Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Posljednja je dva tjedna zbog sjevernih zračnih strujanja značajno osvježilo u odnosu na zadnju dekadu prethodnog mjeseca veljače o.g.! Prosječne su dnevne temperature u središnjem dijelu Županije tijekom zadnjih 14 dana u rasponu od 1,07° do 10,1°C (najčešće od 3,4° do 6,6°C)! Oborine su nakon više od mjesec dana suhog razdoblja zabilježene u danima 12. i 14. ožujka o.g. na svim mjernim mjestima, ali u različitim količinama: od 9,8 mm (npr. Donja Dubrava) do 16,8 mm (Sv. Juraj u Trnju)! Temperatura tla na dubini 7 cm je u rasponu od 8,1° do 4,6°C (na središnjim županijskim lokalitetima uz rijeku Muru), vlažnost je u istom razdoblju u trendu pada sa 34,7 do 23,5 %,  ali je nakon zabilježenih oborina porasla na 28,5 %, pa su tržni proizvođači na dijelu površina posijali rano korjenasto povrće.

Među korjenasto povrće ubrajamo mrkvu, peršin, pastrnjak, celer, kopar i komorač. Spadaju u botaničku porodicu štitarke (Umbeliferae). Ove su biljke dvogodišnjeg razvoja, a lisnu rozetu i zadebljali korijen u prvoj godini uzgajamo kao povrće. Gotovo sve nabrojane povrtne vrste proizvodimo na manjim površinama za potrebe domaćinstva (vrtovima uz okućnice ili vikendice), te se korovi pritom suzbijaju mehanički (najčešće čupanjem i kopanjem). No, korjenasto se povrće uzgaja na većim površinama za industrijsku preradu ili za prodaju u svježem stanju, a neželjene su biljke ili korovi tada ograničavajući čimbenik koji može u potpunosti uništiti planirane prinose. Celer i pastrnjak pritom uzgajamo iz presadnica pa se korovi tada također mogu učinkovito suzbijati mehanički (kultivacijom, kopanjem i čupanjem). Ipak, prilikom sjetve mrkve i peršina usjevi sporo niču pa ih u početku razvoja nadvladaju jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi (npr. Ambrosia, Chenopodium, Amaranthus, Polygonum, Echinochloa i dr.)! Korjenasto povrće pri uzgoju iz sitnog sjemena (mrkva, peršin) je vrlo nekonkurentno prema neželjenim biljkama (korovima), broj dopuštenih i selektivnih herbicida u tim je kulturama vrlo ograničen (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), pa sjetvu sitno-sjemenih povrtnica (mrkva, peršin) treba izbjegavati na površinama gdje dominiraju višegodišnji korovi (npr. Convolvulus, Cirsium, Agropyron, Sorghum i dr.)! Takve je korove potrebno suzbiti u godinama koje prethode uzgoju mrkve i peršina! Osim što umanjuju prirod, korovi deformiraju korijen, a kada se naknadno razviju u vegetaciji otežavaju vađenje korijena!

Najvažniji način suzbijanja korova pri uzgoju korjenastog povrća na većim površinama je primjena herbicida.

Prema najavama meteorologa trend nešto svježijeg (prohladnog) razdoblja krajem zime 2020./21. se nastavlja i narednih dana, jutra očekujemo s minimalnim vrijednostima od -2° do 1°C a tijekom dana najviše temperature neće biti više od 8°C! Dojam hladnoće naglašavaju sjeverna zračna strujanja. Najmanje će vjetrovito biti tijekom sutrašnjeg dana (19.3.) a naknadno su moguće manje količine oborina (kiša, susnježica). Moguće je prije najavljenih oborina obaviti primjenu rezidualnih herbicida, koji se koriste nakon sjetve a prije nicanja usjeva (pre-em) (npr. mrkva)! (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Od početka 2019. sezone proizvođači korjenastog povrća (mrkva, peršin, celer) mogu u programu suzbijanja neželjenih širokolisnih korova koristiti djelatnu tvar aklonifen (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (ranije je sredstvima na osnovi linurona je ukinuta/istekla registracija krajem 2017., a krajnji rok primjene zaliha bio je 3. lipnja 2018. godine)!

Kod primjene herbicida voditi računa o njihovoj selektivnosti (preporučenom vremenu i količini primjene), pridržavati se propisane karence (korjenasto povrće iz zemljišta najlakše usvaja nedopuštene količine bilo kakvog “kemijskog onečišćenja”), te na laganijim (pjeskovitim) zemljištima prednost dati višekratnoj primjeni smanjenih količina dopuštenih herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Primjenu herbicida ograničiti na dane i sate bez jačeg vjetra radi sprječavanja zanošenja na susjedne parcele. Prosječan utrošak škropiva pritom je 200-300 litara./ha.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr