbe grožđa i zabilježenim ili najavljenim meteorološkim uvjetima u narednom razdoblju.

U razdoblju nakon 28.6. o.g. bilježimo let druge generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) (na praćenim lokalitetima Trnovčak, Sv.Urban, Vučetinec i Orehovčak), no njihova brojnost bila najveća u razdoblju 12.-19.7. 2021. (ukupno je na četiri praćena lokaliteta u razdoblju 28.6.-19.7. 2021. uhvaćeno 145 leptira!). Ali, u tom su razdoblju istovremeno bili vrlo aktivni i cvrčci (Hyalestes, Oncopsis, Orientus, Scaphoideus) – prijenosnici fitoplazmatskih žutica vinove loze (npr. Grapevine flavescence doreé MLO), pa je u proteklom razdoblju  bilo potrebno odabrati djelatne tvari koje istovremeno suzbijanju sve navedene štetne organizme u vinogradima!

VAŽNO: U preporukama nakon cvatnje vinograda (od 24. lipnja i 8. srpnja o.g.) navedene su mjere za iskorjenjivanje zlatne žutice vinove loze („Candidatus Phytoplasma vitis“) (Grapevine Flavescence dorée, FD) kojih su vinogradari obvezni na provođenje, a sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 48/2018 i 63/2019)! Mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice moraju se sprovoditi u čitavom području Međimurskog vinogorja!

Prema iskustvima iz ranijih sezona prirodni prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim vinogradarskim područjima Međimurja! Brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka! U nekim vinogradima u kojima su provedene obavezne mjere suzbijanja naknadno u kolovozu i rujnu bilježimo veći broj ulova američkih cvrčaka na žutim ljepljivim pločama, iz razloga što iz susjednih netretiranih vinograda vektori prelijeću u zaštićene položaje u kojima prestaje djelovanje primijenjenih insekticida u drugoj polovici lipnja i tijekom srpnja! Dodatna zaštita u mjesecu kolovozu i rujnu nije moguća zbog početka dozrijevanja grožđa, blizine berbe i propisane karence! Iz tih razloga i dosadašnjih iskustva može se zaključiti da mjeru suzbijanja vektora moraju provoditi svi posjednici vinove loze jer u protivnom širenje ove bolesti nije moguće zaustaviti!

U žarištu (1 km) i sigurnosnom području (5 km) posjednici bilja su obvezni redovito pratiti američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati štetnika prema programu koji propisuje najmanje dvije do tri aplikacije insekticida registriranih u Republici Hrvatskoj za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/): prvo tretiranje nakon cvatnje (do trećeg razvojnog stadija ličinke), a drugo tretiranje provesti dva tjedna naknadno! Ako se u drugoj polovici srpnja ulovi tjedno 4 ili više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ploči, tada treba krajem srpnja ili početkom kolovoza obaviti treće tretiranje!

Vinogradarima preporučujemo u narednim danima vješati žute ljepljive ploče kako bi se pratila populacija američkog cvrčka (Scaphoideus), te prema potrebi obavilo dodatno tretiranje (samo ako se na jednu ploču tijekom sedam dana krajem srpnja o.g. uhvati barem četiri odrasla oblika ovog štetnika)! Moguće prve odrasle oblike američkog cvrčka (Scaphoideus) očekujemo u Međimurskom vinogorju sredinom zadnje dekade ili krajem mjeseca srpnja! U posljednje tri godine prve ulove američkog cvrčka na žute ljepljive ploče u Međimurskom vinogorju smo bilježili u danima 23.7.- 3.8.!

U nekim se nasadima pojavljuju simptomi fizioloških poremećaja zbog nedostatka određenih makro– i mikro-hranjiva, pa su moguće i folijarne prihrane vinograda. Izbjegavati folijarna vodo-topiva hranjiva miješati sa anorganskim spojevima (bakar, sumpor) i teškim metalima (npr. Al-fosetil)! Uz mikro-hranjiva preporučujemo i formulacije s naglašenim sadržajem kalija.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr